Zemlja/gnojivo
Web: Cvijet.info
Kategorija: Cvijeće - Forum o cvijeću
Ime foruma: Sukulenti i kaktusi
Opis foruma: Forum o kaktusima i sukulentima
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=1173
Datum ispisa: 05 Studeni 2024 u 15:24 Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Zemlja/gnojivo
Objavio: idae
Tema: Zemlja/gnojivo
Datum objave: 11 Ožujak 2008 u 10:37
hello!
Zanima me društvo kakvom se zemljom koristite kod presađivanja i koje gnojivo...može neki komentar na ona gnojiva za kaktuse koji se preporučuju? Meni se čini da sporije rastu s tim "baš za njih gnojivima"...
Prije neki dan sam presadila kaktuse koji su prerasli posudice i stavila ih u mješavinu zemlje za cviječe i pumice u omjeru 50:50. Pumica je propusna i ne zadržava vodu, već dozvoljava da voda procuri, a opet zadrži dovoljno vlage da se kaktus napije. Ovo sam prvi puta sada probala i kaktusi super napreduju - vidim to po novim bodljama i jastučičima iz kojih izbijaju. Čini mi se da im odgovara što nisu u zbijenoj zemlji jer pumica dođe kao sitni kamenčići pa je samim time propusnije. Zemlja se sama po sebi kad dobije vodu stisne i zadržava vodu a to smeta korijenju.
Za sada ništa od zalijevanja, a kamoli gnojidbe...Koliko dugo čekate s gnojidbom nakon presađivanja?
Žao mi je što nemam slike da vam pošaljem...no potrudiću se pa za koji dan.
P.S. Sasha vidjeh tvoje kaktuse, pa me zanima radiš li nešto posebno sa zemljom i gnojivima?
------------- Ida
|
Odgovori:
Objavio: idae
Datum objave: 13 Ožujak 2008 u 10:07
Ok kužim, vjerojatno ste ovu temu već prošli pa vam se neda komentirati... iako ja nisam našla ništa konkretno u ranijim diskusijama...mene fakat zanima ima li netko od vas iskustva s "pomicom" koja služi kao dodatak zemlji.
------------- Ida
|
Objavio: FranjicaZG
Datum objave: 14 Ožujak 2008 u 22:37
Ja sam ti friški pelcer pa me zanima kaj je to "pomica"
|
Objavio: shasha
Datum objave: 14 Ožujak 2008 u 23:15
Nikada nisam koristila tu zemlju za kaktuse a ni gnojivo(čemu gnojivo?) za njih,niti ih prihranjivala ičim.
Ovako radim: Posadim ih u zemlju koju imam,nekad je to obična kupovna za cvijeće a nekad nakopam u vrtu zemlju. Na dno stavim malo kamenja(sitnog naravno) a gore tek za dekoraciju.
Zimi su mi ,večina,na hladnom(oko 0).Kako nemam u garaži mjesta za sve neki su po kući.
One u garaži ne zaljevam NIKAKO do proljeća a one u kući eventualno 1 mjesečno i to malo.
Trenutno su vani.Iznjela sam ih prije mjesec dana.Da je bilo preko noći jako u minusu sklonila bi ih. Znači ako je vani 0 ili -1,2 ne sklanjam ih.Ne stavljam ih,kad ih iznesem van,na sunce nego u hladovinu. Neki ostanu tamo preko ljeta a neke povučem na sunce no to radim postupno.Sad su u hladu,za tjedan-dva ću ih staviti tamo gje će poslijepodne tek doči sunce da se priviknu.Inače ih sunce spali.
Sve u svemu,ništa posebno im ne radim.Eh da,ljeti ih u principu kiša zaljeva.Kad nema dugo kiše onda ih ja jednom tjedno jače zalijem i to je sve.
|
Objavio: ivan radoslovic
Datum objave: 16 Ožujak 2008 u 21:18
kad sam kaktuse presađivao obicnjom zemljom oginuli su
sad koristim gnojivo za kaktuse ili u obicnu zemlju stavi tekuci gnoj
|
Objavio: Vrijedni mrav
Datum objave: 26 Ožujak 2008 u 16:11
Ja koristim tekuće gnojivo od Florisa i jako sam zadovoljna. Mislim da je jedna od bitnih stvari sashinog uspjeha "zemlja iz vrta". No, kaktusi baš i ne vole običnu zemlju za cvijeće, posebno ako nije porozna. Treba uvijek dodati pijeska u zemlju radi bolje drenaže tako da se za ljepotu kaktusa treba malo i potruditi. No kod sashe može biti još jedan odličan faktor, a to je položaj gdje drži kaktuse i to njihovo postepeno privikavanje na vanjsku temperaturu. Čak i to zna pozitivno utjecati na razvoj biljke.
|
Objavio: suharak
Datum objave: 02 Travanj 2008 u 09:56
ja svoje stavljam u kupovnu zemlju pomiješanu sa šljunkom, ponekad i pijeskom. gnojila ih nisam nikad, ali probala bih, kaj da kupim i kad da im dam?
|
Objavio: idaei
Datum objave: 02 Travanj 2008 u 10:49
Ja na 2litre vode stavim 5ml Haskon-a (za jačanje korijena i stabla) i 1 ml Drin-a (fiziološki bio stimulator). Kad zalijem kaktuse i kad se ocijede polijem ih gnojivom (ne onako obilno kao kad zalijevam - samo da zemlja upije i propusti). Mješavina je jako dobra i za ostale biljke. Moja družina pokazuje super rezultate, pa ja ostajem pri tome. Kad ih pognojiš nemoj ih staviti na jako sunce. Napravi to na večer i tokom dana ako je sunce jako, drži ih u sjeni. Mišljenja sam da su i gnojiva poput Floral-a dobra, dok ona namjenjena isključivo za kaktuse nisu osim ako ih želiš što dulje imali majušne. Dobro je što u zemlju za cviječe miješaš šljunak jer je propusnost vrlo važna. kaktus popije vlage koliko može i treba, a sav višak mora iscuriti i ispariti da ne opterećuje korijen.
|
Objavio: Triša
Datum objave: 02 Travanj 2008 u 14:33
Kaktuse imam u zemlji za kaktuse, pomješanoj s običnim pjeskom, zalijevam ih vrlo rijetko, a gnojim nekim gnojivom za kaktuse jednom u 15 dana.
------------- RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
|
Objavio: Vrijedni mrav
Datum objave: 04 Travanj 2008 u 11:01
Triša napisao:
Kaktuse imam u zemlji za kaktuse, pomješanoj s običnim pjeskom, zalijevam ih vrlo rijetko, a gnojim nekim gnojivom za kaktuse jednom u 15 dana. |
Zemlja za kaktuse je preskupa, a zna često biti jako loša. MOžda bi bilo ekonomičnije, ali i kvalitetnije kupiti običnu zemlju ( ima u Brodokomercu 80l zemlje za 40 ak kuna koja je odlična ) i pomiješati je sa pijeskom ili sitnim šljunkom. Ja još naribam i stiropora i povećam drenažu tako da do sada mi je to uspješna formula. Ne mora značiti da ako netko prodaje "Zemlju za kaktuse" da je baš ona dobra za naše ljubimce. Bolje se sam potruditi i znati u koju si mješavinu zemlje stavila biljke. Naravno, ako ti napreduju ti ne mijenjaj način uzgoja. Ovo je samo moja sugestija svima onima koji misle da je zemlja za kaktuse najbolja z anjih. E pa nije.
|
Objavio: suharak
Datum objave: 04 Travanj 2008 u 17:58
tek idući tjedan idem kupit negdje nešto. ako sam dobro shvatila tvoj prijedlog, idaei, ondak ako ne nađem ovo kaj ti koristiš, funkcionira bilo koje cvjetno gnojivo? zar svakih 15 dana da im dajem?
nije mi jako bitno da brzo narastu veliki (nemaju mi di stat) :)) ali sad su mi nekak bljedunjavi, nisu veseljaci ko prošle godine...pokazat ću kroz koji dan (doma mi se raspo komp) ja bi samo da su oni zdravi.
|
Objavio: Triša
Datum objave: 04 Travanj 2008 u 19:49
vrijedni mrave, pa imaš ti pravo, ali za sada neću mijenjati, jer mi je to sve u kamenjaru, pa neka ove godine stoji, a dogodine ćemo vidjeti.
