Koje gljive
Web: Cvijet.info
Kategorija: Ostale biljne vrste - Forum o biljkama
Ime foruma: Gljive
Opis foruma: Sve o gljivama...
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=725
Datum ispisa: 28 Prosinac 2024 u 18:27 Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Koje gljive
Objavio: Ivona
Tema: Koje gljive
Datum objave: 10 Prosinac 2007 u 19:05
Koje gljive najčešće skupljate u prirodi i dali vjerujete gljivama??
|
Odgovori:
Objavio: mima
Datum objave: 10 Prosinac 2007 u 20:18
Gljive niti skupljam, niti jedem strah je vrag
|
Objavio: andrea01
Datum objave: 10 Prosinac 2007 u 20:25
Objavio: frida
Datum objave: 10 Prosinac 2007 u 20:45
samo šampinjone jedem - kupovne....
ne iz neke fobije, nego jednostavno zato jer ne poznajem gljive i nemam u jelovniku ništa s njima....
-------------
|
Objavio: AB100
Datum objave: 10 Prosinac 2007 u 22:05
samo šampinjone kupovne i pećurke samo ono što znam da je sigurno
------------- AB100
|
Objavio: Donata
Datum objave: 10 Prosinac 2007 u 22:19
Bila sam u Buzetu na danima tartufa prije par godina ... a pod šatorima nas je dočekala i prava izložba gljiva...i to vrlo poučno
Nakon cijele te priče...ja i MM smo zaključili da je ipak najbolje to prepustiti stručnjacima... i pročitati uputstvo sa zadnje slike...
|
Objavio: frida
Datum objave: 10 Prosinac 2007 u 22:41
Vidiš, zaboravila sam tartufe..to sam jela i spremala nekoliko puta tartufatu s paštom ( u neka bolja vremena)...
-------------
|
Objavio: Ivan
Datum objave: 11 Prosinac 2007 u 07:51
Skupljam jako mnogo gljiva i dosta ih poznajem. Ljudi su skeptični prema gljivama, vjeruju tartufima, vrganjima, lisičicama, bukovačama i šampinjonima; shii-take je npr. jako ljekovita,a pečurka razbija kamenac u bubregu. Meni su golubače izvrsne kao i sunčarice, ali oprez! prsten se mora pomicati.. Nastojati ću ih opisati... ada.. zaboravio sam blagvu... a vi djevojke pripremite recepte šalim se !
|
Objavio: shasha
Datum objave: 11 Prosinac 2007 u 09:44
Ja jedem dosta vrsta gljiva ali ništ ne berem.Moj brat dosta toga zna i stalno je u šumi,on bere ja ih pripremam i jedem
|
Objavio: Ivan
Datum objave: 11 Prosinac 2007 u 11:11
to prvo;= to u krajnjoj nuždi;ako nisi siguran ili sigurna, ne beri i ne šutaj ju nogom, netko će ju pobrati tko ju bolje pozna;ako ona ne pomogne, hoće ova: i zato :::: ili
|
Objavio: alkemicar
Datum objave: 11 Prosinac 2007 u 13:21
samo šampinjoni kupovni
jednostavno neznanje ograniči čovjeka
|
Objavio: Donata
Datum objave: 11 Prosinac 2007 u 21:34
frida napisao:
Vidiš, zaboravila sam tartufe..to sam jela i spremala nekoliko puta tartufatu s paštom ( u neka bolja vremena)...
|
jesi mislila ovako.... fuži s tartufima...
|
Objavio: TeaK
Datum objave: 11 Prosinac 2007 u 22:32
alkemicar napisao:
samo šampinjoni kupovni
jednostavno neznanje ograniči čovjeka |
uz kupovne bukovače i vrganje..... ništa iz vlastite berbe.
-------------
|
Objavio: Afrodita
Datum objave: 11 Prosinac 2007 u 23:21
Ja poznam i jednu malo egzotičniju vrstu! Smrćci ... kažu mnogi da su pravi afrodizijak posebno za muški dio publike!!! No u svakom slučaju jako fini i pravi specijalitet!
