ako biljka može opstati i preživiti dalmatinsku zimu ali kontinentalnu ne može da li je ta biljka trajnica?

Za ovo ćemo Baku B.poslati tu da nam pojasni.Ma ja nešto općenito znam no ako ja krenem objašnjavati ni sama na kraju nebum znala šta su trajnice a šta nisu

mene bi jako zanimao nastavak

 

a sad da provjerim koliko sam shvatila: po toj definiciji osteospermum nije trajnica jer na kontinentu ne može opstati po zimi

 

postoji jednogodišnje cvijeće koje je i u dalmaciji i na kontinentu jednogodišnje

a postoji cvijeće koje je u dalmaciji trajnica /nazovimo to tako jer ne znam kako drugačije/ a na kontinentu jednogodišnje cvijeće

znači li da to cvijeće nije trajnica po definiciji...ili ipak je....evo počela sam se zapetljavati...ali to je ono što mi nije jasno

 

 

Cure pišem sutra više, sad mi je super, a nasmijale ste me savršeno, dobro je društvo u ovoj temici.

 

U mom vrtu piše što sam kupila ovih dana,bjež te gledat i hoću komentar.

Osim ruža i božura, te masu lukovica nemam baš nekih trajnica, ali sada znam da su one prioritet.

Hvala baki bei.

Cure,ja vas,na početku,lijepo molim da ne zachatavate previše temu.Svi volimo Baku B,svi se budemo kod nje opskrbili trajnicama no ne trebamo na svakoj temi ponovo raspravljati o tome.Dajte se držite rasprave,tema je više nego zanimljiva i kako sve volite trajnice sad možete ovdje pitati sve šta vas zanima a ne kod svake pojedine vrste.

Koliko se budete sad ljutile na mene,jednog dana,kad ćete trebati podsjetnik,biti će vam drago da tema nije zachatana o svemu  nego da je priča samo o trajnicama

Baka B.imam mjesto ispod čempresa koje je gotovo cijeli dan u hladu(rano u jutro bude malo sunca).Ima li neka niska trajnica,po mogućnosti da nije samo zelenih listova,koja bi uspjevala ispod tih čempresa.Da popunim prazninu a da bude malo šarenila.(šta ću volim šareno)

trajnica ostaje  i zimi u vrtu i iako joj nadzemni dio propadne podzemni dio preživi u zemlji i na proljeće ponovno zazeleni

 

Rain to joj i ja govorim ( šefici) ali kad je tvrdoglava. Ja imam savršeno mjesto za njega još da ga nađem i super

ispred budleje mozete posaditi roze gauru i centratus ,obe biljke

cvetaju celu sezonu i lepo se slazu sa budlejom

da li se trajnice sade na jesen ili na proljeće?

nigdje na netu nisam dobila odgovor na to pitanje. odnosno možda i bi da znam kako se zovu, pa da za svaku potražim pojedinačno.

muči me ta dilema jel sam neki dan kupila mix trajnica i posadila ih odma u vrt, ali takvih istih trajnica ima za kupiti i na proljeće.

ne znam kako se zovu jel je na svakoj pisalo mix trajnica. pretpostavila sam ako ih sad prodaju da se mogu i posaditi, a zaboravila sam pitati prodavačicu.

jesam li pogriješila što sam ih sad kupila i sad posadila?

bit će ti sve ok s njima

TRAJNICE ili PERENE su VIŠEGODIŠNJE biljke - (ovo nije vikanje nego naglašavanje) koje mogu preživjeti kontinentalnu zimu.

 

 To naravno,nije definicija trajnica:)

 
TRAJNICE preživljavaju sve nepogode, sušu, posolicu, poplavu, a zimu prebrode na taj način da povuku ujesen rezervu hrane u područje korijena (lukovice, podanka) a druge godine ponovno nastave rasti.

Svaka biljak može preživjeti neku nepogodu,to je svojstvo razvila kroz evoluciju, ne postoje trajnice koje mogu preživjeti sve nabrojano i k tome nas još uveseljavati svojim izgledom. Unutar trajnica postoji daljnja podjela obzirom na njihovo ponašanje i nihov vijek trajanaja.ako ima zainteresiranih mogu napisati malo dulji post od ovoga.