------------- RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
|
Objavio: Branka
Datum objave: 04 Travanj 2008 u 21:17
ja svoje kaktuse držim isto tako u mješavini zemlje i sitnog pijeska , kao što ste vidjeli na mojim slikicama , oni su odlični. gnojim ih jednom mjesečno sa gnojivom za cvijeće , ali ove sam godine kupila gnojivo za kaktuse ali ga još nisam upotrijebila , jer ih po zimi ne gnojim tek kad budu neko vrijeme vani
|
Objavio: Zvjezdana
Datum objave: 04 Travanj 2008 u 21:41
kupovnu zemlju pomjesam sa sitnim pijeskom a gnojim obicnim gnojivom za sobno cvijece kad i ostalo cvijece gnojim i to je to... neznam sta radite zbrku i strku oko toga :)
------------- Per aspera ad astra.
|
Objavio: suharak
Datum objave: 05 Travanj 2008 u 11:02
samo razmjenjujemo iskustva i NEiskustva
|
Objavio: ines
Datum objave: 05 Travanj 2008 u 15:43
Ja uvijek kupujem zemlju za kaktuse i mislim da nije skupo dati 12kn za 5l. Potrošim puno više na veće gluposti.
|
Objavio: idaei
Datum objave: 07 Travanj 2008 u 08:12
Vidim da imamo različita iskustva! Upravo zato je dobro razmjenjivati ih! Mislim da je manje bitno "tko je u pravu", a važnije dati prijedlog, savijet, vlastito iskustvo, pa nek ostali procijene koja kombinacija je za njih bolja. Suharak - ako ne nađeš onaj mix slobodno počni sa gnojivom za ostalo bilje. Ja ih dobro zalijem, pa dobro pognojim (ne gnojiti na suhu zemlju da ne izgori korijen koji je osjetljiv), ostavim 5-7 dana bez vode i opet dobro zalijem (time ujedno i isperem "višak gnojiva od prošli put) i tek idući tjedan ponovim proceduru "zalijevanje-gnojenje". Ja ti ne želim nametnuti svoj način, ali ću bez zadrške napomenuti da moji kaktusi napreduju predivno. Ja sam ih gotovo sve kupila kao bebe, a oni svi imaju svoje izdanke i rastom su napredovali za jednu trećinu. Na moji kaktusi možeš vidjeti neke moje primjerke, pa procijeni sama. Vrijedni mrav - sviđa mi se tvoj skroman pristup temama, a uvijek kažeš nešto poučno i korisno! Znam ja..ti imaš puno iskustva i znanja Pozdrav svima!
|
Objavio: Vrijedni mrav
Datum objave: 07 Travanj 2008 u 08:44
ines napisao:
Ja uvijek kupujem zemlju za kaktuse i mislim da nije skupo dati 12kn za 5l. Potrošim puno više na veće gluposti.
|
Ja mislim da je to malo ako imaš skromnu kolekciju kaktusa i dovoljno ti je dvije tri vrećice godišnje. No, ako imaš cca. 150 ak velikih biljki mislim da je onda preskupo. Ja nikome ne sugeriram da ne kupuje zemlju za kaktuse, ali taj mix je puno NEkvalitetniji od onog koji sami možete napraviti za puno manje novaca, a biljka će vam dati iste ili čak bolje rezultate. Kao što govorite, ovdje se raspravlja o razmjeni iskustava i mislim da je onome tko je u stanu puno praktičnije kupiti zemlju za kaktuse nego se igrati s mixevima zemlje i pijeska. No, kao što sam rekla, ako koristite neki provjereni recept za biljke od kojeg oni napreduju, ne vidim razloga zašto ga mijenjati. Kome god odgovara zemlja za kaktuse, Bože moj, samo naprijed. Ovi savjeti mogu biti više neka vrsta smjernice za početnike da se okušaju sa svim savjetima i sami steknu vlastita iskustva.
|
Objavio: idaei
Datum objave: 07 Travanj 2008 u 09:02
Opet bravo vrijedni mravac! Svi vi koji živite na selu ili u kućama van i kopajte zemlju i miješajte sa šljunkom ili pijeskom (ja preferiram pomicu jer je šljunkasta). Pazite samo da zemlja nije glinasta jer će se zbiti kad zalijete i zatvoriti korijen. U principu, što god stavili za početak će biti dobro, a kasnije kad se saživimo više sa svakim kaktusom znat ćemo što im paše a što ne (tako barem radim ja). Sve ove kombinacije koje sam vam predložila rezultat su mog promatranja i očekivanja rezultata od kaktusa, slušanja savjeta iskusnih hortikulturaca ali i čitanja literature. Osobno svaki novi kaktus doživljavam kao novi početak pa ću i dalje pratiti vaše savjete i iskustva bez obzira koliko sama do sada naučila! Vrijedni mrav HVALA za imenovanje kaktusa u temi moji kaktusi!
|
Objavio: shasha
Datum objave: 07 Travanj 2008 u 22:36
Slažem se sa Mravom,svatko radi drugačije što ne znači da radi krivo. Ja kaktusima ne posvećujem puno pažnje,koliko ostalom cvijeću, i ok su mi.Oni ni ne traže puno tako da nije problem sa njima. Ja sam davno,davno radila po nekim knjigama i bili su mi onako...preživljavali su.Sad radim po svom i ,prema onima, su super. Cvatu,rastu,šta više tražiti od njih. Kako su oni meni cijelo ljeto vani nekad ih tuča udari malo,nekad ih vjetar baci ili sunce sprži no nije da im previše smeta.Ne izgledaju ko na izložbi,onako mjestimice opečeni,no meni su lijepi.Možda baš zato jer nisu"izložbeni" nego onakvi kako se sami oblikuju.
|
Objavio: marakuja
Datum objave: 18 Travanj 2008 u 21:54
Hej društvo! ja se tek ufuravam u ove forum- cvijeće spike pa bi mi dobro došlo malo pomoći... Naime imam nekih desetak kaktusa i kaktusića koji marljivo rastu, ali nikako da počmu cvjetati. Dal' ja mogu njih gnojiti sa onim crvenim štapićima za cvjetanje? Mislim da je firma Substral.. I kada bi ih bilo najbolje iznijeti na terasu da upiju malo sunca?
------------- Đes' Marinka puška te ubila
|
Objavio: aglaja
Datum objave: 18 Travanj 2008 u 22:19
Po mom misljenju, nikakva prihrana ne moze da potakne kaktuse na cvatnju ukoliko nisu obrnili svoj jednogodisnji zivotni ciklus kako valja, odnosno, ako nisu imali period zimskog mirovanja koji je odlucujuc za cvatnju (izuzimam kaktuse koji cvetaju tokom zime).
Ako zivis u kontinentalnim klimatskim uslovima, sobne biljke koje leto provode vani (a tu spadaju i kaktusi) iznose se od druge polovine aprila kada prolazi opasnost od prolecnih mrazeva. Ipak, ja jos svoje nisam iznela, a prosle godine u ovo vreme sve je vec bilo vani.
poz.
------------- Aglaja
|
Objavio: marakuja
Datum objave: 18 Travanj 2008 u 22:28
Bok Aglaja! A pod tim zimskim mirovanjem se podrazumijeva? Jel možda kvaka u zalijevanju? Ja ih ne zalijevam tokom zime i jeseni jer sam čula da se to ne radi
------------- Đes' Marinka puška te ubila
|
Objavio: aglaja
Datum objave: 18 Travanj 2008 u 23:14
Ciao, Marakuja.
Period mirovanja je period koji traje od oktobra do marta. Kaktusi se smestaju na prohladno (sa T 5-10*C) i svetlo mesto, i u tom slucaju zalivanje se obustavlja.
Ovaj nacin uzgoja ne vazi jedino za kaktuse koji cvetaju u toku zime.
------------- Aglaja
|
Objavio: idaei
Datum objave: 21 Travanj 2008 u 08:26
Marakuja, kaktuse stavi van da ih svjež zrak ojača, a sunce i voda će potaknuti proces cvatnje. Neznam kakve kaktuse imaš, no ako nisu oni zimski (kako ti je aglaja objasnila) u ljetnom periodu će ti se pojaviti pupoljci i cvjetići. Meni jedan ima pupove a nisam se to nadala od njega :). Iskustva su različita, pa ti vidi čija ti odgovaraju. Meni osobno su štapići koje spominješ bezveze.
|
Objavio: suharak
Datum objave: 22 Travanj 2008 u 10:13
ali neće cvjetat ako su preko zime bili na toplome? (u boravku)
|
Objavio: idaei
Datum objave: 22 Travanj 2008 u 13:45
Već sam i sebi dosadna, al stalno pišem kako su iskustva različita.. Osobno ne drvim puno na nekakvim definicijama budući kaktusi rastu kod mene a ne kod onog koji je napisao definiciju. Moji su cijelu zimu bili na toplom i samo je jedan cvao. Sada su vani i polako počinju pupati. Dakle, definicija da kaktus ako je na toplom zimi, ljeti ne cvate, pada u vodu. Trenutno se bavim samo kaktusima, pa sam se saživila s njihovim bivanjem i vidim da kombinacija vode, zemlje, zraka, gnojiva, topline, svjetla, brige daje rezultate kakve želim i ono najbolje što oni mogu dati. Stavit ću fotke onih koji imaju mladice i pupove pa ćeš vidjeti što mislim.
|
Objavio: marakuja
Datum objave: 22 Travanj 2008 u 16:32
Ja sam svoje prije dva dana stavila vani, par njih ima nekakve pupove koji mi djeluju nekako suhonjavo. Možda to i nisu pupovi, ali se nadam...I pokušala sam stavit slike mojih bodljikavih ljubimaca na forum, ali bezuspješno. Slijedila sam sve upute sa foruma, međutim ništa. Probat ću drugi puta kad budem imala malo više strpljenja... Ovo me ubilo u pojam...... Naime, imam jednog cijepljenog sa žutim duguljastim 'glavama'. Taj je počeo puštat nešto crvenkasto na vrhovima? A ostala dva već duže vrijeme imaju nešto, ali to nešto nikako da se razvije.. Možda zato što im puno pjevam, pa im smeta?
------------- Đes' Marinka puška te ubila
|
Objavio: marakuja
Datum objave: 22 Travanj 2008 u 16:37
Anyway, hvala na savijetima.. poz
------------- Đes' Marinka puška te ubila
|
Objavio: suharak
Datum objave: 23 Travanj 2008 u 17:46
idaei, baš me razveseli! zbog tebe mijenjam taktiku i dio stavljam na sjeverni balkon. zapraf, samo ću najveće ostavit nutra a fotke, pokušavam već tjednima. nisam kompjutersko biće
|
Objavio: Triša
Datum objave: 04 Studeni 2011 u 16:28
Tražeći nešto među kaktusima i ostalim sukulentima, kako to znalci vole reći (jer i kaktusi spadaju u sukulente) naišla sam i na ovu temu, pa kako sa mojih predavanja iz hortikulture imam puno korisnih savjeta, evo jednog koji može koristiti za sukulente, a tiče se zemlje.