Ne usudim se brati ih sama ... prijatelj od povjerenja ide u branje!
|
Objavio: shasha
Datum objave: 11 Prosinac 2007 u 23:25
EEE i ja znam za njih(moj brat ih bere,no ne znam jel zbog afrodizijaka)Znam da ih je prije dosta bilo sad ih se više traži nego bere
|
Objavio: Ivan
Datum objave: 12 Prosinac 2007 u 07:24
Afrodita napisao:
Ja poznam i jednu malo egzotičniju vrstu! Smrćci ... kažu mnogi da su pravi afrodizijak posebno za muški dio publike!!! No u svakom slučaju jako fini i pravi specijalitet!
Ne usudim se brati ih sama ... prijatelj od povjerenja ide u branje! |
-------------
|
Objavio: Afrodita
Datum objave: 14 Prosinac 2007 u 14:26
Slika je nevjerojatna! Iako djeluju malo opasno.... no na tanjuru su skorz bezopasni....
|
Objavio: administrator
Datum objave: 14 Prosinac 2007 u 17:42
Još ih i ici u sumu traziti, to je ok! ali jesti ....
|
Objavio: Donata
Datum objave: 14 Prosinac 2007 u 20:17
administrator napisao:
Još ih i ici u sumu traziti, to je ok! ali jesti .... |
Pa kad stručnjak spremi....nebi se uopće razmišljala.... Inaće obožavam juhe od gljiva.....evo jedan pijat juhe od bukovača, mada više volim vrganje...
|
Objavio: administrator
Datum objave: 14 Prosinac 2007 u 20:39
Ma nije da ja ne vjerujem u gljive ili neznam sta, jednostavno ih ne volim jesti. Skupljat ih volim i znam koja je koja, barem neke od njih koje se doma spremaju. Ali jest mi i nisu neki gust.
|
Objavio: andrea01
Datum objave: 14 Prosinac 2007 u 20:47
Mislim da bi se mogao predomisliti kad probaš ukiseljene blagve!!! Stvarno su
|
Objavio: Ivan
Datum objave: 15 Prosinac 2007 u 12:21
administrator napisao:
Ma nije da ja ne vjerujem u gljive ili neznam sta, jednostavno ih ne volim jesti. Skupljat ih volim i znam koja je koja, barem neke od njih koje se doma spremaju. Ali jest mi i nisu neki gust. | ne boj se, danas se želučeki jako brzo ispiru
-------------
|
Objavio: Matko
Datum objave: 15 Prosinac 2007 u 13:24
Samo jedem varganje!! Sigrno je sigurno, a ispiranje ostavljam nekim hrabrijima
|
Objavio: Ivan
Datum objave: 15 Prosinac 2007 u 18:23
andrea01 napisao:
Mislim da bi se mogao predomisliti kad probaš ukiseljene blagve!!! [IMG]smileys/smiley2.gif" align="absmiddle" alt="Wink" /> Stvarno su [IMG]smileys/emot108.gif" align="absmiddle" alt="smile50" />
| I OSTALE GLJIVE KAD SE UKISELE, NEMA BOLJE ZIMSKE SALATE.. NEKAD SAM TO USPJESNO RADIO...
-------------
|
Objavio: dina
Datum objave: 15 Prosinac 2007 u 18:30
jedino jedem sampinjone
------------- Voli vjeruj i daj ali pazi
koga ,kome i šta...
|
Objavio: Ivan
Datum objave: 15 Prosinac 2007 u 23:12
dina napisao:
jedino jedem sampinjone [IMG]smileys/smiley4.gif" align="middle" /> | onda vas ipak moram prevesti kroz šumu da vidite bogatstvo gljiva :)
-------------
|
Objavio: administrator
Datum objave: 16 Prosinac 2007 u 13:48
evo slika jedinih gljiva sto ja skupljam:
|
Objavio: mismali
Datum objave: 04 Siječanj 2008 u 23:36
Meni su najfiniji vrganji!!!!