 

Kada govorimo o trajnicama,onda mi vrtlari i ljubitelji ukrasnog bilja mislimo na zeljaste biljke ( hortenzija npr nije zeljasta biljka,ali je neki prodaju pod trajnica,no grmovi se ne dijele na trajnice i ne-trajnice nego prema temperaturi koju podnose) koje iz različitih razloga imaju različitu duljinu života, pa ih se grubo podijeli na trajnice i jednogodišnje.

Trajnice imaju definiciju da su to biljke koje žive dulje od dvije godine.Temperatura,vlaga,i druge meteorološke prilike botanički ne određuje trajnicu,određuju je u komercijalnom smislu.Za drveće i grmlje naravno da nitko ne pita jesu li trajnice jer se to podrazumijeva,osim što naravno tropsko drvo ili grm ne može biti trajnica na kontinentu,kserofilna biljka u močvari ,ili higrofilna u pijesku ili kamenu.

Botanički gledano,biljke se dijele na hapaxanthe ( jednom u životu svatu,daju plod i ugibaju) i pollakanthe( više puta tijekom života cvatu i daju plod).

Mnogi od nas imaju iskustvo kupovanja biljke koja nakon cvatnje nekoliko godina zaredom zakaže.Ako se biljka pokazala dobra,ponovo ćemo je kupiti,ali nakon što opet propadne,izgubit ćemo interes za nju,i pri daljnjim kupnovinama na pakiranju traziti natpis TRAJNICA.Moji kupci kad kupuju bilje,prvo što me pitaju: je li to trajnica?A ja ih pitam: koliko Vam je to bitno?Toliko da je jednom posadite i ne morate više razmišljati o njoj?Takve biljke su rijetke,i često ne zadovoljavaju druge kriterije...Problem nije u biljkama,nego u riječima.Jednogodišnje,dvogodišnje i trajnice su 3 riječi koje naučimo kad počinjemo vrtlariti,ali postoji više  kategorija zeljastog bilja:

EFEMERE: biljke koje su kroz evoluciju stekle mogućnost da brzo izrastu,procvjetaju i daju sjeme ( Papaver rhoeas,Agrostemma githago)

JEDNOGODIŠNJE: žive takoreći dulje od efemernih,,pa i cvatu dulje ( Centaurea cyanus,Glebionis segetum,Eschscholzia californica,Calendula off.

DVOGODIŠNJE: njihov ciklus je poznat, u prvoj godini stvaraju rozetu ,pohrane hranu u korijenu,a cvatu u drugoj godini( Verbascum,Digitalis)

Ako im se dopusti da sazrije sjeme,smrt im je osigurana, a ako ih se skrati nakon cvatnej,produlji im se život na slijedeću godinu.

KRATKOŽIVUĆE TRAJNICE: njih je teško kategorizirati.Alcea hibridi npr lijepo cvatu u drugoj godini,lošije u trećoj,a ako prežive do četvrte,pretvore se u otužnu biljko prekrivenu hrđom.Kada me kupca pita je li sljez trajnica,bilo bi nepošteno da kažem DA,iaKo će mnogi koji ga prodaju reći DA,jer se pozivaju na to da sljez ne smrzava preko zime.Ja ću opisati kako se biljka ponaša i prepustiti kupcu da sam odluči je li zadovoljava njegove kriterije.Moj sljez pored poštanskog sandučića cvate i danas i razveseli me sve dok nema snijega.Knautia macedonica u mom vrtu živi 5 godina i onda jednostavno nestane...slično se ponašaju i Aquilegia,Achillea,Echinacea purpurea.No zato stvaraju dosta sjemena i razmnožavaju se same po vrtu.

NE-KLONSKE TRAJNICE: dosta su otporne,dugo žive,ali se ne šire po vrtu, Heuchera,Astrantia major,Salvia superba...ako se oštete,teško se oporave ponovo.

KLONSKE TRAJNICE: lako se šire,lako se razmnožavaju,neke brže (Euphorbia cyparissias) , neke sporije ( Helleborus x hybridus ,Paeonia lactiflora)

Kako se razlikuju klonske od ne klonskih trajnica: na bazi biljkevidi se mjesto gdje se izboji povezuju sa korjenovim sistemom.Biljke koje imaju masu korijenja i svaki izboj se okružio svojim korjenčićima ( Hosta naprimjer ) su klonske trajnice, pa se lagano može razdvojiti izboje.