Kupovna zemlja za sukulente je svakako dobra, no ako imate već velike primjerke za presaditi zemlja će vam ipak biti preskupa.
Stručnjaci predlažu ovakav omjer.
1/4 humusne zemlje
1/4 kvarcnog pijeska (može i riječni pijesak)
1/4 "žute" zemlje - idealna je zemlja od krtičnjaka, koju su za nas već
preradile krtice, a koje ima svuda po unutrašnjosti (ilovačasta je)
1/4 crvenice (to je zemlja primorskih krajeva iz naših vrtova)
Dobro je u takvu mješavinu pomješati samljevenu koru jaja.
Nadam se da će nekome ovaj savjet pomoći.
Treba još naglasiti da je kod sadnje ovih prekrasnih biljaka u posude neophodna dobra drenaža, da ih je poželjno zaljevati u podložak i gnojiti gnojivima koja su za njih namjenjena.
Kao i kod svih drugih biljaka najbolja su folijarna gnojiva (znači prskanjem preko lista) jer biljka na taj način iskoristi gotovo 80 % hranjiva, dok je inače iskoristivost puno, puno manja.
Ovaj sastav zemlje bio bi idealan, no ako vam je to komplicirano mješajte pijesak sa humusnom zemljom u omjeru 50 : 50 isto nećete pogriješiti.
------------- RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
|
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 04 Studeni 2011 u 17:49
Triša,lijepo od tebe da nam prenosiš svoja znanja iz hortikulture,slažem se stobom o kupovnoj zemlji,jeste skupa,a nije veliki problem sam napraviti svoju mješavinu za kaktuse i sukulente.
Jedino u ćemu se ne slažem,kaktusi se ne zalijevaju u podložak, i ne gnoje se folijarno,još nigdje,ali stvarno nigdje nisam čula da se kaktusi prihranjuju prskanjem.
------------- Nigder lepše kak je vu Međimurju kam se zglednem ružice mi cvetaju.
|
Objavio: Triša
Datum objave: 04 Studeni 2011 u 20:33
Pa dobro, vjerojatno moj profesor ima neka svoja iskustva, pa nam to prenosi, a ja prenosim vama. No ako i djelić nečega može pomoći, onda je to ok.
------------- RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
|
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 04 Studeni 2011 u 20:42
Triša napisao:
Pa dobro, vjerojatno moj profesor ima neka svoja iskustva, pa nam to prenosi, a ja prenosim vama. No ako i djelić nečega može pomoći, onda je to ok. |
Triškica,nisam te htjela naljutiti,ali možda i tvoj profesor ima neka iskustva,ja sam samo napisala svoje mišljenje i ono šta sam ja naučila.
------------- Nigder lepše kak je vu Međimurju kam se zglednem ružice mi cvetaju.
|
Objavio: kamenjar
Datum objave: 04 Studeni 2011 u 21:34
i mene je iznenadilo ovo zalijevanje u podložak...al svako ima neko svoje iskustvo,kaktusi su jako otporne biljke i oporave se od svega..ja znam da je meni prošle godine u kaktus gartenu jedan kaktus izgnjilio,nisam ga bacila ,nakon malo vremena sam se oporavio ..isto tako aloa mi je iznjilila al je se oporavila čim je došlo toplo vrijeme..a što se zemlje tiče sadim u običnu zemlju za cvijeće s tim da na dno stavim kamenčiće..ništa im ne fali ,rastu na očigled ,kad ih zaljevam voda se odma upija dok kod kikac (pošto pazim njene kaktuse) trebam čekat da voda se upije ,ona je koristila zemlju za kaktuse
|
Objavio: Triša
Datum objave: 05 Studeni 2011 u 08:51
Mali kaktusiću, pa zar djeluje kao da sam se naljutila, ne uopće. Forum i postoji da bi razmjenjivali mišljenja, iskustva i nešto naučili, a ako ponekad nešto ispadne kao rasprava, pa zar to nije dobro, po meni je i to je baš ono pravo.
Divno je gledati slike naših vrtova, ali složit ćeš se da svi samo hvalimo, a ne kritiziramo, čak ne damo neki savjet, e zato postoje posebne teme, gdje možemo reći što mislimo, ili što smo čuli, ili što nam je "rekla" susjeda.
Kamenjar ni ja ne zaljevam kaktuse u podložak, čak ni nemam podloške, no mislila sam mogu probat, niš ne smeta, sigurno ne može škoditi.
------------- RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
|
Objavio: Nana
Datum objave: 05 Studeni 2011 u 11:21
Triša, slažem se sa svim što si napisala, i ja tako mislim. Nažalost, ne rijetko diskusije odu u krivom smjeru, pa završi tako da dijelovi tema budu obrisani, a problem ostane nerazjašnjen.
Što se tiče zalijevanja preko podloška upitan mi je učinak, naročito kod kaktusa, ali i ostalog bilja. Prilikom sadnje večine biljaka, a naročito kaktusa, preporuča se drenažni sloj, ponekad i 2-3 cm ovisno o veličini posude. Svrha zalijevanja, pa i preko podloška, je da se navlaži zemlja. Koliko bi trebao biti dubok podložak, da bi zemlja bila u dodiru s vodom pa da ju upije? Naravno da se to može napraviti tako da se tegla-pitar-kalić... stavi u neku posudu dublju od podloška, pa kad upije vodu izvadi i ostavi da se ocijedi. Pišem to zato jer mnogi od nas striktno provode upute. Ne jednom sam vidjela kako se ocvalim cvijetovima ustvari skidaju samo osušene latice što ima doduše estetski učinak, ali nimalo neće potaknuti novu cvatnju.
Malo smo otišli van teme iz naslova, no recimo da smo je proširili
------------- (O)smijeh je najbolji facelifting
|
Objavio: Triša
Datum objave: 05 Studeni 2011 u 12:24
Dobro je malo razglabati po nekim temama, čak mislim da je vrlo korisno.
I mene muči to zaljevanje u podložak, ali nekoliko dana eksperimentiram i činjenica je da biljke bez obzira na drenažu povuku vodu, jer podložak ostaje skoro suh, a kod mene baš i nisu neki duboki podlošci.
Iako za neke biljke se čak predlaže cjelu uroniti u vodu, naravno ako je to moguće, no naglasak je na zaljevanju iz podloška jer korijen crpi vodu na krajevima , a ne uz korijen biljke, pa mi se čini da ima neke logike.
------------- RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
|
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 05 Studeni 2011 u 16:13
Triša,slažem se s tobom što si napisala,a slažem se i s Nanom,ja puno puta ne dobijem odgovor na pitanje,pogotovo u našim vrtovima.
Ako možeš i imaš prilike pitaj profesora s kakvim gnojivom prskati kaktuse.
A zalijevati preko podložaka kaktuse ja ipak nebi.
------------- Nigder lepše kak je vu Međimurju kam se zglednem ružice mi cvetaju.
|
Objavio: Triša
Datum objave: 05 Studeni 2011 u 16:38
Evo dogovoreno, pitati ću to ponedjeljak kad opet imam predavanja, a pitati ću da mi pojasni zašto kaktuse zaljevati u podložak, mora postojati obrazloženje, jer oni imaju plitak korjen, čak mislim da su moji u predubokim posudama.
------------- RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
|
Objavio: Baka Bea
Datum objave: 05 Studeni 2011 u 18:59
Pozdravljam svaki pokušaj da se izmjenjuju iskustva i da se priča o biljkama, bilo kaktusi ili neke druge, pa jesmo li cvjetni forum. Možda ipak zalijevanje u podložak ima svoje opravdanje, evo zašto. Kaktusi su najosjetljviji u području korijenovog vrata, zato i stavljamo kamenčiće ili krupni pijesak da ostane suh. Kod preobilnog zalijevanja prvi znakovi truljenja javljaju se baš u tom području. Ako ga zalijemo u podložak, vrat ostaje suh. Nakon nekoliko minuta naravno da suvišnu vodu treba odliti i ponovno zalijevati tek kad se supstrat osuši, otprilike jednom tjedno s jednom žlicom kišnice, destilirane ili u nedostatku ovih, onda prokuhane vode...
|
Objavio: Triša
Datum objave: 05 Studeni 2011 u 19:05
Hvala ti draga, volim kad se ti javiš i objasniš nam neke stvari, pa tako ovo o zaljevanju. Iznenadila sam se kad je predavač napomenuo da sve, ali baš sve biljke u vazama treba zaljevati u podložak, da je važnije orošavanje, pa skoro od zaljevanja, da treba biti jako dobra drenaža, da na površini treba rahliti zemlju, eto puno toga čujem, ali kad mi još to potvrdi netko poput tebe, e onda znam da sam na najboljem putu.
------------- RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
|
Objavio: schumy
Datum objave: 30 Prosinac 2011 u 07:17
Dobro
jutro Forumaši!
U ovo predblagdansko vrijeme spremio sam malo štivo o mojem načinu uzgoja
kaktusa, prvenstveno što se tehnologije uzgoja tiče.....
Navesti ću vam redom moj način držanja i uzgoja kaktusa kako to već dugi niz
godina radim. Krenimo redom:
1.) Kod kuće držim jednu količinu kaktusa koju nazivam "Baterija D"
(doma)
2.) Drugu skupinu kaktusa držim u firmi - ona ima naziv "Baterija F"
(firma).