Kako vam se sviđaju bukovače? Dosta ima recepata za njih u kuharicama no nekako kad ih ja skuham uvijek su žilave
------------- Svijet je lopta šarena!
|
Objavio: andrea01
Datum objave: 04 Siječanj 2008 u 23:44
Zbog svoje žilavosti nisu se niti mojim ukućanima svidjele, ali meni su osobno uvijek OK!!!
|
Objavio: kika
Datum objave: 05 Siječanj 2008 u 15:47
Meni su super. Probajte ih samo pohati ili samo malo u rerni ispeći. Ne dugo jer tada su žilave i ne treba ih prokuhati.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Siječanj 2008 u 13:36
Bukovače jesu malo žilavije, jednostavno takva im je struktura plodišta. Ali nekim ljudima se ta osobina sviđa, neki ne vole gnjecave i mekane gljive. Odbacite kratak stručak kod bukovača jer je on najžilaviji. To su i jedne od najljekovitijih poznatih gljiva.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Siječanj 2008 u 14:12
Iako sam zasigurno probao više od dvjestotinjak vrsta gljiva, nabrojit ću meni najukusnije vrste koje mi trenutno padnu na pamet:
- sve vrste smrčaka (Morchella)
- češka smrčkovica (Verpa bohemica)
- žilasta tavica (Disciotis venosa)
- ožujka ili martovka (Hygrophorus marzuolus)
- tupoglavka (Hygrophorus nemoreus)
- suha puževica (Hygrophorus penarius)
- pjesnička puževica (Hygrophorus poetarum)
- medenka (Hygrophorus russula)
- đurđevača ili jurjevka (Calocybe gambosa)
- bijela šljivovača (Entoloma sepium)
- jablanovača (Agrocybe aegerita)
- rudnjača ili livadna pečurka (Agaricus campestris)
- kračun (Agaricus macrosporus)
- blagva (Amnita caesarea)
- biserka (Amanita rubescens)
- prava tigrica (Amanita excelsa)
- usamljena muhara (Amanita strobiliformis)
- neke vrste kostanjevčica (Lyophyllum fumosum;loricatum;decastes)
- golema puhara (Langermannia gigantea), ali i druge vrste manjih puhara (Lycoperdon)
- maglen (Scutiger pes-caprae)
- brašnjača (Clitopilus prunulus)
- panjevčica (Kuehneromyces mutabilis)
- sunčanica (Macrolepiota procera)
- krasnice (Russula virescens; cyanoxantha; vesca)
- modrikača (Lepista nuda)
- jelenovo uho (Grifola umbellata)
- svilenasta vitezovka (Tricholoma columbetta)
- crvena capica (Ramaria botrytis)
- bukovača (Pleurotus ostreatus)
- velika gnojištarka (Coprinus comatus)
- ciganček (Rozites caperata)
- slamnatica ili Ferrijeva vitičarka (Stropharia rugosoannulata)
- lisičica (Cantharellus cibarius)
- mrka trubača (Craterellus cornucopioides)
- prosenjak (Hydnum repandum) - ukiseljen
- sve vrste plemenitih vrganja (Boletus aestivalis - proljetni; aereus- crni ili hajdinski; edulis - jesenski; pinophilus - borov ili crveni)
- kraljevka (Boletus regius)
- šiljatonogi vrganj (Boletus appendiculatus)
- kovara (Boletus luridus)
- zelenjača (Boletus erythropus)
- grabov dedek (Leccinum carpini)
- turčini (Leccinum aurantiacum - trepetljkin; quercinum - hrastov; versipelle - brezov ili opekasti djed)
- slinavka (Suillus granulatus)
- kestenov vrganj (Gyroporus castaneus)
- kostanjevka (Xerocomus badius)
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Siječanj 2008 u 14:20
Ivan napisao:
a pečurka razbija kamenac u bubregu. |
Nisam još čuo da pečurke (Agaricus) razgrađuju bubrežne kamence.
