Dnevnik radova - Šmrckov dnevnik radova

Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Šmrckov dnevnik radova

Web: Cvijet.info
Kategorija: Ostalo - Sve i svašta o biljkama i cvijeću
Ime foruma: Dnevnik radova
Opis foruma: Pročitajte šta su danas radili naši članovi cvijeću u vrtu ili kući
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=4425
Datum ispisa: 31 Listopad 2024 u 04:33
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com

Tema: Šmrckov dnevnik radova

Objavio: smrcko
Tema: Šmrckov dnevnik radova
Datum objave: 26 Veljača 2010 u 23:22

Pošto i ja radim, i ima se što pokazati otvaram temu o radovima u vrtu.

Sad mi je vrt poveći Wink

, te će biti svakojakih malih eksperimenata.

Odgovori:

Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Veljača 2010 u 23:34

Napravila sam sladove da se prikaže što je do sada urađeno.

http://s451.photobucket.com/albums/qq237/smrcko/?action=view&current=5e6cf70d.pbw">

http://s451.photobucket.com/albums/qq237/smrcko/radovi%20u%20vrtu%202/?action=view&current=2e5ecfd7.pbw">

http://s451.photobucket.com/albums/qq237/smrcko/radovi%20u%20vrtu%204/?action=view&current=0d92e178.pbw">

http://s1020.photobucket.com/albums/af326/smrcko2/radovi%20u%20vrtu%202009/?action=view&current=5d0fe09d.pbw -

Objavio: mare-nostrum
Datum objave: 26 Veljača 2010 u 23:42

da ne budeš sama u novootvorenoj temi

.........super si poslagala slajdove.......

-------------
http://mare-ri.blogspot.com/ - mare-blog

Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Veljača 2010 u 23:43

http://s1020.photobucket.com/albums/af326/smrcko2/radovi%20u%20vrtu%202009/?action=view&current=5d0fe09d.pbw -

http://s1020.photobucket.com/albums/af326/smrcko2/smrcko3/?action=view&current=f1f4c638.pbw">

http://s1020.photobucket.com/albums/af326/smrcko2/radovi%20u%20vrtu%202009/kucno%20i%20balkonsko%20cvijece/?action=view&current=521b4804.pbw">

Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Veljača 2010 u 23:45

Ma nešto mi jedan kod neće da prihvati, baš me naljutio. Slomila se slagajuć
Hvala na društvu Mare

Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Veljača 2010 u 23:53

http://s1020.photobucket.com/albums/af326/smrcko2/radovi%20u%20vrtu%202009/?action=view&current=5d0fe09d.pbw -

http://s451.photobucket.com/albums/qq237/smrcko/?action=view&current=f0341bfa.pbw">

http://s451.photobucket.com/albums/qq237/smrcko/?action=view&current=283bfc2f.pbw">

http://s451.photobucket.com/albums/qq237/smrcko/radovi%20u%20vrtu%202/balkon%20cvijece/?action=view&current=21a85a3e.pbw">

Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Veljača 2010 u 23:54

SVE SU SLIDESHOW SAMO SE KLIKNE I SLIKE LETE

Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 00:39

Baš je lijepo vidjeti u slijedu kako od ledine nastaje cvjetna oaza.
A očito ste se i naradili (pogotovo sa onim ogromnim korjenjem). Ali, sav napor i umor čovjek zaboravi kada sjedne i pogleda oko sebe što je svojim rukama napravio.

Objavio: hoya
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 09:15

Znam da sam sve već vidjela i tu na forumu i uživo, ali sam uživala još jednom pratiti radove na terenu. A kućno cvijeće ? Trebat će ti jedna tura samo da njega preseliš!

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 12:36

Već imam posjetitelje

Da bilo je radova polomili smo se, ponajviše MM. Radili smo ručno ono što ljudi rade mašinama, tako je on htio. Najgori dio posla je odrađen. Sad sljede zaostali radovi i detalji, i sve drugo ovisi o finansijskoj situaciji Embarrassed

A cvjeća nikada viška Wink

Objavio: Retriver Sara
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 14:26

e oči mi iskočile od silnih slajdića, super si to složila, vrijedilo je sve još jednom vidjeti. Sada moram opet ići u tvoj vrt tražiti one dvije biljke za koje sam te pitala jer sam zaboravila kaj si mi odgovorila, a sjetila sam se jer sam ih ugledala u slajdićima.

Sada, kad si postala veleposjednica, biće još više slatkog posla.

Lijepi pozdrav

http://www.glitter-graphics.com">

Objavio: Retriver Sara
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 14:33

evo našla sam , ovo je jedna od njih

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 21:08

E to ti je neka vrsta maka. Njegovo sjeme nemam jer ga je nemoguće uloviti dolascima 2 put tjedno ( nisam ga ni vidjela), a osobno tu biljku ne bi više u vrt sve mi je pogušila. Čupala sam je prije nego se osjemeni. Embarrassed

Ovo što vidiš mislim da je od samo jedne biljke i sve udavila oko sebe.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 21:57

Ovo sam dobila za Valentinovo Smile

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 21:59

A ovo za Dan žena Tongue

.
Malo šira nego ova gore i zato što imam 2 ruke, treba obje iskoristiti.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:01

A ovo ću takođe dobiti, tj ja i MM ćemo sklepati.Polica za balkonsko cvjeće. Drvo 50-tak kn+ farba. Smile

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:04

Danas smo kupili našu prvu višnjicu i to višnja REXSELE, navodno se smatra jednom od najboljih konzumnih višnjica Smile

Objavio: Retriver Sara
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:07

a ovo je druga nepoznata slatka biljkica, tko je to?

Objavio: Retriver Sara
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:11

smrcko napisao:

E to ti je neka vrsta maka. Njegovo sjeme nemam jer ga je nemoguće uloviti dolascima 2 put tjedno ( nisam ga ni vidjela), a osobno tu biljku ne bi više u vrt sve mi je pogušila. Čupala sam je prije nego se osjemeni. Embarrassed

Ovo što vidiš mislim da je od samo jedne biljke i sve udavila oko sebe.

ali je predivna, a što je najvažnije cvate iz kamena, i mislila sam da je nekakav mak. Ne sjećaš se kak si nabavila?

P.S. Ovaj drugi dar je još prekrasniji i profinjeniji od prvoga, savršeno će prianjati uz tvoje nježne rukice. I još k tome tako lijepa farba!

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:42

E Sara nije to iz kamena, nego je to posađeno uz betonski zid i ja sam ukrasila kamenje okolo. Mak je rastao u dohranjenoj zemlji i pomješanoj sa humusnom. Kupila sam sjeme u Njemačkoj u cvjećari.

Ako nikne ovu godinu ( samoniklo, ako nisam prije sjemena počupala), stavit ću ga uz prugu di mi neće smetati i probat ću uloviti sjeme za tebe. Sadnice mislim da su jako osjetljive i što sam pokušala presađivati je bilo loše.