Godinama sam slušao savjete i mudrovanja raznoraznih "stručnjaka" i
onda sam počeo racionalno razmišljajući iz godine u godinu na svojim
iskustvima, (a bilo je i "padova" i "uspona"!!!!), stjecati
svoju filozofiju uzgoja ovih krasnih biljčica i naveo bih mojih par
"postulata":
A.) Najvažnije je čim manje po njima "prčkati". Ja presađivanja i
"čišćenje" malih i mladih izboja uz glavnu (matičnu) biljku radim
svake 2÷3 godine. Za to vrijeme mladi izboji se razviju već u samostalne
jedinice koje se nakon presađivanja već u prvoj godini "okite"
cvijetom...
B.) Supstrat koji mnogi "naučno" dokazuju sebi i drugima je mojim
pojednostavljenim metodama sveden na 3 vrste:
Prva vrsta: 2.1.) 1/3 pijeska granulacije 0÷4mm. To je
kameni agregat koji svi kamenolomi melju i raspoznaju kao "0" (nulu).
To ima smjesa od fine prašine do čestica od 4 mm što jako pogoduje kaktusima.
2.2.) 1/3 obične zemlje "sa komunala" tj. iz vlastitog vrta ili
okruženja u prirodi koja se zatekne obično na mjestu stanovanja ili se iskopa
na vikend-druženjima na mjestima okupljanja prijatelja.
2.3.) 1/3 humus iz uzgajališta, može za biljke koje cvatu i za one sa zelenim
listovima, nije bitno.
Druga vrsta: 2.1.) 1/4 pijeska granulacije 0÷4mm.
2.2.) 1/4 obične zemlje "sa komunala"
2.3.) 1/4 humus iz uzgajališta
2.4.) 1/4 usitnjene cigle (ja obično to usitnim od blok-opeke ili od crijepa)
Treća vrsta: 2.1.) 1/3 pijeska granulacije 0÷4mm.
2.2.) 1/3 zemlje "crvenice" koja je vulkanskog porijekla
2.3.) 1/3 humus iz uzgajališta
Naravno da su i varijacije ovih mojih supstrata zaživjele i kod mene i netreba
robovati nijednom "receptu", uz godine iskustva dolaze i nove ideje
same od sebe....... od-opeke ili od crijepa)
C.) U kasnu jesen (zimu) obavezno kaktuse spremati u
zatvorenu prostoriju u tzv. "zimovnik".
D.) Strogo paziti da se prije spremanja u zimovnik kaktusi ne
"potope" u kišama koje najesen često padaju. Ako se to dogodi, onda
ih treba staviti bez podložnog tanjurića da se ocijede...
E.) Prostorija u koju se pohranjuju kaktusi tj. "zimovnik" nesmije
biti grijana, a svjetlost može biti od danje svjetlosti do polumraka F.)
Po mogućnosti oko kaktusa postaviti kamene oblutke (plaža, riječni), jer
zadržavaju vlagu i u najvećoj suši.
G.) Ljeti češće zalijevati (2 puta na tjedan), ja kaktuse isključivo držim u
podlošcima i vodu nalijevam u podložak.
Ovo
su moja iskustva u uzgoju kaktusa, htio sam ih podijeliti sa vama. Znam da
mnogi od vas imaju sasvim suprotstavljene metode ovim mojima, ali to čini
lijepim uzgoj ove lijepe biljčice.
Moje metode koristim dugi niz godina kada mi se događalo da gubim kaktuse najviše
u najosjetljivijem trenutku za uzgoj koji pada u vrijeme spremanja kaktusa u
zimovnik. Ako sam zakasnio i na njih su pale značajne količine kiše, velika je
vjerojatnost da neće prezimiti.... Jedini „lijek“ u tome slučaju je da se metnu
u „međuzimovnik“ na poluhladno, svjetlo mjesto bez podloška da se ocijede. Tek
nakon cca 30 dana ja ih premještam u zimovnik kako sam gore opisao......
Volio
bih vaše komentare, razmjena iskustava je prava stvar, zar ne??!!
Pozdrav.............schumy
P.S. Sretna Nova Godina 2012!!!!!!
------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica
|
Objavio: natalija
Datum objave: 30 Prosinac 2011 u 07:42
schumy baš sam čekala da nam staviš svoju "tehniku" uzgoja kaktusa i hvala ti što si s nama podjelio svoje znanje ,
ja sam još početnik, ima tek par godina da ih "skupljam" i svako iskustvo mi je dobrodošlo,
do sad sam pohvatala neke stvari, ali moram se malo više uhvatiti sa gradivom u vezi presađivanja i supstrata, znam da svaka biljka zahtjeva drugačije tlo - zbog porijekla, a ja ih manje više sve tretiram na isti način
s obzirom na svoje neiskustvo moram priznati da sam do sada imala stvarno malo gubitaka, najviše mi ih je otišlo ovo ljeto i to početkom ljeta, zbog nekih okolnosti, trebala sam izbivati iz kuće kraće vrijeme, u strahu da se ne osuše, malo sam ih više zalila pa su istrulili - ključnu je ulogu odigrao i položaj u polusjeni pa višak vode nije mogao ispariti
i ja svoje u pravilu zalijevam u podložak, tako je sigurnije, manji je rizik za truljenje vrata kaktusa
zimi ih spramim u zatvoren, negrijan prostor, do ove godine bi ih povremeno zalila, ali stvarno minimalne količine vode, tek koju žlicu u podložak, ali čitajući iskustva kaktusara odlučila sam ove godine veće kaktuse uopće ne zalivati ni špricati do kraja veljače, imam maleckih beba koje se tek trebaju zakorjeniti ili su nedavno nabavljene pa ću njih ipak malo pošpricati, da se ne osuše
nadam se da će i moji u većem broju cvjetati dogodine
reci mi kako se boriš s štetočinama ? npr. vunaste uši (kojih kod mene skoro redovito ima, valjda dođu s novim kaktusima) ili crveni pauk i ostale napasti
pretpostavljam da kemija kod tebe ne dolazi u obzir zbog pčelica
-------------
|
Objavio: schumy
Datum objave: 30 Prosinac 2011 u 08:04
Natalija, znao sam da će doći mnogo pitanja! Pojava štetnika ja najveća napast za kaktuse. Ja se protiv njih borim na način na kada je napad u začetku uzmem "baby"-štapić umočim ga u čisti alkohol (kupljen u ljekarni) ili domaću rakiju i namažem gamad po osnovi biljke. Sve drugo je "kemija" koju nevolim, čak i da nemam pčele nikada je nebih koristio. To mi je nešto najteže što mi pada u životu, jer sam inače brz i kolerik po naravi a nema "pipljivijeg" posla od ovoga, zar ne? Pozdrav..........schumy
------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica
|
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 30 Prosinac 2011 u 10:42
I meni je drago što nesebično dijeliš svoja iskustva s nama.Ja još uvijek kupujem gotovu zemlju za kaktuse,a isto kao i ti ne presađujem ih često.
Zanimljivo mi je da i ti zaljevaš u podloške!To sam prvi put pročitala kad je Triša pisala kako je predavač rekao da se kaktusi tako zaljevaju.Uglavnom svi govore da se kaktusi drže bez podložaka i zaljevaju se odozgo.
Što se tiče vunastih ušiju,i ja ih kao i ti rješavam štapičima i alkoholom.Jedino što sam ove jeseni prvi put napravila,pošpricala sam ih s otopinom nikotina,odnosno cigareta i to najesen prije mirovanja.Kod mene je veliki problem najesen održati kaktuse suhim prije zimovanja,kod mene upravo najesen ima dosta kiše,pa ih onda znam odnijeti u toplu sobu da se zemlja dobro isuši prije mirovanja na hladnome.
Pozdrav MK
------------- Nigder lepše kak je vu Međimurju kam se zglednem ružice mi cvetaju.
|
Objavio: schumy
Datum objave: 08 Siječanj 2012 u 17:37
Kaktusiću, pozdrav, vidim da si promijenila "moto" svojeg avatara - slika je ostala ista? Puno sreće i kaktusića u Novoj 2012 godini želi...............schumy
------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica
|
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 08 Siječanj 2012 u 17:41
schumy napisao:
Kaktusiću, pozdrav, vidim da si promijenila "moto" svojeg avatara - slika je ostala ista? Puno sreće i kaktusića u Novoj 2012 godini želi...............schumy
|
Promijenila,da se zna odakle sam,a kaktus ostaje kaktus.
I tebi puno sreće,kaktusa i zdravih pčelica.
------------- Nigder lepše kak je vu Međimurju kam se zglednem ružice mi cvetaju.
|
Objavio: dzeni
Datum objave: 09 Lipanj 2012 u 10:27
Juce sam bila kod jedne uzgajivacice kaktusa koja ima zaista zavidnu kolekciju.Sve kapitalci.I veli mi da ih zaljeva kokosijim izmetom,razrijedjenim!Ima li neko iskustva?
------------- sutnja je zlato....
|
Objavio: Mira K
Datum objave: 13 Listopad 2012 u 17:58
Triša napisao:
Tražeći nešto među kaktusima i ostalim sukulentima, kako to znalci vole reći (jer i kaktusi spadaju u sukulente) naišla sam i na ovu temu, pa kako sa mojih predavanja iz hortikulture imam puno korisnih savjeta, evo jednog koji može koristiti za sukulente, a tiče se zemlje.
Kupovna zemlja za sukulente je svakako dobra, no ako imate već velike primjerke za presaditi zemlja će vam ipak biti preskupa.
Stručnjaci predlažu ovakav omjer.
1/4 humusne zemlje
1/4 kvarcnog pijeska (može i riječni pijesak)
1/4 "žute" zemlje - idealna je zemlja od krtičnjaka, koju su za nas već
preradile krtice, a koje ima svuda po unutrašnjosti (ilovačasta je)
1/4 crvenice (to je zemlja primorskih krajeva iz naših vrtova)
Dobro je u takvu mješavinu pomješati samljevenu koru jaja.