Nažalost,dugo će se još biljke koje kupujemo i sadimo dijeliti na trajnice i jednogodišnje ovisno o tome koliko su u vrtu preživjele lošu njegu i loše uvjete.

Primorski vrt-kod sadnje vrta u primorju bitna je mikrosituacija.Ako vrtove grubo podijelimo na kontinentalne i primorske, onda su tu dva glavna faktora razlike: temperatura i vlaga.No,primorski vrt bit će lijep kada dobro proanaliziramo situaciju i tek onda se može ići sa popisom bilja.Što je bitno?Meni su ovi kriteriji jako važni:

1.Namjena vrta: vrt oko kuće gdje se stalno boravi ili vrt za vikendice i slično(zalijevanje).Bitno je i da li govorimo o vrtu(sa bogatim izborom bilja) ili parku(travnjak,stablo,pokoji cvijet)

2. Oblik i položaj vrta- kockasti otvoreni vrt nije isto što i vrt koji okružuje kuću,ili se nalazi uza neki zid( sunce,bura)

3.Tlo-melioracija tla kod nas je potpuno zanemarena-ljudi navezu zemlju na građevinsko tlo puno otpada,tlo strada od sabijanja,erozije,ili se oko biljaka stavi malo treseta i to bi trebalo biti rješenje(uvjerio sam se do sada da tako rade sve firme koje se bave hortikulturom)

4.koji dio primorja?Koliko poznajem našu obalu,nekako bih mogao podijeliti je na nekoliko područja: Istra,Zagora,Kvarner,otoci,Dalmacija

Imam dosta kupaca koji kad kupuju cvijeće pitaju kako će i kuda s time na moru,tko će to zalijevati,kako će preživjeti sunce itd.Mislim da se svaka biljka koja raste na kontinentu može posaditi i dolje uspjeti ako se njeguje.Bez njege,mnoge nemaju šanse.No isto tako biljke koje rastu na moru,ne mogu uspjeti na kontinentu ako im je temperatura bitna,uz svu našu njegu.Slikao sam dosta biljaka po Italiji i Francuskoj za koje ne bi rekao da na Mediteranu uspijevaju,mogu rasti normalno.Balkoni u Italiji su bogato zasađeni i zeleni, a prostor se cijeni i vrtovi se njeguju.Kod nas je najveći problem što je ponuda bilja skromnija i što te biljke dosade,a one neobične i nove koje ljudi kupe brzo propadaju zbog zanemarivanja.Ja bi mnogim vrtlarima koji ne žele dati za biljke velike novce i ne vole voditi veliku brigu preporučio npr da posade geofite-gladiole,krokosmije,narcise-za probu,na žegi nakon cvatnje će nestati,ne treba ih zalijevati niti imati glavobolje oko njih...  Zašto svi vole ići u Opatiju u šetnju?Jer ima lijepe parkove,neobične biljke( kamelije-i to u kavezima da ih ne ukradu).Opatija je lijepa jer se to bilje njeguje,to bilje nije autohtono.Arboretum u Trstenom i otok Lokrum primjer su da tamo gdje si ljudska ruka daje truda,ima i lijepog bilja.Jednom sam u siječnju išao iz Dubrovnika na aerodrom kroz Konavle-zapuštene livade bile su pune divljih bijelih narcisa u cvatu.A one imaju i predivan miris.Koja divota!Zašto ih se ne sadi više po obali,pa makar cvale i u veljači?Portorož je primjer primorskog grada koji je zasađen različitim i velikim izborom bilja.Ove godine vidio sam predivne gredice javnih nasada u Novom Vinodolskom:nekoliko vrsti Agapanthusa,Tulbaghia,zimzelenih fuksija,mini Hemerocallisa,Ophiopogone.To su primjeri gdje čovjek može pokupiti dosta ideja.Ako netko ima interesa mogu više napisati o primjerima biljaka,i potkrijepiti ih fotografijama gdje se vidi da te biljke rastu na stvarno grubim uvjetima.Za sada stavljam link na svoj vrt,nije veliki izbor egzotičnog bilja,u vrtu najviše sadim biljke koje su se pokazale zahvalne na zagrebačke uvjete,a egzoti sadim više u posude da ih mogu zimi spremiti.