Ovo drugo ne znam kako se zove, to neka kamenjarka. Jako je mala cijela biljka stane na dlan bez prstiju. Bila je u dosta lošem stanju, jer su voluharice imale kanale ispod nje. Da li će preživjeti zimu i voluharicu ne znam do proljeća

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:44

Prebacijem neke tekstove i postove iz mog vrta koje mi mogu pomoći Wink

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:45

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:46

Idealna mješavina za kaktuse i sukulente

5 djelova perlita ili mljeveni kamen ( kao 1/3 zrna graha)

4 dijela kupovne zemlje

1 dio grubljeg pijeska( znači ne najsitniji) Smile

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:49

Ruže, prihrana i đubrenje

Sada sam gledala video di vrtlar savjetuje đubrenje ruža 3 puta, u proljeće, pred cvatnju i u sredini ljeta. Đubrivo je bitno da bude NPK 5-10-10, u količini pola šalice ili 2 šake.
Takođe je važno ružama dodati gorku sol ( magnezijev sulfat - koji se dodaje kao prihrana za četinjare, gorka sol), takođe pola šalice ili 2 šake.
To se posipa oko ruže na zemlju i na to se pospe kompostna zemlje da bi dovukla gliste i mikroorganizme koji razgrađuju đubrivo.

Takođe je jako dobro dodavati cvijeću, i vrtnom i u posudama kompostirano pileće đubrivo.

U moj vrt sam ubacivala i eko konjsko đubrivo, koje spada u topla đubriva i dodaje se na jesen da se obogati zemlja. Smile

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 22:52

Alisa savjetuje " KAN u omjeru 5-10-10, na 10l vode 1 veliku žlicu Kan-a.Ja tim đubrim i sve ostale biljke vrtne pa čak i neke sobne koje ljetuju u bašti.Obavezno brugmansije i to sedmično jednom u toku sezone,Jako sam zadovoljna ovim đubrivom,jer mi djeluje kod dosta biljaka,pa ne moram imati tonu nekih drugih đubriva.Bitno je samod ržati se mjere,jer vrlo brzo zna da sprži biljku ako se stavi više nego se smije.."

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:01

Flavija savjetuje:

-NPK u proljeće i jesen malo NPK ( pola šake ) ukopati uz ružu, ne preblizu

- mjesečno ureu 7 ( na 20 lit vel žlica)

- posaditi češnjak uz ružu, zbog bolesti i ušiju

- crveno ulje za ruže

- fungicid za preventivu Quardis (o.75ml na 1 lit vode), preventivno špricati u 3. ili početkom 4. mjesecu ruže, clematise, voće, te može ići na pomidore i krastavce

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:02

Savjeti za Ripsalis

Osvjetljenje- jaka svjetlost bez direktnog sunca. Dobro bi bilo da se ripsalis stavi u visecu košaru pored prozora, okrenutog prema sjeveru.

Zemlja - polovina supstrata za orhideje i polovina dosta vlaknastog humusa od lišća.

Đubrenje - đubriti 3 do 4 puta ljeti tekućim đubrivom za orhideje.

Vlaznost - za vrijeme vrućina pošpricati ripsalus svakog 2 ili 3 dana.

Zaljevati svakih 5 do 7 dana u toku rasta. Svakih 10 do 12 dana u toku zime.

Ne tolerira propuh narocito ne zimi.
cactus

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:04

Konstrukcija za lozu, jednostavno.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:05

Anaida savjetuje

Ja sam ove sezone povremeno (npr. jednom mjesečno) zalijevala vrt razrijeđenim pilećim gnojivom (inače svake sezone doma hranimo 30-tak pilića pa imam dosta tog gnojiva) i vrt je odlično napredovao. Npr. primjestila sam da su mi mirisne kunice nekako požutjele, i ja ih zalila tim gnojivom i one pozelenile, propupale, bujale... Baš sam na njima vidjela fantastičan napredak takoreći preko noći. Ali i svo ostalo bilje bilo mi je zahvalno zbog tog pripravka. Znam da je svježe, živo gnojivo jako i da može spaliti korijenje biljkicama, zato sam ga uvijek prorijeđivala u vodi. A isto ga tako prorijedim npr. s puno zemlje i malo pijeska - to recimo kad sadim cvijeće i grmlje vani...

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:06

Evo kako kompostirati životinjska đubriva. Smile

Veću količinu gnojiva treba odvojeno kompostirati od kompostne hrpe. Gnojivo mora biti ispravno i zdravo. Slagati red gnojiva i red zemlje jedno na drugo.
Kreč ili vapno ne dodavati, neutralizira dušik.
Za pola godine dva put okrenuti slojeve i možemo koristiti kvalitetan kompost za zahtjevne biljčice.

U biti kreč se dodaje kod kompostiranja lišća , trave, otpadaka. Kreč isušuje kompost te se u toku sazrijevanja mora poljevati vodom.

Još jedan kvalitetan humus se može dobiti od busenja trave. Na mjestima di sam pravila povrtnjak, izvadili smo busenje i ukopavali ga u zemlju ispod vrta. Sobzirom da smo prosijavali teren od kamenja i cigli morali smo izvlačiti zemlju, na dno rupa od do cirka 0.5 metra smo da ne bi (izgubili na razini zemlje) ubacivali to busenje. Pomoću tog busenja, kad se raspalo ,smo dobili najkvalitetniju zemlju. A ujedno smo uklonili sav korov. Smile

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:10

Ako je biljka osjetljivijeg korjena protiv truleži pomaže poprašivanje drvenim ugljem, kao preventiva Embarrassed

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:17

Slijepe grane cijepljene ruže treba odstraniti, jer na njima neće biti ruža i da ne crpe nepotrebno biljku. Ne uništavaju biljku i nastaju kao posljedica oštećenja bubama ili tim temperaturnim promjenama.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:18

Jedna od najboljih kombinacija za bogatu zemlju u posudama.

jednaki djelovi:

-tresetne zemlje ( tresetna zemlja nikada nesmije biti sama, uguši biljke)

-perlita-mineralni zasipni materijal od poroznog vulkanskog kamena

-komposta

-vrtne zemlje

Takođe se može umješati po šaku:

Vrtnog vapna
sojinog brašna
fosfata stijena
brašno morskih trava ( bilo koja morska trava) (idemo u lov na morsku travu

)

Sve ovo dobro promješati.