Nadam se da će nekome ovaj savjet pomoći.
Treba još naglasiti da je kod sadnje ovih prekrasnih biljaka u posude neophodna dobra drenaža, da ih je poželjno zaljevati u podložak i gnojiti gnojivima koja su za njih namjenjena.
Kao i kod svih drugih biljaka najbolja su folijarna gnojiva (znači prskanjem preko lista) jer biljka na taj način iskoristi gotovo 80 % hranjiva, dok je inače iskoristivost puno, puno manja.
Ovaj sastav zemlje bio bi idealan, no ako vam je to komplicirano mješajte pijesak sa humusnom zemljom u omjeru 50 : 50 isto nećete pogriješiti. |
Kolekcija kaktusa i sukulenata kod svih nas nije baš zanemariva pa ovo moram pribilježiti
------------- Rijeka
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 13 Listopad 2012 u 20:06
Ljudi moji, i žene !!! Nemojte se zavaravati i komplicirati sa zemljom za kaktuse. Uzmite trećinu kupovne zemlje za cvijeće, trećinu sitnog šljunka i trećinu tucanog crijepa. Ja imam kaktuse već 100 godina i jako mi dobro idu, valjda ste ih i vidjeli. Uvijek su mi pod vedrim nebom, od proljeća, pa do sada, još uvijek su vani. Da , dobra drenaža je potrebna uvijek....ma pustite gnojiva, neka rastu sami od sebe, pa nismo Nizozemci da bildamo biljke ! Sa kaktusima treba strpljenja. Baš me zanima ko ih u prirodi zalijeva nekim gnojivom ?
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 13 Listopad 2012 u 20:10
Baš me zanima ko ih u prirodi zalijeva nekim gnojivom ?
Mnoge kaktuse u prirodi ne bi ni pogledali kako su neugledni,zato se i slažem s Glikicom,neka rastu sami bez dopinga!
------------- Nigder lepše kak je vu Međimurju kam se zglednem ružice mi cvetaju.
|
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 14 Listopad 2012 u 12:24
ok, ja ne uzgajam kaktuse, ali mogu malo doprinijeti raspravi na osnovu drugog znanja. stvari su daleko kompliciranije nego sto mislite.
ne znam da li znate, ali pustinjsko tlo u vecini slucajeva uopce nije siromasno nutrijentima, dapace cesto je vrlo bogato (to je sad geoloska prica), siromasno je vodom i diverzitetom (napomena, diverzitet i kolicina nisu isto) mikroorganizama koji dolazi sa njom. medjutim, to ne znaci da tlo nije bioloski aktivno, dapace.
Postoji nesto sto se zove kriptobiotička kora, to je sloj na povrsini pustinjskog tla, debeo od 0.5 do 4 mm, koji je izuzetno bogat bioloskom aktivnoscu, jedna vrlo osjetljiva ali vrlo povezana zajednica cijanobakterija, zelenih algi, mikrogljiva, bakterija, lisajeva i mahovina. taj tanki sloj, koji je usto izuzetno osjetljiv na poremecaje povrsine, je odgovoran za vecinu vezanja dusika,preradu organske tvari, sprecavanje erozije i cuvanje vlage. drugim rijecima to je zivotna linija manje vise svog pustinjskog zivota, i postoji u svim vrucim, hladnim i vrlo hladnim susnim podrucjima svijeta. Vise biljke, kao npr kaktusi koje vi uzgajate, zive u bliskoj simbiotskoj vezi sa tom korom.
usporedbom biljaka koje zive okruzene kriptobiotickom korom, i onih koje zive odmah do ali je kora poremecena ili odstranjena, pronadjeno je da ove prve imaju puno vecu koncentraciju i/ili akumulaciju razlicitih esencijalnih nutrijenata.
kod pustinjskih biljaka u loncima, znaci ovako kako ih vi doma uzgajate, kada je tlu dodana SAMO odgovarajuca kultura cijanobakterija, suha tezina biljaka je bila 4 PUTA veća nego kod istih biljaka bez cijanobakterija.
Suha tezina biljaka oko kojih kora nije uzurpirana (ne u teglama nego u tlu) je obicno oko dva puta veca nego kod biljaka oko kojih jest.
Ta kora je takodjer glavni mehanizam kojim se u pustinjsko tlo veze dusik, s obzirom da vise biljke koje imaju tu sposobnost generalno ne rastu u tako susnim uvjetima. dokazano je da iz kore od 5 do 88% dusika difundira u okolno tlo, gdje ga mogu koristiti vise biljke. ostecivanje kore dovodi do gubitka sposobnosti vezanja dusika cak i do 100%, znaci potpuni prestanak. kolicina dusika se moze provjeriti medju biljakama koje zive okruzene korom, naspram onih bez, i uvijek je mnogo veca.
usput, jasno je da ljudska aktivnost u pustinjama jako devastira taj osjetljivi sustav, zato se danas intenzivno istrazuje kako ga zastiti.
ima tu jos puno detalja, ali generalno, poanta je da nema teoretske sanse da vi dobijete u loncima uvjete koji postoje u pustinji i iste kulture s kojima su kaktusi i ostalo pustinjsko bilje u simbiotskoj vezi,pa da im ne treba pomoc. za pocetak sastav tla nije isti, niti je vlaznost i kolicina svjetlosti. maksimalno sto mozete je pruziti im koliko toliko nutrijenata umjetnim putem (preuzimate donekle funkciju simbionata), imajuci na umu i prilagodjavajuci ostale uvjete, da barem to imaju. bez umjetno dodanih nutrijenata i bez njihovih simbionata koji im pomazu, nemaju sanse za uspjesan rast. kilav mozda i neko vrijeme, ali uspjesan ne.
nadam se da je ovo malo pomoglo.
------------- velika gorica
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 14 Listopad 2012 u 18:15
Dobro zboriš Wolfsbane, ne možemo mi kaktusima pružiti uvjete ni blizu njihovom prirodnom staništu. Mslim da su se oni adaptirali na uvjete koji im mi pružamo, moji zasigurno jesu. Ove sezone sam ih "velikodušno" počastila hranom dva puta. Zapravo se i ja pitam da li ih redovno prihranjvati ili ne i nikako da se odlučim. Svake 2-3 godine dobiju novu zemlju, već prema potrebi, ovisi koliko narastu. Iskreno da kažem, ja baš i ne titram oko njih puno, redovno ih pregledavam da se ne bi naselili kakvi nametnici i mogu reći da ni njih nemam (kuc-kuc u drvo).
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 15 Listopad 2012 u 15:54
o da, sigurno su se adaptirali. i selekcija je ucinila svoje, npr uzgajas dva ista kaktusica, isto ih zalijevas i sve (po svom nahodjenju jel, znaci neki tvoj set uvjeta), jedan krepne, drugi prezivi. i sad naravno kad ovaj drugi izbaci mladice ti frendicama podijelis te mladice, znaci sad svi uzgajate biljke koje su bolje prezivjele u tvojim uvjetima, koji su opet sigurno blizi onima kod tih tvojih frendica nego u pustinji. i tako pomalo evolucija radi svoje, ali to je kap u moru jer su oni prvo prosli milijune godina iste takve evolucije da bi mogli prezivjeti u pustinji ;)
ovo kaj sam napisala ne znaci da ih treba utopiti u gnojivu, nego da im treba pronaci mjeru. ali od samo vode i sunca niti jedna biljka ne moze zivjeti, pa ni oni. vec ovo kaj im dajes svake godine zemlju im donese nesto novih nutrijenata i to isto treba uzeti u obzir.
zanimljivo je kako u pustinji biljke rastu ili jako sporo (kao kaktusi) ili jako jako brzo (ako postoji kratak period vlage/topline - ima i hladnih pustinja, pa ima vrsta koje su prilagodjene da u jako kratkom roku izrastu, ocvjetaju i bace sjeme, prije nego se uvjeti opet pogorsaju). njihove su potrebe zbog toga sigurno jako razlicite, kaktusici i ostalo bilje sa dugim zivotnim ciklusom je naviknuto na vlagu rijetko, a nutrijente ovisno o tome sto im dodje sa kore i koliko vlage ima za apsorpciju.
------------- velika gorica
|
Objavio: kamenjar
Datum objave: 15 Listopad 2012 u 20:58
nisam neki strucnjak za kaktuse ,nemam ni veliko iskustvo,al sam zadovoljna svojim kaktusima i njihovim rastom..posađeni su mi u običnoj zemlji za cvijeće ,imaju kamencice na dnu za bolju drenazu i zalivam ih po ljeti 2 put tjedno ,obilno ..primjer kaktusa posađenih u 5 mjesecu
isti kaktusi slikani u 9 mjesecu
------------- pas je jedino živo biće koje te voli više od samoga sebe ...