http://www.facebook.com/media/set/?set=a.279173158768763.76646.100000282442779&type=3#!/media/set/?set=a.279173158768763.76646.100000282442779&type=3 - http://www.facebook.com/media/set/?set=a.279173158768763.76646.100000282442779&type=3#!/media/set/?set=a.279173158768763.76646.100000282442779&type=3

Konkretno, u mojem slučaju, radi se o vrtu kojeg imamo u Senju u sklopu stare obiteljske kuće gdje povremeno boravimo u razdoblju od travnja do listopada. Moj je vrt u nastajanju, nije još formiran oblikom jer uređujemo dio po dio. Kaj se tiče tla u vrtu, radi se o kombinaciji običnog primorskog tla i tla koji sadrži otpadni građevinski materijal. Tlo za sadnju biljaka pripremamo tako da dio koji namjeravamo zasaditi prekopamo i očistimo od šute, korova i ostalog smeća. Nakon toga mi ostane čista zemlja kojoj dodajem samo moj vlastiti kompost...dakle, nema navoženja zemlje.

Naravno, najveći je problem zalijevanje kada nas nema. Problem nedostatka vlage pokušavam riješiti malčiranjem i to isključivo otkosima trave.

Velikih novaca za biljke nemam...eksperimentirati sam probala dvije godine za redom i puno je biljaka i samim time i novaca izgubljeno...iako mi se i sviđaju, ne želim saditi biljke  u čijoj cvatnji neću uživati.

Nije da je moj vrt prazan, ali ima još dovoljno mjesta za sadnju...dosta toga što se nudi na tržištu sam već posadila, neke i od onih biljaka koje si naveo u gornjem postu, no zašto ne bih posadila nešto novo, zar ne?

Na moju veliku žalost, ne mogu vidjeti kaj se krije iza tvojeg linka.

lijepi pozdrav

Primorski vrt-

ako je ljeti vruće,sušno i vjetrovito, mislim da je jako bitno uvjete u vrtu učiniti što boljima.

Vratio bih se na temu koju mnogi zaobilaze, a možda bi bila zanimljiva kao posebna,a za mene je osnovna za svaki vrt: MELIORACIJA.

Uvijek kažem ako su Nizozemci i Arapi napravili vrtove iz ničega,onda i mi u hrvatskoj možemo iz nečega.Sad sam na poslu pa mi nije pri ruci, ali imam fantastičnu fotografiju uslikanu u 8.mjesecu u jednom selu u Italiji, na obali.Kameni zid obrastao surfinijama.VJETAR,SUŠA,SUNCE!No bilje uspijevaju i tamo ako se njeguju.

Druga stvar je ako vrtlar ne boravi u svom vrtu, malo je previše očekivati da će u tom vrtu rasti nešto i dočekivati ga u svojoj raskoši.

U primorskom vrtu b bilo dobro ako su biljke izložene suncu i suši napraviti im sjenu posadivlši visoko drveće, kojemu se mogu grane potkresati visoko, ili podići zid koji radi sjenu i štiti od vjetra.

Trenutno mi ove biljke padaju na pamet jer sam možda pristran i navodim biljek koje ja preferiram:)

Jako mi se svidja Mahoniaxmedia, raste u Novom Vinodolskom kod ulaza u groblje, sad je već sigurno sva u cvatu, odlično izgleda u gredici kada joj se poskidaju donji listovi, pa ispod nje mogu cvasti sezonske lukovičaste biljke. Prošli tjedan sam došao iz Francuske, tamno na veliko cvatu mimoze, papirnate narcise,alžirski irisi,strelicije, dafne, gredice su prepune nevena,šeboja,i ukrasne raštike....Na sušu su dosta otporne Crocosmia i Gladiolus, a zimi ipak ne smrznu.Zahvalna je i Malva.Tipično mediteransko bilje nije ni potrebno spominjati.Uz dosta zalijevanja odlicno izgledaju ukrasne banane posađene sa trajnim zeljastim hibiskusima i Abutilonom, a po podu sve prekriveno raznobojnim batatom...Postoje sitnocvijetne vrste Lantane i trajne Verbene roze boje koje se mogu posaditi po zidovima sa žutim zimskim jasminom pa vise preko kamena koji se zimi zagrijava i one ne mogu nikako smrznuti...