Tvrde da ova 4 zadnja dodatka toliko unesu hranjljivih tvari u posudu da biljka može bez đubrenja cijelu godinu.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:18

Za jednogodišnje biljke u posudama najbolja mješavina zemlje, jednaki djelovi:

Škriljevca
kompostiranog pilećeg gnoja
glistinjaka
kompostirane borove kore
grubi riječni pjesak

Glistinjak i pileći kompost daje dovoljno hranjljivih sastojaka kroz sezonu. Kako se kora bora vremenom raspada povećava plodnost zemlje koja se iscrpljuje. Ova mješavine zahtjeva smanjeno ili nikakvo dođubravanje, idealna je za bildanje vaših biljčica Wink

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:19

Za sukulenta sam pročitala jedan savjet . Pisala sam u jedom od prijašnjih postova sastav zemlje koji je idealan ako odlučite sami napraviti zemlju za sukul.( nemojte kukati kad vam propadnu i oni traže određenu zemlju).
Savjet je da napravite .
Zemlju za sukulenta treba prekriti sa kamenčićima ili krupnijim pijeskom, da se spriječi truljenje krunice biljke.

Sukulente treba zaljevati sa tekućinom = 18 litara vode u koju se doda čajna žličica bjelog octa, da bi se lagano povećala kiselost zemlje. Smile

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:21

Flavijini savjeti

...dakle slijepi izboji su grane od cijepljene ruže, ali koje na vrhu nemaju cvjetnih pupova. Takve grane orežeš kao ocvalu ružu...dakle možeš odrezati do 2/3 te grane....da bi ponovno potjerala novu granu na kojoj bude cvjetova.

..za orezivanje penjačica...ne treba ih orezivati prve tri godine....samo formirati i ev. odrezati granu koja smeta....i ocvale pupoljke sa par listova. Kasnije se orezuje na način da se ostavlja glavna grana, a bočne grane orezuju se na 2-3 pupoljka. Kako ruža stari, tako i glavna grana počinje drveniti i u tom slučaju više ne tjera mlade izboje koji će cvasti....tada treba ostaviti bar jednu bočnu granu i napraviti od nje novu "glavnu granu"...kad se formira nova glavna grana...odrezati staru odrvenjelu. Neznam da li sam dobro objasnila, ali na taj način se izbjegne ono ogoljelo drvo ruže u donjem dijelu biljke.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:24

Sa penjačicom si mirna dok je mlada..a tek kad "napuni" 3 godine, onda je režeš na proljeće. Za čajevke i floribunde...to ti isto nije neka velika nauka....na jesen se skrate grane da ih ne polomi ev. snijeg, a na proljeće se orezuju....čajevke nisko....a floribunde ostaviš malo više...jer su uglavnom dosta niže od čajevki. Orežuješ po slijedećem: prvo ukloniš sve trule i oštećene grane, onda ukloniš one grane koje rastu "prema unutra"....onda skratiš grane koje će ostati na način da na svakoj ostaviš 2-3 pupa. ...i kad ti izgleda "da si pretjerala"....e onda si dobro orezala ružu.

Ruže koje možeš "savijati" po želji su rambler ruže. To su penjačice (ili puzavice, kako ih tko zove) u pravilu bez trnja i podatnih su grana koje možeš savijati po želji. Jedina im je mana što cvatu u većini slučajeva samo jednom u sezoni. Međutim....ima i ramblerica koje cvatu višekratno, što bi tebi bio bolji izbor....ima roza sorte "Super Dorothy" i bijela "White Dorothy"...ima ih u vrtlariji Horvat. Za crvene ili žute ramblerice koje bi cvale višekratno neznam, ali ja sam od Jagode dobila pelcere krasne žute ramblerice "Lady Banks Yellow" i nadam se da će se bar jedna primiti. Ta mi je ruža predivna, bez obzira što je jednokratne cvatnje (u trajanju nekih 4 tjedna). Embarrassed

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:26

samo pazi da ukloniš sve divljake.....kažu da je najbolje "odlomiti" te divlje izboje...jer rezanjem se još više potencira rast divljih izboja. To napraviš tako da kad primjetiš divlji izbojak, odgrneš malo zemlju i otkineš izbojak....i ponovno zatrpaš ružu.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:28

Sadnja ruža u posude Embarrassed

Idealna širina posude za ruže je od 60- 90 cm. Zemlja može biti bilo koja kupovna. Bitno je ostaviti par prstiju dubine da se može obilno zaljevati vodom. Za manje tipove ruža ide 40cm posuda. A sve ostalo raditi kao i kod obične ruže. U biti najvažnija je veličina posude.

----
Prebacivanje biljke iz posude u zemlju.

Sad sam pročitala da kad sadimo biljku iz trgovine i donosimo je u posudama, ne zatrpavamo površinski zemlje koji je bio van stjenki posuda. Biljka se u posudama tako privikla da diše preko tog površinskog dijela i može biti veliki šok za nju ako je zatrpamo do vrata( gušenje). Dobro je malčirati tek zasađene biljke jer to omogućava i vlažnost , a i konstantniju toplinu za korijen koji se prilagođava novim uvjerima( ako sadimo u vrt, u posudu ne malčiramo). Malč se nikada ne stavlja tik uz biljku( ovo je jako bitno), jer to može izazvati bolesti na samoj biljci i navući kukce koji će oštetiti biljku. Prije nego što ubacimo korijen treba ga dobro rastresti i osloboditi prstima( ako je potrebno i zasjeći u cilju lakšeg oslobađanja korijena), da se lakše može širiti u zemlji. Korak se čini drastičnim, ali u biti pomažemo biljci. Biljku prije konačnog zatrpavanja obilno zaliti, kad je napola zakopana. Neke biljke sa drvenastijim korijenom prije sadnje staviti par sati u vodu da se napije prije zakopavanja. Embarrassed

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:32

Ranije sam vam spominjala posipanje gorke soli oko ruža ( magnezijev sulfat). Ima ga kupiti za četinjače kao prihrana pod nazivom "sol za cetinare ", inače se koristi kao zaštita od smeđe truleži i kod ruža može biti koristan za cvijet. Ovo je savjet velikih vrtlara, pokušat ću. Smile

----

Postoji metoda pelcanja ruže na živo. Granu koju želimo pelcati zarežemo između kore i debla ( da se što manj eošteti deblo). U prorez ubaciti pšenicu ili ječmeno zrno( to je kao neki hormon), zamotati sa vrećicom u koju smo stavili vlažnu mahovinu ili zemlju. To bi se radilo u ljeti i do jeseni ima korjenje. Smile

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:32

Upravo sam pronašla neke zanimljivosti o krizantemama koje su me interesantne.
Krizanteme su fotoperiodične, to znači da im je cvjetanje odgovor na kraće dane i duže noći . Dužina noći od 12 sati je okidać stvaranja cvijetnih pupova. Takođe hladnije noći mogu biti pospješivač cvatnje. Deveti i deseti mjesec su dani kad krizanteme pokazuju svoj puni sjaj. U biti cvatnja krizantema može početi krajem ljeta i trajati sve do težih mrazeva i do kraja 11. mjeseca.
Većina krizantema može podnijeti par lakših mrazeva , ali bijele se oštete već pri prvom mrazu.
U pravilu su plitkog korjena. Voli dreniranu zemlju, ali ipak vlažnu i lagano kiselu 5.8-6.8. Mokre nogice će se odraziti na rast i cvjetanje krizantemica, biljka može čak da propadne.
Treba pripaziti da krizanteme budu udaljene od dosega ulične ili dr. noćne svjetlosti. Uznemiravanje noćne zatamnjenosti može poremetit ritam biljke i cvatnja može izostati.
Obavezno ih treba đubriti, ali posebnim đubrivom predviđenim za njih. U proljeće i ljeto kad ih sadite treba im dodati izbalansirano đubrivo 20-20-20, najbolje u tekućem obliku. Ako ih sadite u jesen ne dodajite nikakvo đubrivo, samo zalijte posađenu biljku vodom.