Vir
|
Objavio: Mira K
Datum objave: 18 Siječanj 2013 u 22:48
Hvala na savjetima cure i dečki
------------- Rijeka
|
Objavio: trava
Datum objave: 18 Siječanj 2013 u 23:36
Wolfsbane,odličan post,sad su mi neke stvari jasnije,npr. i ono što schumy kaže da ih ne treba puno uznemiravati,vjerujem da u dobro pogođenom supstratu seisto tako može stvoriti mikro zajednica koja onda hrani naše mikro ljubimce.jedna od stvari na koju ja volim paziti da su mi kaktusi ,kao i ostale biljke uvijek jednako orijentirani,nastojim ih što manje seljakati,osim nekih koje sklonim zimi.Treba šokove izbjegavati.Supstrat je vrlo bitan,ono na što ja uglavnom nastojim postići da mi je supstrat dovoljno propustan,ne držim se nekih recepata,često izmiješam što mi se nađe pri ruci,pijesak kvarcni,pijesak morski,pijesak tkz pržina koja se kopa u zaleđu Zadra,kaktusi kod naše kamenjar rastu u tom pijesku,treset,humusna zemlja kupovna,koji put malo crvenice ili pjeskovite ilovače,perlit.Na dno pitara obavezno stavim tucanika.Ne držim nikad katuse u podlošcima već ih zalijevam direktno sa nekom čašicom u pitare,a često ih i orošavam iz crijeva,davno sam u nekoj knjizi o katusima čitao kako je vrlo bitno za većinu kaktusa da ih se zalije umjetnom kišom.Naravno,orošavam ih a i zalijevam kad sunce zađe,ili ranije ujutro,bar dok se još nisu previše ugrijali.Najlošija mi se pokazala čista zemlja-humus,ona se presuši,pa ako zalijevaš jednom sedmično kaktuse voda samo prođe kroz ili oko zemlje,kad u supstratu ima pijeska ili perlita(ili cigle)on lakše primi vodu i katusi je mogu imati na raspolaganju dan -dva,vjerujem slično kao i u pustinji.Prihranjujem ih povremeno,ili nekim tekućim gnojivom za biljke ili sa otopinom stajnjaka ili sa otopinom od korova iz vrta.One vrste koje imaju potencijal za veličinu,malo bolje hranim,neka rastu kad mogu.Eto to su moja iskustva,u principu iz dosad viđenog kako drugi rade kaktusi rastu uspješno u puno različitih supstrata,zaboravio sam reči da svi kaktusi i nisu sa istih područja,i da i u prirodi rastu na raznoraznim tlima,uspijevaju dobro na raznim režimima svtla vode i prihrane,pa sve mislim da je njima možda najvažnija naša pažnja i briga koju im posvećujemo.
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 11 Veljača 2013 u 17:07
Pachypodium brevicaule, P. cactiples, P. densiflorum, P.eburneum, i P. rosulatum rastu najbolje u mineralnom ali kiselom supstratu. Koliko dušične kiseline (38 %) moram dodati u 20 litara vode da dobim kiselu vodnu otopinu - pH 5. Recimo da sam nekada u gimnaziji to znao izračunati. Ali sada ne ide pa gotovo.
|
Objavio: antonija
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 08:19
Pinus, 20 x 38 % = 7,60
------------- jučer je samo san,a sutra samo vizija: no ako danas živiš dobro, svako jučer postaje san o sreći, a svako sutra vizija nade. Stoga se pobrini za danas.
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 08:29
antonija, mislim da ne bi išlo na taj način. Kemičari pH malo drugačije računaju.
|
Objavio: antonija
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 10:50
pinus, ja sam računovođa
------------- jučer je samo san,a sutra samo vizija: no ako danas živiš dobro, svako jučer postaje san o sreći, a svako sutra vizija nade. Stoga se pobrini za danas.
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 11:01
Antonija ti si računovođa a ja sam građevinar. A za računanje pH vrijednosti nam treba kemičar ili bar neki odličan gimnazijalac.
|
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 11:44
nda, nebi islo kako bi se tako namjestio ph na recimo 7 ili 6.5?
pinus,po mom brzinskom izracunu gledas na oko 2.5 ml po litri vode, ali uzela sam pretpostavku da je ph vode 7.2.
nije ti pametno to tako raditi, jer moras znati ph vode za pocetak, a za to ga moras izmjeriti (svugdje varira). kad ga vec moras izmjeriti, onda ti je glupo raditi napamet otopinu kad mozes jednostavno polagano dodavati kiselinu u vodu (NIKAD OBRNUTO) i mjeriti dok ne dodjes do zeljenog ph. to je puno jednostavniji i brzi nacin,i manje vise se uvijek tako radi. odi u neki pet shop i nadji papirice sa indikatorom koje akvaristi koriste za mjerenje ph.
drugo, ph 5 ti isto nije dobra ideja. u hidroponici se ide do minimuma ph 5.8, za bilo kakvu varijantu zemlje idealno je od 6.2-6.4, inace nista od absorbiranja nutrijenata, imas po netu tablice sa ph rasponima za svaki mikro i makro nutrijent.
trece.... zasto bas duscina? ako su ti vrste osjetljive na dusik pocet ce se izduzivati i nekontrolirano rasti... obicno se koristi fosforna, i manje je opasna za rad od dusicne.
------------- velika gorica
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 13:07
Wolfsbane hvala, probati ću malo pojasniti zašto želim zalijevati sa „kiselom vodom“. Problem mi rade pahipodiji i to oni koji najbolje uspijevaju u „jako“ kiselom supstratu. Imam nekoliko pahipodija sa kojima nisam zadovoljan kako napreduju. Čitam da zahtijevaju u uzgoju kiseli supstrat (pH od 3,5 – 5.0). Problem kod p. densiflorum sam riješio pošto sam ga presadio u litvanski bijeli treset. Sada izgleda kao za izložbu. Prije je rastao u sličnom supstratu kao adeniumi (kompost + drobljena cigla, pH negdje oko od 7,5) lišće mu je stalno bilo žuto,( kloroza) a on sam nije napredovao.
Isti tretman sa P. rosulatumom, a i sa nekim drugim pahićima nije dao rješenje.Mislim da je za neke pahiće važan i mineralni sastav tla a ne sam pH vrijednost tla. Njih bi ovu sezonu htio presaditi u čisti mineralni supstrat a problem kiselosti supstrata riješiti prilikom zalijevanja. Treset općenito nije dobar za pahiće. Preko ljeta je sve OK. Problem je zima. Pahiće zalijevam slično kao i adeniume kroz cijelu godinu. No preko zime treset predugo ostane vlažan.
Hvala za savjet gdje da kupim papirice sa indikatorom. Na pet shop se nisam sjetio.
U obližnjem vrtnom centru za dekalcifikaciju i zakiseljavanje vode upotrebljavaju dušičnu kiselinu. Zato sam naveo nju a ne fosfornu. Nju mi je lakše nabaviti.
Te cure nisu kemičarke zato sam htio potvrdu od nekog znalca. Njihov savjet je bio prvo razblažiti 0,5 lit. dušične kiseline u 20 lit. vode. A poslije prilikom zalijevanja uzeti kakvih 10 ml tako razrijeđene otopine na kantu od 2 l vode. Normalno da puno zavisi o tvrdoći vode. Kod mene je voda jako tvrda, ukusna za pit ali puna kamenca. Mislim da će mi lakmus papir riješiti problem, na njega se nisam sjetio.
gospina trava, hvala i tebi za zanimljiv i koristan link. Treba se sada sve to malo proučiti.
|
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 13:39
A gle, moze ti supstrat biti najhranjiviji i najbolji na svijetu, ak ti je ph krivi biljci ce biti isto kao da je u kamenu posadjena,nece nista moci apsorbirati.
Osobno ne bih isla ispod 5, posebno ne ispod 4, al probaj pa vidi.
Ako nemaju debelu kutikulu mozes ih gnojit folijarno, kao privremeno rjesenje. E i bolje ti je zamijesati otopinu pred upotrebu, stajanjem se mijenja ph...
------------- velika gorica
|
Objavio: mememe
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 13:56
sta nije wolfsbane bas spominjala prije neko vrijeme kokosov supstrat kao idealan za pahice?
Meni iskreno vrlo cudno zvuci ph 3 za neki supstrat posto je toliko kiseo npr razrijedeni limunov sok ili ocat. Ali ako tako pise...
Kao sto je wolfsbane napisala tako kiseli supstrat cini odredene minerale netopljivima dok drugi se brze otapaju sto je za biljku u posudi lose jer brze ostaju bez tih nutrijenata.
A ja ti kao kemicar kazem da je to racunanje ph u supstratu vrlo nezahvalno jer se stalno mijenja zalijevanjem i prihranom. Drukcije je nego u nekom vecem sustavu gdje ciklusi kruzenja elemenata odrzavaju ph u stalnim granicama.
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 14:53
O uzgoju pahiča prije dvije godine nisam niti razmišljao. Znanje nula, iskustvo nula. No hvala Bogu postoji internet. Od silnih savjeta o uzgoju pahića kojih je internet pun morao sam ipak neke savjete prihvatiti kao mjerodavne, kažem nisam imao niti znanja niti iskustva. Izabrao sam grupu autora: Rapanarivo, Lavranos, J.J., Leeuwenberg, A.J.M., and Röösli i njihovu http://www.nhbs.com/pachypodium_apocynaceae_tefno_93853.html - knjigu - klikni kao mjerodavnu. Za sada ako se držim njihovih savjeta i saznanja sve funkcionira OK. Oni su naveli podatak da Pachypodium brevicaule, P. cactiples, P. densiflorum, P.eburneum, i P. rosulatum rastu u prirodi u vrlo kiselom supstratu čija se pH vrijednost mijenja od http://en.wikipedia.org/wiki/Pachypodium_habitats - pH 3,5 - do pH 5,0 - klikni .
|
Objavio: mememe
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 15:13
Ma vjerujem, samo nisam toliko upoznat pa me čudi tolika kiselost.
|
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 17:34
Ne spominjala sam borovu koru, al pinus mi ne vjeruje. Btw kora ima prirodan ph od 4 do 5. Kokos je banana za sve to osjetljivo na visak vode, ima uzasno visok CEC i zadrzavanje vode. Ajde ovisi koja je velicina al sve osim onih velikih komada nula bodova.