Lukovičastim biljkama zapravo odgovara tlo koje je ljeti suho, zato ih volim saditi ispod drveća,pogotovo voćaka.U siječnju orežem voćke,nakon toga ispod njih cvatu proljetnice,a ljeti voćka crpi vodu iz tla,tako da je površina uvijek suha što paše lukovicama.

 

lijepi pozdrav

 

 

Na neki način razumijem skepticizam,ali kad se radi o biljci koju volim, skepticizam je marginalna stvar

Kad sam pisao o vrtu u Senju napisao sam da je dobar zid ili hladovina drveta jako važna.Camelia ako je zasticena zidom, nema razloga da ne uspije. Ako je u Opatiji preduvjet opstanka kamelija to da ih zaštite željeznim kavezima, onda je meni to isto.Ljudi žele imati kamelije u parku,ali su svjesni da ih moraju zaštititi od lopova.Drugačije nejde.Isto tako ako je opasnost od bure,biljka treba zaštitini zid.Koji se napravi tako da usput i krasi vrt.I problema nema.Ja živim u okolici Zagreba i imam 2 kamelije na otvorenome.Njihov najveći neprijatelj je proljetna kiša u travnju koja razmoči cvjetove.Zato kamelije ubuduće opskrbljujem kišobranom.Mogu birati, ili riskirati i posaditi biljku koju volim ili ne posaditi i nemati.Biram prvo.

Agapanthus- moji Agapanthusi rastu na vikendici u Zagorju, isto tako kod prijateljice u Brdovcu kod zaprešića.

Kad sam predložio Agapanthuse u Senju,sjetio sam se da sam davno vidio Agapanthuse u Selcu dok još nisam znao da će me biljke zaluditi

Kod groblja u Novom Vinodolskom rastu divni visoki Agapanthusi kojima sam nekad uzeo sjeme pa ih razmnožio za sebe, a od prošle godine imaju na trgu u centru mini Agapanthuse i to nekoliko vrsta,Tulbaghie,nekoliko vrsta Hemerocallisa,i to mini koji su ljetos bili divni.

Moj moto je općenito : SADITI I RISKIRATI ( novac ).

Kad sadim ispunjava me i veseli kupnja,nabava,sadnja,iščekivanje,pa ako propadne,to me previše ne pokoleba jer da idem na sigurno sadio bih plastično cvijeće od Kineza i vrt bi mi izgledao kao u Kućanicama

 

A zaboravih vam reći, da je prekjučer bura u Senju bila tako jaka, da oni ispod 100 kg nisu imali kaj tražiti vani...

Hvala na pozivu,rado, no nemam nikakve informacije o tome

 

 

Imaš temu Okupljanje forumaša, a i osobno ću te podsjetiti na pp.

 

http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/surfinija/37510.aspx">

 

Hvala ti što si se potrudio !

Kako nam se cif pretvorio u veliku Brbljaonicu, osim službene, idem vidjeti što je s trajnicama i trajničarima, mnogi su se tako izjasnili. Nažalost neki odustali od cifa, neki se preselili na druge forume i fb, pa ostali uživaju u nirvani. No, u ove 4 godine priključili su se zanimljivi ljudi i očekivala sam da će nešto pisati i o trajnicama. Posljednji post u temi 27. 5. 2012. Radoja 256 oprosti, sad tek vidim ovo. Dobrodošlicu ti želim i ispričavam se što nisam prije odgovorila. Hvala na ovim riječima, ali vozić nam je zastao negdje na pustom kolosjeku. Od stručnjaka poput Viridariuma očekivala sam puno više osim potpornog zida zida nakrcanog petunijama. Ispravljao me, no do danas nisam shvatila u čemu i ja njega neću ispravljati, samo mi nije jasno što petunije rade na temi Trajnice? Svi sve znaju (blaženi Internet), a nitko ni slova. I strpljivi Job bi izgubio inspiraciju. Ipak, kao nepopravljivi optimist, dok ijedan čovjek nešto pita potrudit ću se odgovoriti, iscrpno, dokumentirano, iz vlastitog iskustva, najbolje što mogu.