Malčirajte biljke da bi zadržale vlagu i održali biljkama hladniju zemlju.

VAŽNO!! Krizantemama se moraju zakidati vrhovi od samog proljeća i kroz ljeto. Cilj je postizanje bočnog grananja i bujnosti biljke. Ne zakinute biljke će rasti u visinu i dati manje cvjetova.
U proljeće posađene male krizantemice će biti spremne za zakidanje vrhova već par tjedana nakon sađenja.
Prošlogodišnje krizanteme se zakidaju na novim granama već kad su duge 8- 10 cm, otklonite prstima oko 1. 5 - 2.5 cm od vrha i to iznad čvora gdje izlaze nove grane. Vrlo brzo će rasti bočni izboji na granama i kad dosegnu 8- 10 cm opet i tim izbojima zakinite vrhove.
Zadnji dan otkidanja vrhova ovisi od klime gdje živite. Biljka mora imati par tjedana, nakon zadnjeg zakidanja, da formira pupove.
Recimo za rane krizanteme u sjevernijim vrovim završite otkidanje vrhova između 10.07. i 15.07.
U toplijim krajevima zakidanje možete završiti krajem 7. mjeseca ili čak 15.08. za kasne vrste krizantema.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:32

Da bi se smanila mogućnost propadanja ljubičica treba staviti u tacnicu plastičnu rešetku. Rešetka smanjuje kontakt zemlje sa vodom i omogućue zrak između podloška i posude u kojoj je cvjet. S vremena na vrijeme dezinficirajte rešetke. Kao rešetka vam može poslužiti sve što vam se učini zgodno za tu svrhu Embarrassed

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:35

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:36

Lavaglut je izvrsna floribunda ruža....bogato cvate cijelu sezonu, cvjetovi su joj tamnocrveni i dugotrajni, ali na žalost ne miriši. Samba....isto je floribunda i isto nema miris, ali je interesantna jer su joj cvjetovi prvo žuti, pa narančasti, pa na kraju crveni...tako da se stiče dojam da na jednoj ruži ima tri vrste cvijeta.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:38

Čajevku Star Light imam kao stablašicu (ogromne cvjetove i divan miris ima), i Firenza isto imam kao stablašicu (ta je nedavno kupljena)...a penjačica Don Juan je jedna od najljepših penjačica koju sam ja vidjela, em je krasne boje, prekrasnog oblika cvijeta, a cvjetovi su jako dugotrajni uvijek ih ima i miriši....cvate od proljeća do mraza.Stablašica bijela je isto krasna koliko se vidi na slici... Embarrassed

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:44

ma jedna biljčica koja me očarala pa ću vam prenijeti što sam saznala o njoj. Gotovo da je teško naći nekoga kome se ne dopadaju. To je cvijet sa toliko varijacija, oblika ( zvonasti, lampinjoni, zvjezde, tanjurići, tulipani, vilenjački šeširići) i mnoštvo boja.

Vrste Clematis "Rooguchi" , "Pagoda" , Viticella "Purpurea Plena Elegans", Viticella "Little Nelal" , "Pitcheri" , "Bill MacKenzie" , "Huldine" , Viticella "Betty Corning", " Crispa " su vrste clematisa koje mogu opstati do - 30 stepeni.

Mnogo čimbenika uvjetuje kolika će visina clematisa biti, uglavnom se kreću od 1.80 - 2.80 metra.

Najčešći problemi i bolesti su trulenje loze ( uvene ), pepelnica, i puževi ih obožavaju.

Većina clemaisa voli puno sunce , ali vrste sa delikatnim bojama traže i djelimičnu sjenu. Sve vrste vole vlažnu, ali dobro dreniranu i lagano kiselu zemlju.
Nisu zahtjevne biljke. Ne zahtjevaju previše vode ni đubriva, ali zahtjevaju konstantnu umjerenu opskrbu tjekom vegetacije.
Skraćivanje clemaisa izaziva zbunjenost mnogih vrtlara, ali budite sigurni da će se klematis oporaviti bilo kako da ga isječete.

Ako mislite da su preteški za uzgoj probajte vreste koje imaju viticella u svom nazivu. Primjećeno je da su snažnije, zdravije, otpornije ( na pepelnicu i trulež) i jednostavnije za uzgoj. Mogu podnijeti i puno sunce a i točkastu sjenovitost. Takođe mogu se uzgajati i u toplijoj klimi. Mogu producirati stotine cvjetova u kasno proljeće i takođe ponovo u jesen ako vrijeme to dozvoli Smile

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:45

Nastavak lekcije o klematisima, lekcija 2.

Clematisi vam mogu pomoći da prikrijete nešto ili da sakrijete trn u oku u vašem vrtu ( nešto što naizgled nije lijepo).
Najbolje bi bilo saditi ga u proljeće. Naravno bitno je da ima potporanj.

Kad ga sadite najbolje je iskopati rupu od 60 cm, na dno rupe staviti šljunka oko 5 cm. Na to nasuti mješavinu treseta, kravljeg stajnjaka ( zrelog i mislim da to zakiseli zemlju) i komposta. Može se dodati đubrivo NPK u omjeru 20-20-20.
Clematise obično kupujemo u posudama. Biljke treba saditi kao i u posudi ( da bi se omogućilo disanje biljke), ali clematis se ne sadi kao druge biljke. Biljke se sastoji iz lisnatog, drvenastog dijela na stabljici i korjena. Vrlo je važno da kruna korjena bude oko 10 cm ispod razine tla. Obavezno mora biti potporni kolčić, na koji se pričvrsti stablo biljke. Biljka naspram kolčića treba biti pričvršćena u položaju 45 stepeni i oko 15 cm daleko od kolčića. Tjedna potreba clematisa za vodom je oko 5 litara.
Preporučljivo je da se korjen u oštrijoj klimi sadi dublje nego u blažim klimama.

Korijenu se treba omogućiti hladovina i sjena koju postižemo malčiranjem. Malč vam nikod jedne biljke ne smije dodirivati stabljiku ( izaziva bolesti i navlači insekte) i najbolja debljina malča je 10-tak cm.

Sad sjedite i čekajte. Prvu godinu ne očekujte veliki rast biljke, druga godina će biti bolja, a treća će biti spektakl cvjetova. Strpljen i sretan.