Al 3.5, ja nisam kemicar nego biolog al to je stvarno ocat...
------------- velika gorica
|
Objavio: mememe
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 17:54
znam da si spominjala borovu koru, zato sam i isprobao svoje sijance u tu posaditi kad sam vidio tvoje da normalno rastu u tome. Ali netko je bio kokos spominjao, moram pogledati stare postove.
Kad malo razmislim, sjećam se nekih dokumentaraca o tropskim šumama gdje se spominju vrlo kisela tla koja se zapravo sastoje isključivo od istrunulog lišća dok je mineralno tlo dublje, pol metra - metar ispod tog supstrata.
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 18:09
Ne da ti ne vjerujem Wolfsbane , nego ne želim mijenjati ono što mi je 3 godine savršeno funkcioniralo. Adeniumi su druga priča. Nisu osjetljivi na pH tla kao pahići. Dobro rastu u blago kiselim kao i u blago alkalnim tlima. Kombinacija komposta i drobljene cigle ili kombinacija komposta i pomice je po meni savršena kombinacija za rast i cvjetanje adeniuma. U praksi mi se ta kombinacija dobro pokazala. Adeniumi su mi obilno cvjetali i debljali kaudeks. Dok mi netko ne pokaže sliku svojeg rascvjetanog adeniuma a ja u sebi poželim da bi i moji tako izgledali niti u snu ne bi promijenio recept za supstrat. Teorija mora imati jake dokaze u praksi da bi ju prihvatio (i promijenio mišljenje).
Na vreći litvanskog bijelog treseta piše pH 3,5 – do pH 4,5. Kemičar nisam ali zar se pH vrijednost supstrata u tegli bitno ne promijeni ako zalijem teglu volumena 5 lit. sa 2 dcl. vode ili sa 1 lit. vode ?
|
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 18:28
Cek pinus pa ti tu pricas da su ti kloroticni pahici, a ne ja :) kak ti to savrseno funkcionira onda? Mi tu tebi pokusavamo pomoci, ne obrnuto.sto se adeniuma tice, na proljece ce biti cvjetova ako sve bude ok, biti ce i nekih eksperimentalnih stvari koje nitko nebi povezao s adeniumima, ali opet nema to veze sa tvojim pahicima. Ja sta sam rekla baziram na znanosti i na svojem obrazovanju, ne na bapskim pricama i rekla-kazala, koje se ovdje cuje toliko cesto da mi se uopce ne da ispravljati.
Ja sam ti pokusala pomoc, pa ti dalje kako hoces, meni ni iz djepa ni u djep. U biti glupa sam sto se trudim, moji kolege naplacuju svoje znanje, i vidi cuda ljudi puno vise cijene ono sto plate. Ali vise se ne mislim mijesati u rasprave, puknut cu tu i tamo slike i to je to, ionakoto daje veci kredibilitet od znanja.
------------- velika gorica
|
Objavio: loveflower
Datum objave: 15 Veljača 2013 u 14:49
Moje pitanje baš i ne odgovara temi, ali te teme nisam nigdje vidjela.
Zanima me koliko posijanom kaktusu treba vremena da naraste u kaktus onakve veličine koje se kupe (mislim na one manje).
------------- niki
|
Objavio: mememe
Datum objave: 15 Veljača 2013 u 14:54
To jako ovisi od vrste do vrste. Ali može biti po nekoliko godina
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 15 Veljača 2013 u 19:33
imamo temu " http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=6816 - sijanje kaktusa ", na 4-toj stranici.
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 11 Ožujak 2013 u 12:28
ajde mi netko recite......mikroelementi ? Što je to,kako gdje se kupuje? Inače, gnojivo koje imam sadrši mikroelemente, tako bar piše na deklaraciji. Što još? Mezcal je pisao da se mogu dodati minerali ta ptice, zvuči mi prihvatljivo. Dajte da se malo i sa ovim pozabavimo.
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: Mezcal
Datum objave: 11 Ožujak 2013 u 15:50
Glikice, pa sama si dala odgovor, mikroelemenata ima u gnojivu, ja ih isto tako dodajem.
Samo je bitno da bude gnojivo za kaktuse i sukulente, jer je za njih drugaciji odnos NPK nego za, npr, orhideje, ali to je vec poznato.
Minerale za ptice sam dodavao da bih povecao Ca, ali sad cu preci iskljucivo na Ca iz gipsa, vec sam to pripremio u pecnici , trebalo bi da brze deluje na biljke, nego npr.kreda, ljuske i sl.
Ko nema vremena i zivaca, moze da koristi samo djubrivo za kaktuse, ima i u njemu elemenata, uzece biljke vec koliko im treba.
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 11 Ožujak 2013 u 16:00
a što mislite o agresivnom gnojenju? recimo biljka posađena u neki propusni supstrat, i onda se zalijeva i gnoji svaki dan, ili svaka 2 dana ?
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 11 Ožujak 2013 u 16:00
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: Mezcal
Datum objave: 12 Ožujak 2013 u 00:00
Glikice, to zvuci primaljivo, ali pitam se koji kaktus bi izdrzao tako intenzivno zalivanje (svaki dan ili svaki drugi dan - sa ili bez gnojiva, svejedno). Brzo bi svaki istrulio. Osim ako ne postoji neki specijalan preparat koji blokira truljenje, a maksimizira dotok mikroelemenata u samu biljku. Zvuci mi kao naucna fantastika, ali kad razmislim...mozda jedino Nizozemci imaju recept za to.:))
U kucnoj varijanti ta praksa bi sigurno rezultirala truljenjem kaktusa, osim ako nije uzgajan u hidrokulturi (kao neki Echinopsisi sto sam video), ali to je vec posebna prica i pretpostavljam da je to jedina vrsta koja podnosi takav uzgoj. Pitanje i koliko je to dugotrajno.
Mislim da je ipak najbolje gajiti kaktus u odgovarajucem supstratu (zemlji), ne treba forsirati rast po svaku cenu. Neka i sporo raste, nema veze, vaznije je da to bude zdrav i kompaktan izgled.
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 12 Ožujak 2013 u 13:14
Da, to bi bilo nabildavanje kaktusa. Najbolje ih je uzgajati onako prirodno. Kao i do sada, a ja počela izmišljati budalaštine. No tu smo, pa diskutiramo. Neka njih kao i do sada.
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: schumy
Datum objave: 12 Ožujak 2013 u 15:43
Dobar (kišni) dan, vidim (i čitam) da se ovdje stvarno vode "zimski" razgovori.... Nikada u životu nisam kupovao nikakvu posebnu zemlju, miješam "moju mišelu" u par (2÷3) varijante, a rezultat ste mogli vidjeti na fotićima mojih "bodljića"... Već sam o tome pisao na ovome forumu, ako se kome čita i ako će poslušati moj savjet - ne treba pretjeravati ni u čemu pa tako ni na ovoj temi o zemlji za kaktuse. U prirodi sigurno nema ovih "pikanterija" koje izmišljaju pojedini veliki "stručnjaci" koji mudruju od "novih" imena za kaktuse, supstrata za kaktuse ove-i-one, suzbijanja bolesti, i tako u nedogled.... Držimo se normalnih uvjeta (svih vrsta) kojim ćemo omogućiti našim "bodljićima" da se razmašu u prirodoj težnji za očuvanjem vrste... Pozdrav..........schumy
------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 14 Ožujak 2013 u 13:25
http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/kaktusi/supstrat/55784.aspx">
Pumica, cigla, zeolit, pijesak, . . . . što bi još trebalo zamiješati za dobar supstrat ?
Glavno da je supstrat propustan da ne zaostaje voda. Organsku materiju ne volim u supstratu. Organski materijal je dobra podloga za rast gljivica. Kada se stvore uvjeti za rast gljivica one će se početi razmnožavati hoću ja to ili neću. I ode pahić
Kompost ali stari kompost dodajem ako je to potrebno (adeniumi). Prije toga ga dobro namočim i prokuham u pećnici.
|
Objavio: MermaidDreamer
Datum objave: 14 Ožujak 2013 u 17:28
kod sadnje adeniuma, uz zemlju za kaktuse, koristila sam usitnjene školjke, smrvljeni stiropor, usitnjenu i razbijenu keramiku, pijesak za papigice...
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 18 Ožujak 2013 u 12:20
Pinus, gledam ovaj tvoj supstrat......a hranjivi sastojci, humus, treset i sl? Nadalje, gledano po granulaciji, jel ti to univerzalno? Negdje sam čitala da granulacija mora biti ujednačena i ovisi o veličini kaktusa: manji kaktusi sa manje razvijenim korjenovim sustavom trebaju supstrat sa sitnijom granulacijom, i tako dalje po veličini. I da supstrat ne smije sadržavati prašinaste elemente, jer oni "zabetoniraju" supstrat, naročito kad se polijevanjem slegnu na dno i začepe odvode. Zapravo, ima jako puno mudrovanja i teorija, pa ne znam više kako uzgajati kaktuse. Uzgajala sam kaktuse puno prije neg je internet postojao i bilo mi je sve super, a sad sam totalno zbunjena.
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 18 Ožujak 2013 u 13:37
Glikica napisao:
Pinus, gledam ovaj tvoj supstrat......a hranjivi sastojci, humus, treset i sl? | Humus je bogat hranjivim sastojcima. No treset nije. Treset nema hranjivih sastojaka, ili recimo da ih ima vrlo, vrlo malo, skoro ništa. Ne znam od kuda si izvukla taj podatak o hranjivosti treseta? Humus, kod mene je to stari odležani kompost sa vlastitog kompostnika. Humus dodajem kada je to potrebno.