Pozdrav ekipi,

drago mi je da je moje pisanje naišlo na odobravanje.Baka Bea,moje ispravljanje se odnosilo na definiciju trajnice,jer sam zaključio da rečenica . trajnice su biljke koje prezime u  kontinentalnoj Hrvatskoj nije dovoljna pošto u najmanju ruku temperatura nije faktor po kojem se biljke svrstavaju u trajnice,temperatura je faktor koji je utjecao na evoluciju biljak koje su se prilagodile životu u hladnim područjima. Moja slika sa surfinijama je zalutala ovdje jer je to prva slika koju sam uspio staviti, a nadovezala se na priču sa Sarom i njenom primorskom vrtu u kojem neke biljek ne uspijevaju..nisam mogao izbjeći sliku koju sam imo u glavi kad se sjetim primorskog vrta u Italiji...Glavni razlog zašto se ne javljam je zbog privatnog problema kojeg imam- na unajmljenom zemljištu formirao sam vrt u zadnjih 6 godina,ove godine je ispalo da čovjek koji mi naplaćuje najam nije uopće vlasnik zemlje nego je to davno prokockao.Sadašnji vlasnik niti ne zna da sam ja podstanar tamo a bivši vlasnik od mene traži i dalje najam.Nalazim se u situaciji kad sam u potrazi za novom lokacijom na koju ću seliti svo bilje ( strava ) ili doći do pravog vlasnika i reći mu cijelu priči što ne znači da će on reći da mu platim možda još više ili da se skupim sa biljem, stazama,voćkama u roku keks....

 

pustimo takve probleme sastrane... i pokrenimo vlakic....

 

 

Dosta ljudi brka trejnice i definira ih... za mene su trajnice one biljke koje ostaju godinama u vrtu bez obzira na temperaturu, vrijeme, i sl uvijete..

 

naravno ovdje ne stavljam sobne biljke koje su vecina trajnica ali u umjtno stvorenim uvijetima.

 

Zbog ove tematike sam se razočarao u veliku enciklopediju cvijeća što je izdao Mozaik knjiga .  jer je vecina biljaka opisana kao trajnica... što u stvarnosti i je ali ne kod nas.

 

npr. pelargoniju su stavili kao trajnicu... jer ona u africi gdje raste prirodno je trajnica ali kod nas se ne može reći da je trajnica :o((

 

ljudi uglavnom dijele  biljke na trajnice i ne trajnice... ako spomenes da je trajnica ali....

 

odmah onaj zaplašeno začuđeni upit... a onda nije trajnica ????

 

Ako ima kakvih nedoumica uvijek je dobro za raspraviti... nekada je to bezvezna rasprava a nekad nije... ali dok god ima nedoumica ima mjesta i za raspravu. Mislim da smo svi ovdje u pravu ... svi se slažemo da ima više vrsta "trajnica" i da je neprikladan naziv trajnica dati svim biljkama... ovo sa zonama je stvarno super napravljeno i jako puno olaksava stvar kada nesto ima stupnjevanje koliko je biljka "trajnica"

 

 

E da da ne zaboravim.... treba raspravljati i diskutirati ali nikako svađati i prepirati.... vrlo je slično ali je velika razlika

 

jednogodišnja biljka - ljetnice - i sl. za biljke koje traju jednu sezonu, i ugibaju

 

višegodišnje biljke - biljke koje budu dvije tri godine i onda odlaze...

 

i trajnice. biljke koje  izdrže vani posađene bez problema.  ne one koje see moraju unositi....

 

i je trajnica ali ne kod nas - znači biljka koja je trajna ali ne može preživiti zimu vani beez da se ne zaštiti, unese u kuću i sl.

 

http://www.cvijet.info/forum/member_profile.asp?PF=5013&FID=11 - viridarivm   oprosti stvarno je bio dugačak post i puno truda je uloženo u napisano i ja to obrišem zabunom ....

 

http://www.cvijet.info/forum/member_profile.asp?PF=5013&FID=11 - viridarivm   oprosti stvarno je bio dugačak post i puno truda je uloženo u napisano i ja to obrišem zabunom ....

Za svaki slucaj radim copy paste u word.