Možete pomoći rast clematisa uz rešetku, vrjedno će se loviti i penjati na vaše zadovoljstvo, a vi lozicu nježno usmjeravajte. Ako želite kompaktniji žbun biljke zakidajte vrhove loze tako da ona energiju usmjeri na rast novih izdanaka.

Jako je važno provjeriti jeli vaš klematis za vaše podneblje, bolje nego doživjeti razočarenje.

Pored puževa obožavaju je i uholože, vole nove izdanke u proljeće. U borbi protiv puževa vam može pomoći trik sa novinama. Urolajte novine tako da se puž može uvući na spavanje, stavite u dno biljke i ujutro ih bacite u smeće zajedno sa novinama.
Većina clematisa može podnijeti i ispod -20, čak postoje vrste do - 40 npr. vrsta "Integrifolija".

Clematis je prava čarolija u kombinaciji sa drugim biljkama. Recimo rododendron je vazda zelena biljka, ali izgubi interes za cvjetanje već nakon proljeća, a ove dvije biljke zajedno pružaju cvjetnu čaroliju od proljeća do ljeta.

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:47

Flavijica savjetuje

Smrckić, većina ti klematisa (osim varijeteta Florida i još nekih, ali tih i tako nema kod nas u prodaji) uspijeva od zone 4 do 9...što bi reklo od -30 do +30, u biti želim ti reći, da koji god klematis da izabereš, on će ti biti pogodan za tvoj grunt!

vidi ovdje.... http://www.clematis.com.pl/wms/3828.html - http://www.clematis.com.pl/wms/3828.html

desno na tom sajtu imaš tražilicu i klematise po vrstama, otpornosti po zonama i vrstama po načinu orezivanja....pa si malo pogledaj

Smrckić, krivo si me razumjela, ovih klematisa koji odgovaraju tvom podneblju ima kod nas za kupiti i to prilično različitih vrsta, ali ovih koji nisu tako zimootporni, njih nema kod nas (bar ih ja nisam vidjela). Cijena od 60-tak kn je, ajmo reć nekakva redovna cijena, a ako naletiš negdje na akciji...znaju biti i ispod 30 kn....sve ovisi, kako naletiš.

Još sam ti htjela skrenuti pažnju na klematise tangutica grupe, jer si u svom tekstu o klematisima spomenula jedan takav 'Bill MacKenzie' (cvate sitnim žutim zvončićima). Ako ćeš kupovati neke od klematisa iz tangutica grupe, obrati pažnju gdje ćeš zasaditi jer su vrlo agresivni i sami se rasijavaju i mogu ti vrlo lako uništiti kultivare koji im se nađu u blizini. Uglavnom, ponašaju se poput korova, a cvatu jednom u sezoni i to krajem kolovoza, početkom rujna, sitnim neuglednim žutim zvončićima

Objavio: Lora
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:51

nagledala sam sve i to po dva puta. Što reći, vrijedni ljudi, vrijedne ruke......

Vrt ko iz snova. Sklad boja i prirode. A kada bude još veći.........

-------------

Rijeka

Prijatelji su kao dragulji, samo pravi traju vječn

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:51

Pročitala sam za sojino brašno da je hranjljivo za biljke, i poboljšava tlo. U svijetu stavljaju i mekinje (ili su ljuskice) u tlo kao hranjljivo za cvjeće i povrće ( a može i brašno).

Isto tako sam koristi vidjela od kvasca koji sam razmućivala prije 2 god.( 5 lit vode + kockica svježeg kvasca).

Ima jedna anegdota. Moja susjeda otišla kod nekih samaca da naplati račune i u hodniku im vidi sobni puzavac Scindapsus aureus ogromnih listova. Pitala ih čim ga zaljevaju da je list kao lepeza i nikad to nije vidjela. Oni joj kažu isključivo pivom, a kako su trknuti možda je i istina. Pivo ima raznih vitamina i silikona Big%20smile

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:52

Hvala Lorica sva sam se zacrvenila

Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2010 u 23:57

MIslim da sm pročitala negdje da se tillandsiatije mogu špricati jednom mjesečno đubrivom za orhideje. Embarrassed

Objavio: smrcko
Datum objave: 28 Veljača 2010 u 01:16

Biljke koje trpe niske temperature i mogu ih saditi u G. Kotaru.

Sedumi, bergenija, ljubičice, astilbe, ivančice, jaglaci, šumska ivica, karanfil, kukurjek

Ajuga reptans , Campanule, Globularia cordifolia /modra glavulja/, heuchera, djetelina

Epimedium grandiflorum /krespin/, Hypericum calycinum /pljuskavica/, Gentiana, Phlox, dicentra, gaillardia, graničica, zvjezdan, pakujac, đurđice

Erica, echinacee, niski timijan, stachys byzantina, eryngium, iberis,

Hosta, tritoma, visoki sedumi, vinca, euphorbia,

Trava - festuca glauca

Grmlje - biserak, spirea, forzicija, piracanta, weigela, možda gaura, božur, skimmia

Poncirus ili gorka narandža se može uzgojiti kao grm ili kao manje drvce.Raste dosta sporo, podnosi temperature ispod -25 celzijevaca

Objavio: smrcko
Datum objave: 28 Veljača 2010 u 02:14

Uz prugu namjeravam staviti nisko drveće ili nešto slično. Pošto će to biti sađeno u kamenje, moram naći za to pogodne biljke. Znam za bazgu, ali je preveliko drvo. Nešto od ovog bi pokušala pronaći.

Berberis Julianeae - Julianina žutika 2.5- 3 metra

Berberis thunbegii " Antropurpurea" - kultivar Thunbergove žutike 1- 2.5 metra. Koristi se kao živa ograda

Ljetnji jorgovan- izdrži i na - 20, često zaljevati

Čempres lawsoniana " Stewartii " - 10 metara, otporan

Čempres lawsoniana " Ellwodii " - najljepši za kamenjare 2- 3 metr

Japanska dunja

Hibiskus syriacus, sirijska ruža - cvat 7.-9. mjeseca, voli sunčana bogata tla , dobro podnosi sušu i niske temp., listopadan do 5 met

Magnolija

Kanadska smreka, Picea glauca " conica" - pogodna za kamenjare, do 2 metra

Smaragdna tuja- jedna od najljepših tuja

Acer palmatum "Dissectum Atropureum", javor- crven cijele godine, 3.5 met, ide u kamenjare

Objavio: smrcko
Datum objave: 28 Veljača 2010 u 02:35

Acer japonicum ¨ do - 30

Vatreni trn (Pyracantha coccinea) do - 30

Photinia x fraseri "Red Robin" (Glogić) - do - 18, Zimzeleni grm koji naraste slobodno u prirodi 3-5 m visine i 3-4 m širine. Kad raste listovi su crvene boje koji postupno prelaze u zelenu boju.Bijeli cvjetovi se javljaju od IV.-V. mjeseca. Sadi se pojedinačno, u grupama ili kao živa ograda. Vrlo atraktivno izgleda kao niskostablašica 1-1,5 m visine krošnje formirane u obliku kugle. Traži sunčane položaje u vrtu ili parku i neutralno ili slabo kiselo tlo s puno organske materije. Vrlo je otporna, zahvalna i dekorativna biljka koja u svakom imalo ozbiljnijem uređenom vrtu ili parku mora naći svoje mjesto.