Ta osobina mi je poznata samo kod ljutih vrsta mliječnica (Lactarius), ponajprije kod Lactarius piperatus i/ili Lactarius pergamenus.
|
Objavio: mismali
Datum objave: 09 Siječanj 2008 u 20:28
Cordyceps stvarno pozavidna lista gljiva. Vjerojatno ih sam i skupljaš!?
Dati ću još jednu šansu bukovačama, pohanim bez stručaka!!!!! Posebno jer su ljekovite kako kažete!!!!
Hvala za odgovore društvo!!!
------------- Svijet je lopta šarena!
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 09 Siječanj 2008 u 23:03
mismali napisao:
Cordyceps stvarno pozavidna lista gljiva. Vjerojatno ih sam i skupljaš!?
Dati ću još jednu šansu bukovačama, pohanim bez stručaka!!!!! Posebno jer su ljekovite kako kažete!!!!
Hvala za odgovore društvo!!! |
Da, gljive uglavnom sam skupljam.
A o ljekovitosti nekih gljiva možete pročitati na ovim srpskim stranicama -
http://www.treasurekeepers.org.yu - http://www.treasurekeepers.org.yu
copy/paste o ljekovitost bukovače:
bukovača Pleurotus ostreatus
Bukovača, jedna je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali ih možemo i vrlo uspešno uzgajati. U svetu je poznata pod imenom šumska ostriga.
Tokom zime je ugrožen naš imuni sistem. Javljaju se anemije, povišen holesterol i trigliceridi, lumbago i ukočenost udova. Priroda nam baš u pravo vreme poklanja gljivu koja će nam kao dijetetski dodatak pomoći da ublažimo ili otklonimo ove tegobe. To je naravno, bukovača.
Ona sadrži sve esencijalne amniokiseline, sa izuzekom triptofana, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7, vitamin P i mnoge minerale. Proteini iz bukovače su po svom sastavu vrlo slični životinjskim. Pored toga sadrži i veliki procenat ugljenih hidrata i samo oko 4% masti.
Glavni nosioci lekovitosti kod pečuraka su složeni šećeri - polisaharidi. Među njima, najvažniji je Beta 1,3/1-6-glukan, koji se nalazi i u bukovači. On pomaže snižavanju nivoa holesterola i triglicerida u serumu. Ako se osušena bukovača dodaje u količini 4% ukupnoj dnevnoj ishrani, nivo holesterola će za dva meseca opasti za 65-80% (Bobek at all 1993.). Slovačka Republika je pomogla kliničku studiju Naučnog Instituta Ministarstva Zdravlja Slovačke u istraživanju bukovače kao antioksidanta i prirodnog sredstva za snižavanje holesterola i triglicerida.
Antitumorna aktivnost ovog Beta-glukana je izuzetno snažna. Ona se ispoljava na zaustavljanju rasta tumora, bilo da se gljiva kao takva konzumira ili da se koristi ekstrakt, tj. preparat u kome je sadržan ovaj polisaharid. Doze od 0,1 mg/kg do 0,2mg/kg Beta-glukana pokazuju izuzetno značajan efekat inhibicije tumora (Yoshioka 1984,National Cancer Research Institute, Tokyo Japan).
Stimulacija imunog sistema posredstvom Beta-glukana u sprezi sa određenom terapijom znatno skraćuje vreme bolesti i daje mnogo veće šanse za oporavak.
U Kini, gde je opisana još u Dinastiji Sung (420-479), koristi se za ublažavanje bolova i relaksaciju mišića. Pored toga, upotrebljava se i u lečenju lumbaga, ukočenosti ekstremiteta i tetiva, kao i za lečenje loše cirkulacije (Yang&Jong 1989.). Preporučena doza za lečenje je 3-9gr suve bukovače u toku dana.
