Autor članka je moj stari prijatelj Željko Remar. U svakom broju časopisa predstavljene su gljive kod kojih su dokazana određena ljekovita svojstva. Sad, u zadnjem broju to su gljive s antibiotskim i antibakterijskim djelovanjem.
Za ove „djabetičarske“ gljive koje pitaš:
- Đurđevača – možda s najistaknutijim svojstvom da djeluje poput inzulina od ovih svih nabrojenih. Raste samo u proljeće. Od početka travnja do sredine lipnja, zavisno o nadmorskoj visini i vremenskim prilikama. Raste i u nizinama i planinama. Prvo će se pojaviti na manjim nadmorskim visinama, a u planinama preko 1000 metara je možemo naći i u lipnju, pa nekad čak i u srpnju. Stanište su livade i rubovi šuma. Često rastu u krugovima i polukrugovima, u kojim ima na desetke, pa i stotine plodišta.
- Velika gnojištarka – našto manje rodi u proljeće (4 i 5 mjesec), a glavna sezona joj je jesen (9, 10, 11 mjesec). Raste na livadama, u vrtovima, parkovima, uz rubove šuma u travi, uz potoke, rijeke, uz puteve itd...
- Modrikača – ponekad u proljeće, no glavna sezona je jesen (9-12 mjesec). Raste i u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama često tvoreći krugovre i polukrugove. Može rasti i na livadama uz rubove šuma.
- Vodenasta panjevčica – Od ljeta do jeseni kad je ima najviše (9-11 mjesec). Raste na bjelogoričnim panjevima ili neposredno uz njih.
- Hrastovka – Najčešće raste na starim hrastovima, starim deblima ili panjevima. Ali je zabilježena i na nekom drugom bjelogoričnom, kao npr. na kestenu i vrbi. Raste gotovo tokom cijele godine.
- Šarena tvrdokoška – isto tokom cijele godine, a najviše u jesen kada se mogu pronaći mlada plodišta. Stanište su bjelogorični panjevi i polegnuta mrtva debla i grane.
|