Objavio: smrcko
Datum objave: 28 Veljača 2010 u 02:38

Red Robina ima Lorica. Moram pratiti kako se ponaša kod Lore Wink

. Umalo ga nisam kupila zimus, ali sam uzela nešto drugo. Embarrassed

Objavio: proljeće
Datum objave: 28 Veljača 2010 u 11:30

Šmrcko, tema ti je odlična, cvijeće također. Pa ti imaš pravi rasadnik.

Ovo za ruže mi je suuuper pomoglo.

Objavio: Retriver Sara
Datum objave: 28 Veljača 2010 u 12:31

smrcko napisao:

E Sara nije to iz kamena, nego je to posađeno uz betonski zid i ja sam ukrasila kamenje okolo. Mak je rastao u dohranjenoj zemlji i pomješanoj sa humusnom. Kupila sam sjeme u Njemačkoj u cvjećari.

Ako nikne ovu godinu ( samoniklo, ako nisam prije sjemena počupala), stavit ću ga uz prugu di mi neće smetati i probat ću uloviti sjeme za tebe. Sadnice mislim da su jako osjetljive i što sam pokušala presađivati je bilo loše.

Ovo drugo ne znam kako se zove, to neka kamenjarka. Jako je mala cijela biljka stane na dlan bez prstiju. Bila je u dosta lošem stanju, jer su voluharice imale kanale ispod nje. Da li će preživjeti zimu i voluharicu ne znam do proljeća

Smrcko hvala na informaciji i ponudi za sjeme, ali radi mene ne trebaš sakupljati, jer sjetva u mom slučaju ne dolazi u obzir. Još jednom hvala!

Objavio: Retriver Sara
Datum objave: 28 Veljača 2010 u 13:49

sviđa mi se kako si temeljito počela voditi svoj dnevnik. Bi će tu svakakvih dobrih savjeta i podsjetnika za sve. odlična ideja da sve bude na jednom mjestu, pa će biti pregledno i lako dostupno.

Gdje nabaviti onakve super držače za visoke i široke biljkice?

Samo naprijed!

http://www.glitter-graphics.com">

Objavio: kat.rea
Datum objave: 02 Ožujak 2010 u 21:13

Bravo Šmrcko. Pregledala sam slajdiće, podsjetila se početaka radova na tvom gruntu i nauživala prekrasnog cvijeća i povrća. Nadam se da na novoj parceli nečete morati čupati gigantsko korijenje kao na ovoj prvoj, jer se budete zdošli. Ovo ti je dobra ideja... svi savjeti na jednom mjestu. Ovaj glogić što ga opisuješ je kultivar ili divlji?

Ja več dugo hoću divlji glog posaditi jer mi prekrasno miriši kada procvjeta, ali mi MM prijeti da ću onda morati kositi travu oko njega, jer ima trnje

Objavio: stefkaja
Datum objave: 03 Ožujak 2010 u 13:44

Šmrcko tvoj dnevnik je prava enciklopedija..pregledala sam slajdove..predivni su svi..Puno pomažeš i nama ostalima sa svim korisnim informacijama koje zapisuješ u dnevnik..

Objavio: smrcko
Datum objave: 03 Ožujak 2010 u 20:28

Znate stari se pa je najboje imati podsjetnik i dnevnik. Ovdje ću kolektirati i sve vaše savjete, naravno napisati izvor Wink

Drago mi je Proljećence da ti se dopalo napisano, ima korisnih savjeta Hug

.

Sara možda takvi držači se mogu naći i kod nas, u ovim njemačkim centrima treba potražiti. A nešto se i može improvizirati sa žicom i sl... Wink

Katica taj glogić je mislim kultivar i od njega može tvoriti živa ograda<> http://www.florum.fr/img/P/7/4/1927-Photinia-X-fraseri-Red-Robin.jpg - http://www.florum.fr/img/P/7/4/1927-Photinia-X-fraseri-Red-Robin.jpg , prekrasan je. Embarrassed

Stefkaja drago mi je da ti se sviđa napisano, teško je naći savjete napisane u postovima. Ovako će biti sve na jednom mjestu Hug

Hvala vam cure na posjeti

Objavio: Lora
Datum objave: 04 Ožujak 2010 u 00:23

To si se jako lijepo dosjetila, da staviš razne savjete forumaša na jedno mjesto.Ovako je puno lakše, nego spremati. Samo otvorim tvoj dnevnik i imam sve, a usto i pratim razvoj tvog vrta

-------------

Rijeka

Prijatelji su kao dragulji, samo pravi traju vječn

Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 20:29

Bit će dobro Lorica imati na jednom mjestu vaše korisne savjete Thumbs%20Up

, jer ih više ne mogu naći. Ovako bar što meni treba ću ubaciti ovdje. Nemojte se ljutiti, staviću uvijek tko je to napisao. Bitno mi je da brzo mogu doći do savjeta. Zajedno smo mudriji Wink

Koristan savjet od Cimi:
Rajčica " Monte Carlo"- ta je vrsta prilično otporna na pepelnicu, snažna, visoka rasta. Plodovi su u grozdovima, srednje krupnoće, polučvrsti, ukusni.
Prošle godine sam se uvjerila: na istoj gredici sam posadila tri vrste paradajza, a Monte Carlo je bio puno zdraviji, bujniji i rodniji od ostalih.

Objavio: proljeće
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 20:35

Smrcko, da li imaš možda sjeme od te vrste?

Ove godine bih i ja možda probala sa rajčicama....

Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 21:01

Nemam sjeme od toga, zato sam i prebacila to od Cimi. Moram potražiti mada se ne sjećam takvih naziva u vrtnom centru, nego niski i visoki pomidor.
Mislim da je Monte C. ovaj.
<> http://www.gardenersworld.com/plant-detail/PL000000/511/tomato - http://www.gardenersworld.com/plant-detail/PL000000/511/tomato

Evo još jedna vrsta na koji sam naletila surfajući.
Najkvalitetnija vrsta i najbolji od najboljih pomidora je " San Marzano"- šljivastog je oblika. Tajni je sastojak najukusnijih talijanskih pica i sosova. Sjeme čak čuvaju karabinjeri, ne daju mu prići, a gastronomi šalju mafiju u krađu sjemena i genetskog koda ove rajčice LOL

Objavio: proljeće
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 21:06

Joooj smrcko, tvoji tekstovi su mi ponekad tako zabavni i bombastični. Upravo sam si zamislila kako bi to moglo izgledati kada karabinjeri čuvaju sjeme rajčice i kada se mafija uplete u njihovu krađu.

Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 21:27

Evo ti cijeli članak u drugoj polovini teksta na stranici LOL

<> http://blog.vecernji.hr/gastronomad/2008/05/ - http://blog.vecernji.hr/gastronomad/2008/05/

Objavio: proljeće
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 21:35

Nisam pročitala ali vidim da je Rene Bakalović na vrhu stranice.

Da li znaš gdje je on rođen? LOL

Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 21:46

Šmrckice, ono nije paradajz "Monte Carlo" iako slično izgleda, ali Monte Carlo ima nešto krupnije plodove.

Inače, kupovala sam ga među uobičajenom sjemenju - ne sjećam se više u kojoj trgovini. Sjemena nažalost nemam više, inače bih ga poslala.

Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 21:50

Zaboravih napisati.
Dio tvog vrta uz prugu sigurno želiš napraviti kao što gušći "zid". Možda da ubaciš ruj runjavi (Rhus Typhina syn. R. Hirta)?

Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 22:35

proljeće napisao:

Da li znaš gdje je on rođen? LOL

Evo našla sam " Roden 1954. u Maglaju, kod kuće. uz nazočnost pretjerano vesele babice.Na istoj adresi iz pozicije puzanja u uspravni stav podiže se uz štednjak na drva na kojem kuha baka." Wink

Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 22:44

Našla sam ga prvo po imenu( mon. c.) , pa po latinskom nazivu. Možda ih ima više vrsta.
Ja ću nešto posijati pomidora što sam dobila sjemena, pa ćemo vidjeti prvu pomidorsku godinu by Šmrcko staklenik LOL

Ako bude što uspjelo, onda ću i kupovati kad naletim na nešto zanimljivo.
Na terenu sam imala 2 vrste, jedan je bio nikakav i nije nikada dozrio ( ni kući kad sam ga donijela), a drugi je možda jabučar te je bilo nešto . Inače Fužine nisu dobre za takve biljke, prehladne noći. Ovaj što mi je uspio je bio zamotan najlonom.

Hvala za ideju u vezi biljaka. Ispisat ću imena , te otići u rasadnik možda u Delnicama i s njima vidjeti što imaju za takvu klimu. Najveći problem je što je taj dio uz prugu di hoću ogradu jako kamenit i to će biti problem za mladu biljku uz koju nisam svaki dan. Jedino što sam vidjela u blizin pruge je drvo bazge. Embarrassed

Objavio: hoya
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 22:53

Tvoje sam (ali i svoje) pomidore posijala. Ako bude kao lani - bit će berbe!

Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 23:03

Potpora našim pomidorčićima smile105

Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 23:05

Ej kapnut ću ima i kap svete vode LOL

, možda budu veliki i slasni

.
O Bože oprosti mi poludila sam od ovih sjemenja smile39

Objavio: Lora
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 23:19

Šmrćkice i Hoya, dolazim na gozbu pomidora

-------------

Rijeka

Prijatelji su kao dragulji, samo pravi traju vječn

Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 23:32

Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 01:12

Evo da ne ispadnem najveća lijenčina na forumu, kreće i moja mini sjetva.
Ima tu pomidora, paprika, cvjeća, neko povće .
A spremam se još puno toga, čeka me veliki posao sutra
To kod mene ide ovako prvo ih napiješ

, pa onda iskoristiš LOL

Na poljoprivrednoj emisiji su to tako objasnili da treba raditi. Još je rečeno da se odmah vidi koje sjeme valja, a koje ne. Jedno pliva, a drugo tone, e sad koje je koje ćemo pogađati Embarrassed

Objavio: proljeće
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 08:59

U onoj bijeloj šalici je izgleda lantana.

Objavio: Anaida
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 14:42

Vrijedno si krenula u novu vrtlarsku godinu!!

-------------
"Više nego iz tvojih usana neka govori ljubav iz nježnosti tvojih ruku, iz srdačnosti tvojega smiješka i iz pažnje tvojega srca."
P.Bosmans

Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 22:05

proljeće napisao:

U onoj bijeloj šalici je izgleda lantana.

Da jeste , a i u onoj plastičnoj što je najcrnji sastav je lantana. Ma da mi se samo 5 primi bit ću sretna

Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 22:07

Krećemo zajedno Anaida u novu vrtlarsku godinu i da nam svima bude uspješna i bogata. Mi smo jedino blago ovog svijeta i znamo što su prave vrijednosti, a to je živi svijet oko nas koji bez nas može, a mi bez njega ne.

Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 22:10

Ovako je danas krenulo. Čašice, svjeća i čavao za bušenje. Smile

Prva tura sađena pincetom.

Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 22:12

Šeri rajčica

Današnje biljčice koje sam posijala su našle svoje mjesto umjesto kućnog cvijeća.

Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 22:15

I balkon je sav prljav, ali čišćenje tek sutra hladno je

Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 23:04

Anaida ne ljuti se plizzz smile143

Ovo ću napraviti uz prugu. Clap

Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 23:21

Razmnožavanje reznicama

Na ovaj je način moguće razmnožiti velik broj trajnica. Reznice ubiremo od proljeća do ranog ljeta. Kao reznice najpogodniji su vršni dijelovi jednogodišnjih izbojaka, no i ovdje nalazimo razlike. Tako je kokotić najbolje uzgojiti iz donjih dijelova izboja, koji su lagano odrvenjeli. Neovisno s kojeg dijela stabljike reznicu uzimamo, ona bi trebala biti dugačka između 5 i 10 centimetara. Za uzimanje reznica bolje je koristiti nož nego škare, budući da škare gnječe tkivo, a na rane se kasnije naseljavaju gljivice i bakterije koje uzrokuju truljenje reznica. Tako pripremljene reznice sade se u propusan supstrat. Danas je moguće kupiti i specijalne supstrate namijenjene ukorjenjivanju. Posudu s reznicama prekrijemo plastičnom vrećicom kako bi se reznice ukorjenjivale pri optimalnoj zračnoj vlazi. Posudu smjestimo na svijetlo, ali od direktnog sunca zaštićeno mjesto. Uz redovito orošavanje nakon otprilike 3 tjedna reznice će se ukorijeniti nakon čega ih presađujemo u pojedinačne posude u kojima će se razvijati do sadnje na stalno mjesto.

<> http://209.85.129.132/search?q=cache:F8i6MY9Or6cJ:arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp%3Furl%3D/20050112/vrt01.asp+trajnice+za+sjenu&cd=7&hl=hr&ct=clnk&gl=hr&lr=lang_hr - http://209.85.129.132/search?q=cache:F8i6MY9Or6cJ:arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp%3Furl%3D/20050112/vrt01.asp+trajnice+za+sjenu&cd=7&hl=hr&ct=clnk&gl=hr&lr=lang_hr

Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 23:53

Evo sam se ubila tražeći slike i našla. Samo za tebe Cimi Wink

Kad smo došli na teren bio je izbušen kao švicarski sir. Krtice pa još voluharice, za poluditi. I našli smo rješenje, učinkovito, bez ubijanja te prekrasne životinjice. Ali zato za voluharice ne biram sredstva Angry

. Opaka zla životinja nas je jednom (dok smo jeli) stajala u travi i gledala u oči Angry

.