Na kraju, može se zaključiti da je bukovača dragocena gljiva za ishranu i kao pomoćno lekovito sredstvo za određene bolesti. Bilo da koristite onu koja je uzgojena ili da uživajući u prirodi idete sami u potragu za šumskom ostrigom, svakako ćete za sebe uraditi najbolje.
|
Objavio: Donata
Datum objave: 11 Siječanj 2008 u 22:58
Objavio: griva1978
Datum objave: 04 Srpanj 2008 u 22:37
...impresivna lista cordceps!! svaka čast!... evo kao poznavatelja gljiva da va pitam nešto što sam čula davno a nogdje ne mogu provjeriti..... navodno baš sunčanice ( posebno velike vrste) mogu povući jako puno olova iz okoline i biti vrlo rizične za osobe koje imaju roblema / cirozu jetre....a sunčanice su mi jene od najomiljenijih....
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 05 Srpanj 2008 u 10:15
Točno je da su plodišta sunčanica dobri sakupljači nekih teških metala, a jedan od njih je i olovo, a još su tu živa i možda najopasniji od ovih kadmij. Zbog toga treba izbjegavati branje gljiva u neposrednoj blizini prometnih cesta (ispušni plinovi), oranica koje se tretiraju pesticidima, tj. umjetnim gnojivima, blizinu kojekakvih tvornica jer plodišta gljiva koje rastu u njihovoj blizini vjerojatno imaju visoku koncentraciju spomenutih teških metala. Ali nisu samo sunčanice u pitanju, već i skoro sve druge gljive koje se nađu u takvim uvjetima, npr. šampinjoni ili velike gnojištarke.
Dakle, preporučljivo je brati gljive što dalje od ovakvih mjesta, po mogućnosti što dublje u šumi i tada ne bi smjelo biti nikakvih problema glede toga. No, da vas sad ne uplašim s ovim svime, moram reći da je ipak pretjerano upozoravati na nekakvu veliku opasnost od konzumacije ovakvih gljiva. Prava opasnost od olova nam prijeti iz zraka (ispušni plinovi koje udišemo) i tla gdje se olovo godinama taloži i vraća nam se npr. u obliku vode. A kadmija ima u cigaretama, kavi, čaju, prerađenim žitaricama, iznutricama životinja, školjkašima, rakovima itd, pa su gljive koje konzumiramo relativno rijetko, najmanji problem od svega toga. Prema tome, nema straha od konzumiranja sunčanica, pogotovo ako su one ubrane negdje u prirodi, relativno udaljenoj od potencijalnih zagađivača.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 05 Srpanj 2008 u 15:13
Fala! ja sve berem dosta duboko u šumi pa se nadam sa će sve sa olovom proći o.k
.... nego... nisam baš priznajem detaljno i potpuno pročitala sav forum o gljivama...ali na prvu loptu nisam zamjetila da se priča i o tome kako od svake jestive gljive možemo načiniti potencijalno otrovnu neprikladnim skladištenjem ( pogotovo već skuhanog jela od gljiva)... neki moji prijatelji su to naučili na teži način.... srećom držani su se samo svog kućnog wc-a a ne i bolničkog.... :o))
|
Objavio: Triša
Datum objave: 05 Srpanj 2008 u 16:21
Ne bih htjela to probati, pa ne berem gljive na žalost, iako bih voljela znati..
------------- RIJEKA
"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Srpanj 2008 u 18:20
...no ono što ja naćuh je da jedno od prvih pravila a o je da se gljive ne beru u najlon vrećice zao jer su one živi organizmi koji na neki način "dišu"a u vrećici nemaju zraka... a i od isparavanja se cijela vrećica orosi....a poanta ta da onda one mjenjaju kemijska svojstva i stvaraju sekem. spojevi koji se ne bi stvorili da se gljiva lagano suši/stari ili propada na laviadi... i te kemijske kombinacije su opasne.... ...a ono št je moje prijatelje prikovalo za wc su gljive koje su ubrane tako u vrećici stajale par dana onda su skuhali jelo u velikoj količini i koje su podgrijavalali u par navrata tijekom sljedećih par dana....