 

Baka Bea napisao: Dado niti ja. Viridariume, riječ trajnica je naša, hrvatska riječ za višegodišnje zeljaste biljke,  dakle to je definicija trajnice ili je definicija ona od početka da je trajnica biljka koja prezimi u kontinentalnoj Hrvatskoj?Očito sam propustio predavanje na faksu.Na ukrasnom bilju smo učili da se ukrasne biljke ( ne biljke,nego UKRASNE biljke )dijele na jednogodišnje,dvogodišnje i višegodišnje.Trajno-nikad čuo.Zato mi i riječ trajnice-trajne biljke zvuči trivijalno i siromašno.U botanici podjela je još kompliciranija, ali bolje ne započinjati citiram: bezveznu raspravu. a tebi je trivijalna? i nastojiš je ne koristiti?! Da,nastojim jer ne živim u Afagnistanu i imam pravo birati riječi koje koristim Enlezi imaju riječ hardy koja znači između ostalih i otporan, a imaju i perennial što znači: koji traje cijelu godinu, neprestan, trajan, višegodišnji, vječan, koji traje cijelu godinu i vječan nije isto, perennis znači vječno, prihvaćam i trajno iako trajno nije vječno, no tu se slažemo oko prijevoda barem  a kako su Stari Rimljani u povijesti vladali i Engleskom ostavili su im u nasljeđe uz mnogo drugih dobrih stvari i riječi. Bio sam jako loš iz povijesti,jako, ne sjećam se što su Rimljani ostavili Englezima osim Hadrijanovog zida, možda autobuse na kat?  Kako je latinski i jezik znanosti tako je od pridjeva perennis, -is, -e što znači trajan pa planta perennis znači trajna biljka, sukladno tome nastaje riječ perena. Kako smo mi ipak u HR i imamo našu, sasvim dobru riječ za višegodišnje zeljaste biljke ne vidim razloga zašto je ne koristiti. znači trajnice znači višegodišnje zeljaste biljke? Zašto se upuštamo u ovakve nepotrebne bezvezne rasprave? Ne znam za vas,za sebe znam da se ja samo raspravljam oko definicije riječi trajnica.Pišem onda kada smatram da netko nije u pravu ili da od mog pisanja drugi mogu naučiti pravilno. Meni rasprava sa vama nije bezvezna,smatram da imate veliko znanje i kad  ne bih mislio da ima smisla ispraviti vas,ne bih vas ispravljao,tj ne bih se obazirao na vaše postove,jer se obazirem samo na postove forumaša koje cijenim kao znalce.   Mogli smo pisati o trajnicama za kamenjare, za sjenovite vrtove, za sunčana staništa, za stepska suha staništa otporne na sušu, za raskošne cvjetne gredice, o ukrasnim travama, vodenim i močvarnim trajnicama, o pojedinačnim rodovim koji su zastupljeni s toliko vrsta da bi imali tri godine što pisati o svakom od njih. Zašto otkrivamo "Ameriku" kad su je prije nas otkrili, iscrpljujemo se i tjeramo ljude s foruma. Ja ponovno odustajem do daljnjega. Admine nemoj se razočarati u Enciklopediju, Pelargonium endlicherianum možeš naći u Katalogu s trajnicama. Vidjela sam je uživo u jednom prekrasnom slovenskom vrtu. Prezimljava na otvorenom u dijelu gdje su i zimootporni kaktusi. znači kaktusi trajnice? Ima lijepo veliko lišće, velike karminsko ljubičaste cvjetove. Razlog zbog čega je nemam u kamenjaru je cijena sjemena, samo 20 eura. Da bi se (i mi amateri) lakše snalazili, stručnjaci su trajnice razvrstali po zonama od 1-10. Pretpostavljam da se radi o zonama otpornosti biljaka na hladnoću.( USDA zone ) Ne trajnica,biljaka. Svaki dobar katalog (ili knjiga) označava kojoj zoni koja biljka pripada, brojevima od 1-10 zapravo 0a do 12b, no 2012. skala se mijenjala zbog klimatskih promjena.  ili zvjezdicama *. **. ili za otporne ***. Ako živim u zoni 7 onda neću saditi biljke znači ipak biljke,a ne trajnice  koje pripadaju zoni 10 i očekivati da prezimi.