13 Listopad 2008

Krtičnjaci su na početku bili na svakom metru .

Prati se dolazni kanal koji treba presjeći.

Primjetila sam napad sa jedne strane ograde, vidi se točno crta kanala krtičnjaka. Tu bi je sad trebala prekinuti. Danas sam zatrpala 2 rupe stare par mjeseci , a otvorit ću jednu novu.

Hrpica s moju stranu.

Crta hrpica sa susjedinu stranu, u ravnini sa mojim krtičnjakom.Ovo je napad i rat.

Objavio: smrcko
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 00:03

Svrdlom se iskopa rupa dubine može i do 0.5 metra. Mora ići ispod razine rupe krtice, koju možete napipati. Dubina rupe mora biti jer ona pokušava napuniti rupu i kad je rupa dublja treba joj dosta vremena. Kad stavite bocu brzo je napuni zemljom i ona je ispala pametnija .
Kad bih došla jednom u 3 dana nije uspjevala napuniti zemljom rupu, ma koliko bila aktivna. A ja bi svrdlom izvukla lijepu i očišćenu zemlju i koristila je za vrt.

Krtica se uspaniči jer joj svira kroz rupu i manično zatrpava. Na 320 m2 koje smo imali je možda bilo takve 3 rupe, treba joj prekinuti glavne puteve. Na kraju se pokupila i kod susjeda je džumbus napravila , ali meni je u toku godine napravila samo 2 hrpice bez neke veće štete.

Njen bjes je bio vidljiv u par navrataje bježeći iz mog vrta napravila kod susjeda poveći brijeg LOL

Širina svrdla.

Svrdlo.

Rupe.

Rupe možete zaštititi armaturom, pa pokriti djelimično busenom ako vam smeta izgled, ali obavezno ostaviti dio da može zrak cirkulirati prema rupama.

Kad vam kažem krtica je za mene radila predivnu zemlju, sve dok joj iskorištavanje nije dozlogrdilo LOL

Objavio: smrcko
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 00:05

Jedne od zadnjih rupa napravljenih u srpnju i od tada krtici ni traga nije bilo Hug

Možda ukupno 3 rupe da sam ljetos imala. Smile

03 Srpanj 2009 at 23:06
Borba sa krticama, uspješna. Kako mi rovari cvijetnjak zloćka jedna

moramo joj rupe kopati i propuh u rupama napraviti.

Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 00:06

Šmrcko, pa ona tebe baš provocira!! LOL

Neznam da li si primjetila da ljeti za vrijeme suše, kada zalijevamo cvijeće ili povrće, u tu vlažnu zemlju posebno vole dolaziti krtice. Naime, u vlažnoj zemlji su gliste aktivne pa zbog njih krtice dolaze. Moja susjeda zbog toga izbjegava zalijevati koliko god je to moguće!

Znači, krticama treba presjeći kanal sa velikom rupom - pa probat ću i to!

Objavio: smrcko
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 00:09

Kalendar sjetve za 2008. Moram bilježiti i voditi dnevnik sjetve, to će mi jako pomagati u orjentaciji. Tamo je klima drugačija Smile

.

file:///C:%5CDOCUME%7E1%5CMARKAN%7E1%5CLOCALS%7E1%5CTemp%5Cmsohtml1%5C01%5Cclip_filelist.xml -

Objavio: smrcko
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 00:14

Kod mene ih Cimi uopće nije bilo, a baš sam zaljevala sa i po 400 litara 3 put tjedno.

Više joj je smetalo to strujanje i nered koji sam im uvele od potrebe za hranom Embarrassed

. A hrane ima i u okolnim parcelama, a ljudi lijeni za kopati rupe LOL

.
A čude se što kod mene nema ni kupole, a kod njih minsko polje LOL

A i gliste su mi na broju Wink

Objavio: anči39
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 00:27

sviđa mi se ovaj prirodni sistem proti kritica ,jako

Objavio: smrcko
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 00:34

Favijica savjetuje najbolje vrste clematisa.

Dorothy Walton ili Bagatelle

Dr. Ruppel,

President,

Mme Boisselot,

Ernest Markham,

Warsaw Nike,

Mrs Cholmondeley

za posude Piilu (drugi naziv mu je Little Duckling)

Objavio: smrcko
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 00:49

Anči drago mi je da vam pomogne, pouzdano će biti rezultata Wink

Konstrukcije za clematise. Zaljubljena sam u Clematise

Objavio: smrcko
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 01:18

Aronija bi mi možda bila dobar izbor uz prugu Embarrassed

Ne zahtjevna biljka što se tiče klime i mjesta uzgoja, može se saditi u različitim podnebljima. Treba uzeti u obzir da je iz područja atlanske klime i da bolje uspijeva na staništu visoke vlažnosti zemlje i zraka.
Uspjeva i sa visokom razinom podzemnih voda gdje drugo voće ne možr uspjevati. Može uspijevati i na kamenitom tlu, sa malo zemlje kao kršni prigorski kraj i unutrašnjost Istre.

Pri sadnji izbjegavati izrazito suha pješčan tla, te nabijenu vlažnu zemju.
Mraz uopće ne škodi ni cvijetu , a ni biljci.
Značajnija oštećenja nastaju tek na -23 stepena početkom zime i sredinom zime na -30 stepeni. Opasnost je kad temperatura tla padne ispod -11 stepeni Embarrassed

Objavio: bergenia
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 11:57

Evo i mene do tebe! Koliko korisnih savjeta sam tu pronašla.

Od savjeta za ruže do clematisa koje i ja obožavam. A kad spominješ Flaviju onda znači da ti se moće vjerivati!

Hvala smrcko!

Objavio: smrcko
Datum objave: 07 Ožujak 2010 u 13:11

Bergi drago mi je da si našla nešto zanimljivo Hug

. Prvenstveno sam mislila da ovdje nitko neće navraćati, dnevnici su slabije aktivni, cilj je bio da kolektiram vaše savjete koji meni osobno se čine zanimljivi i korisni, a do kojih mi je poslije teško doći i naći ih. Kad nešto trebaš nikad neznaš di je. I komp mi je pun tekstova, već sam umorna od pretraživanja. Ovako najvažnije ću znati da je tu.

I naravno savjeti iskusnih znalaca su dobri i ne treba ih izgubiti i zaboraviti među hrpom postova. Hvala svima koji nam pomažu

.
Nadam se da se nitko neće naljutiti. Tongue