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 07 Srpanj 2008 u 13:21
Da, gljive se ne smiju brati u najlonske vrećice bez zraka, upravo zbog razloga koje si navela. Najbolje za branje su prozračne korpice ili košarice gdje gljive mogu nesmetano "disati" i gdje se odlično čuvaju tijekom transporta.
A jela od gljiva nije preporučljivo više puta podgrijavati. Ali neće smetati ništa ako se npr. stavi u frižider i nakon toga ide podgrijavati drugi dan. Znam iz vlastitog iskustva. Npr. tako se neki gulaš od gljiva i mesa može drugi dan bez problema podgrijati i konzumirati. Ali mora biti prethodno spremljen na hladno, u frižider. Glavno je da se ne ostavi negdje vani gdje je jako toplo i gdje se mogu razmonožiti kojekakvi mikroorganizmi i bakterije na jelu. Zbog toga može doć do lakših trovanja.
A ovo što si spomenula da su prijatelji u vrećici nekoliko dana držali gljive i onda takve ili spremati je stvarno nepojmljivo i i onda još jelo od takvih gljiva pogrijavali više puta? Stvarno nije čudo što su se otrovali.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 07 Srpanj 2008 u 22:01
... da... i onda pričaju kako su gljive opasne, ma sami ljudi su opasniji za ljude nego gljive...
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 13 Rujan 2008 u 19:24
... da li je počela sezona kod vas???? ( gdje god bili)... ja danas krenula al me potjerala kiša...no nema mi još šuma "onaj miris" ...kad ih obično ima...
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 13 Rujan 2008 u 22:51
Počela ti je sezona gljiva. Ja sam još prošlu subotu u Gorskom Kotaru nabrala pola košare vrganja i dedeka. Malo je teže naći, i drugi češljaju šume, a uz to sam vidjela tragove ili medvjeda ili vepra. Bilo je Od tada nisam imala vremena otići. Moram preći 50-tak km do šuma, gdje smo otkrili izvor gljiva. I vidjelo se na gljivama da im nedostaje kiše. Valjda ovo zahladnjenje neće pokvariti sezonu gljivarenja.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 14 Rujan 2008 u 23:50
Danas sam bila u gljivarenju, niti jedne gljive nisam našla. Dosta je zahladnilo. Treba i uraniti, gdje ja idem invazija je ljudi sa košarama. Šteta ova godina za gljive, ako se ne desi čudo. Od jedne gospođe sam čula da je prošli vikend srela par, koji je našao 7 kg vrganja. Očigledno neko tajno skrovište. Moram bolje pročešljati šume i više pretraživati.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 00:28
...ja nisam ništa našla
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 00:58
griva1978 napisao:
...ja nisam ništa našla
|
--
Nemoj da plakiš.Možda još bude šanse, ako zatopli .
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 13:18
smrcko napisao:
griva1978 napisao:
...ja nisam ništa našla
|
--
Nemoj da plakiš.Možda još bude šanse, ako zatopli .