Glikica napisao:
. . . jel ti to univerzalno? . . . | Nije univerzalno , pa napisao sam :
Pinus napisao:
Supstrat prilagodim po potrebi. Božični kaktus jedan, Adenium drugi, astrofitum treći tip supstrata itd. Pazim na pH i sastav supstrata koliko se da. |
Glikica napisao:
Uzgajala sam kaktuse puno prije neg je internet postojao i bilo mi je sve super, a sad sam totalno zbunjena. | Zašto si zbunjena? Kako te može internet zbuniti ? Tebi je u stvari puno lakše, ti imaš veliko iskustvo. Ja nemam neko hvale vrijedno iskustvo sa uzgojem sukulenta.Meni je internet pomoć pri uzgoju sukulenata.
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 18 Ožujak 2013 u 15:22
Ok, ajmo redom: treset sam onako spomenula, mislila sam na humus.
Nadalje, kad sam rekla univerzalno, mislila sam, a i napisala, na granulaciju supstrata, nisi me dobro pročitao.
A to što sam zbunjena, ma ne baš zbunjena, ali....bojim se da , što više kompliciram, neće valjati.
Do sada sam uspješno kaktusarila, ali sad bih voljela mojim ljubimcima pružiti još više i još bolje, i frka me da ne pretjeram i da ih ne zeznem.
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: MermaidDreamer
Datum objave: 18 Ožujak 2013 u 15:43
Glikice, može pitanje?
Zašto nešto mijenjati ili "usavršavati" ako je do sada bilo dobro?
Iz iskustva znam, da ne treba oko ničega previše prtljati, a niti mijenjati ukoliko je sve dobro. Promjenom se može postići i bolje, ne kažem da ne može, ali se može i zeznuti stvar. Ako si do sada radila po nekom instinktu i receptura ti je odgovarala, možda nova receptura neće biti usklađena s tobom i jednostavno se niti ti niti tvoje biljčice neće moći prilagoditi novom receptu i novom režimu.
...to je samo moje skromno mišljenje
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 18 Ožujak 2013 u 15:52
Da tu si u pravu, i sama razmišljam na sličan način, jer već desetke godina uzgajam kaktuse na "svoj" način i izvrsni su.....dakle, ako im sad promijenim režim, moglo bi biti ne-dobro.
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 18 Ožujak 2013 u 17:08
Glikica,još jutros sam ti htjela napisati,ti godinama uzgajaš kaktuse i svi su ti lijepi i zadovoljni,na tvom mjestu ja ne bi ništa mjenjala,uzgajaj ih na svoj način kao i do sada.
------------- Nigder lepše kak je vu Međimurju kam se zglednem ružice mi cvetaju.
|
Objavio: Mezcal
Datum objave: 18 Ožujak 2013 u 19:45
Glikice, za vecinu obicnih (siroko dostupnih ili komercijalnih) kaktusa kakve svi imamo sasvim je dobar i obicni supstrat za kaktuse, dobro ce napredovati i ne moramo posebno komplicirati.
Treba jos reci da postoje i retke, 'teske' raritetne vrste koje nece tolerisati bilo kakvu kaktus-zemlju i njima stvarno treba praviti posebne ugodjaje.
Vecina nas tako 'teske' vrste, pretpostavljam i nema, ili ih ima malo.
Mislim da je za dobar deo kaktusa koje mi nalazimo po garden centrima i kod vecine domacih uzgajivaca, obicna kaktus-zemlja u redu.
A ko ima ekstremno osetljive vrste (npr. Yavie, Blossfeldije, Pseudolithose, Pelecyphore, pojedine vrste iz roda Eriosyce, Ancistrocactuse, Geohintonije, Sclerocactuse, Navajoe i jos puno njih...)taj ce sigurno znati u sta da sadi i sta da dodaje jer to nisu biljke koje slucajno nadjemo u trznom centru.
U 90% slucajeva, za 'obicne' kaktuse ce biti ok i obicni supstrat za kaktuse, posebno ako si zadovoljna kako napreduju, ne trebas nista menjati. Ako imas bas neke raritetne vrste, razmiljaj o finesama.
Inace, Pinusov supstrat, na oko (bar meni) izgleda odlicno. Ne bih se mnogo brinuo da nema hranljivih sastojaka (verovatno ima i vise nego sto kaktusu treba, plus ako redovno djubrimo u sezoni rasta - nema problema), mada i inace vise naginjem propusnom, a ne hranjivom supstratu. Tako da eto...i ja kad pravim supstrat bude nesto slicno tome, ali umesto komposta (kog nemam), dodam kvalitetniju uvoznu zemlju (Terra Magma) i domacu ilovacu, na neorganskim sastojcima ne stedim, natrpam bas bas dosta, ali vec sam pricao, pa da se vise ne ponavljam:)
|
Objavio: schumy
Datum objave: 19 Ožujak 2013 u 09:53
Glikice, što se to događa s tobom??!! Ako si godinama imala uspješne uratke sa kaktusima primjenjujući svoje metode, zašto najednom sada bojazan i želja "da dotakneš nebo"? Usdedotoči se na uzgoj po vlastitim metodama "garniraj" ga sa uočenim korisnim savjetima sa foruma i neta i-to-je-to! Nisam stekao dojam kroz ova naša forumska druženja da si osoba koja lako odustaje i mijenja svoja razmišljanja, naprotiv... Želim iskreno vjerovati da ću uskoro uočiti tvoj "povratak" u normalu i sretno u novoj sezoni kaktusarenja, proljće je na samom pragu.... Pozdrav............schumy
------------- **za čistu prirodu i obilje pčelica
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 19 Ožujak 2013 u 11:45
http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/zemlja/55902.aspx"> zemlja za mačju kakicu i piš piš
http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/zemlja/55901.aspx"> kvarcni oprani pijesak za žbukanje, granulacije do 4 mm
http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/zemlja/55900.aspx">
Ništa nismo pisali o zemlji u kojoj mačke rade kakice. Ako možete nabaviti zemlju za mačke koja se ne lijepi kada je mokra to je sigurno još jedan prvoklasni materijal za supstrat. Važno je da se mokra ne gruda.
Kvarcni pijesak upotrebljavam granulacije do 4 mm. Tvornički je opran i očišćen od praha . No, svejedno ga još jednom operem tako da se temeljito riješim praha i jako sitne frakcije.
|
Objavio: natalija
Datum objave: 19 Ožujak 2013 u 15:15
pinus svaka čast , puno ti hvala za ove slike pratim temu, mada se ne javljam, nemam ni ja puno iskustva s kaktusima, tj. dugog iskustva, ali pokušavam pobrati štogod od stručnijih
riječi i iznesena iskustva mi puno znače, ali ove tvoje "konkretne slike" su mi... neprocjenjive
-------------
|
Objavio: Glikica
Datum objave: 19 Ožujak 2013 u 16:44
Schumy, baš si me nasmijao, ali u pravu si. Ostajem ja na starom sistemu, kod mene sve štima sa uzgojem. A ovo sam malo onako pisala, čisto da vidim ima li koja bolja mogućnost. A "garniranje" će dobiti u obliku expandirane gline pod nazivom "liapor" i "floreopor" koji ću ubuduće stavljati u supstrat umjesto šljunka i tucane cigle.
------------- ...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
Objavio: rajski vrtovi
Datum objave: 30 Siječanj 2016 u 08:55
Da li prihranjujete sukulente ? Ako da, s čime, koliko često ? Pretpostavljam da je možda individualno s obzirom na vrstu sukulenta, ali barem nešto s čime im neću nauditi. Molim vas vaša iskustva.
------------- "I budi kao ruža koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili drvo koje daje hlad i onome koji želi da ga posječe." M.Selimović
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 30 Siječanj 2016 u 10:06
Nema tu univerzalnog pravila ili recimo jednostavnog odgovora. Puno tu
zavisi i o supstratu u kojem sukulenti
rastu.
Ako mi sukulenti rastu u supstratu
bogatom hranjivim tvarima npr. dodani glistanjak ne prihranjujem ili gnojim rijetko.
Ako rastu u hranom siromašnom supstratu npr. pumici ili kokosovim vlaknima
prihranjujem često ali podrazumjeva se da tu govorim o gnojenju samo u sezoni rasta.
Aztekim riteri nema iste potrebe za gnojenjem kao npr. schlumbergera i
na to pazim. Pazim i na pH vrijednosti supstrata. Važno je znati dali sukulent
ima CAM metabolizam ili govorimo o klasičnoj fotosintezi.
Sve su to bitne stvari. Evo sjetio sam se nije isto dali biljka kreče sa
vegetacijom ili se sprema cvjetati. Bitne su to razlike koje moramo uzeti u
obzir prilikom gnojenja.
|
Objavio: rajski vrtovi
Datum objave: 30 Siječanj 2016 u 15:35
Hvala ti Pinus na odgovoru. Ovisnost supstrata i gnojenja mi je jasna, sezona rasta isto ok. Pretpostavljam da se gnojenje izbjegava i u vrijeme visokih ljetnih temperatura !? Ove vrste fotosinteze su mi dosta nejasne (guglala sam i ako sam dobro shvatila ovi cam-ovci što rade noću vjerojatno trebaju manje prihrane ).
Da li i za sukulente vrijedi gnojivo sa manjim udjelom dušika +Me ?
------------- "I budi kao ruža koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili drvo koje daje hlad i onome koji želi da ga posječe." M.Selimović
|
Objavio: Pinus
Datum objave: 30 Siječanj 2016 u 17:55
rajski vrtovi napisao:
Da li i za sukulente vrijedi gnojivo sa manjim udjelom dušika +Me ? | to je osnovno gnojivo za sukulente
|
|