|
...ufff! nekako mi se čini da od zatopljenja nita.......možda ako budem imala sreće ne preskočim maglenke,modrikače i martinčice....al zadnje 3 god su mi umakle.......beštije male,sakrile se
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 15:29
griva1978 napisao:
...ufff! nekako mi se čini da od zatopljenja nita.......možda ako budem imala sreće ne preskočim maglenke,modrikače i martinčice....al zadnje 3 god su mi umakle.......beštije male,sakrile se
|
Ma bit će vam gljiva sad poslije ovih kiša preko glave. Još najavljuju za ovaj vikend dosta kiše i onda malo zatopljenje. Tako da ne može da ne bude gljiva, prava sezona tek sad počinje! Prave jestive vrste tek sad dolaze - kostanjevčice, gnojištarke, puze, već spomente modrikače i druge Lepiste, vilini klinčeci, razne odlične puževice, vitezovke, mrke trubače, prosenjaci i ježeki, sunčanice, razni vrganji, turčini, dedeki, podstavke, sluzavci, rujnice, brašnjače, razne pečurke tj. šampinjoni, pa bukovače i njima slične, panjevčice, srnjače, magleni i maglenke, jestive capice, borovi čavlići, gustoliske, lisičke i druge trubače, predivne raznobojne vlažnice, slinari, razne vrste krasnica, male i velike martinčice, razne vrste puhari itd itd... Sve su to gljive koje dobro podnose hladniji period i rasti će sada po šumama krajem rujna i u listopadu zato pripremite nožiće i košare i trk u šumu
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 15:56
Super da raspoznaješ više vrsta gljiva,bar imaš veći izbor i više šanse za naći nešto. Ja se samo usudim brat vrganje, jedino sam u njih sigurna. Sa slika mi je riskantno raspoznavati gljive. Volje bih od ljudi koji raspoznaju gljive naučiti nešto, takvih je malo za sresti. Preko interneta sam upoznala jelovu rujnicu, ali kad sam je jela bila je fuj. Jedna gospođa( koju sam srela u šumi ) mi je rekla da ona voli okus te rujnice i da ako mi nepaše niti ne jedem, jer mi tijelo odbija gljivu. A da odbija , imala sam stomačne tegobe, a MM ništa. Možda iduće godine više sreće za i .
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 17:29
Veliki dio gljiva se može pravilno raspoznati na temelju slike ako je ona dobra, tj. dovoljno informativna. Ti samo poslikaj (ili bilo tko drugi) i pošalji ovamo na forum fotke gljiva. Ja ću u većini slučajeva moći determinirati vaše gljive i dati savjet o njihovoj jestivosti, istaknuti bitne značajke i kako ubuduće prepoznati te gljive. Preporučam poslikati sve dijelove gljive, tj. napraviti više slika iste gljive. Čim više oštrijih slika, tim će moja pomoć biti kvalitetnija.
A što se tiče jelove rujnice ne znam na koju vrstu rujnice točno misliš? Dvije vrste rujnica mogu rasti uz jele - Lactarius semisanguifluus (iako je češća uz borove) i Lactarius salmonicolor koja baš raste isključivo uz jele. Ivan Focht je u svojoj knjizi "Ključ za gljive" Lactarius semisanguifluus nazvao jelinom rujnicom (Lactarius salmonicolor je kod njega lososova rujnica), a Romano Božac u drugom djelu enciklopedije zove Lactarius salmonicolor jelovom rujnicom. Bilo kako bilo i jedna i druga vrsta su dvojbene poslastice, jer ih neki ljudi smatraju delikatesom i tamane ko od šale bez ikakvih nuspojava, a neki ih ne mogu podnijeti jer imaju gorkasti okus, pa može doći i do želućanih smetnji kao u tvojem slučaju. Sve vrste rujnica su najbolje na žaru, tj. roštilju, a dobre su i kiseljene ili konzervirane u ulju. Mogu se spremati i na druge načine, ali ne bi ih preporučio jer su ovako najbolje.
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 18:19
Mislim da u pitanju bila Lactarius salmonicolor, raste isključivo uz jele. I da ukus mi je bio fuj, neobjašnjiv. Ja sam napravila na gulaš, što nije valjalo. Poslije sam čula da se peku na žaru kao i mliječnice, da to malo ubije gorčinu, ali ne bi više hvala. Dobro je da postoji mehanizam odbijanja tijela šta mu ne paše. Hvala na ponudi za pomoć oko gljiva, kad bude nešto znam gdje da se obratim. Pretpostavjam da ove dvije knjige koje navodiš su dobre za upoznavanje gljiva. Voljela bi bar malo proširiti broj gljiva koje berem. Suprug prepoznaje lisičarke, nismo ih susretali da bi se upoznala s njima. Kao dijete sam brala i sirogrize, godinama ih nisam vidjela i sumnjam da bi bila sigurna. Za sirogriz pretpostavljam da je vrsta rujnice ili se varam?
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 20:40
Sirogriz ili u literaturi presnac (Lactarius volemus) nije vrsta rujnice, ali je vrsta mliječnice, tj. ispušta mlijeko na prerezu. Dakle, i rujnice i sirogriz su iz istog roda mliječnica (Lactarius). Sirogriz ispušta obilno mlijeko bijele boje, a rujnice mlijeko narančaste ili crvene boje.
Evo kako izgleda Lactarius volemus:
http://www.funghiitaliani.it/index.php?s=f596d15bb3ef25280eab1841c66e5326&act=Print&client=printer&f=38&t=15577 - http://www.funghiitaliani.it/index.php?s=f596d15bb3ef25280eab1841c66e5326&act=Print&client=printer&f=38&t=15577
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 21:54
cordyceps napisao:
griva1978 napisao:
...ufff! nekako mi se čini da od zatopljenja nita.......možda ako budem imala sreće ne preskočim maglenke,modrikače i martinčice....al zadnje 3 god su mi umakle.......beštije male,sakrile se
|
Ma bit će vam gljiva sad poslije ovih kiša preko glave. Još najavljuju za ovaj vikend dosta kiše i onda malo zatopljenje. Tako da ne može da ne bude gljiva, prava sezona tek sad počinje! Prave jestive vrste tek sad dolaze - kostanjevčice, gnojištarke, puze, već spomente modrikače i druge Lepiste, vilini klinčeci, razne odlične puževice, vitezovke, mrke trubače, prosenjaci i ježeki, sunčanice, razni vrganji, turčini, dedeki, podstavke, sluzavci, rujnice, brašnjače, razne pečurke tj. šampinjoni, pa bukovače i njima slične, panjevčice, srnjače, magleni i maglenke, jestive capice, borovi čavlići, gustoliske, lisičke i druge trubače, predivne raznobojne vlažnice, slinari, razne vrste krasnica, male i velike martinčice, razne vrste puhari itd itd... Sve su to gljive koje dobro podnose hladniji period i rasti će sada po šumama krajem rujna i u listopadu zato pripremite nožiće i košare i trk u šumu
|
...ajoj...cordyceps..bit će tebi gljiva preko glave ali ja se bojim da ne poznajem niti približno toliko vrsta...2 rujice, borov čavlić, borovnjače, pečurke,kranji, 3 sunčanice, 3 puhića, modrikače, maglenke, martinčice, pokoji vrganj i to je u u biti to...+ zelena i bijela pupavka, i muhara!! :O))) treba i njih dobro znati!! :O))) ...no cordyceps šta kažeš dal se mogu "zasaditi"gljive, poljke po vrtu?...mi smo u godinama velikih berbi( nekad bilo,sad se ...) znali dijelove koje smo čistitli pobacati po vrtu i ponekad , vrlo, vrlo rijetko bi izrasla koja gljiva....a jel ima kakva ciljana receptura za npr...sijenje vrganja po vrtu ?ono...između salate
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 16 Rujan 2008 u 23:17
Ha čuj, možeš probati zasaditi saprofitske gljive tako da im rasprostraniš spore po vrtu (npr. sunčanice ili šampinjone), no koliko će to biti uspješno ovisi o puno toga. Ja sam u zadnjih deset godina zabilježio oko 30-tak vrsta različitih gljiva oko svoje kuće (na travnjaku i u voćnjaku). Nisam ih sijao , same su izrasle . Inače, solidni broj vrsta gljiva poznaješ. Daleko više od prosječnih sakupljača one 3-4 vrste najpoznatijih gljiva. Zato se drži šume, nabavi literaturu i upoznaj ih barem još toliko.
A mene toliko ne zanima samo branje i konzumiranje gljiva, koliko njihova determinacija i proučavanje. Nije mi bitno da li je gljiva jestiva ili nije, već me zanima koja je to gljiva?
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 17 Rujan 2008 u 00:42
Objavio: griva1978
Datum objave: 17 Rujan 2008 u 14:54
Objavio: griva1978
Datum objave: 17 Rujan 2008 u 15:00
gljivodetektiv u duši,a??!!! svaka čast...ja ipak malo imam straha ...znam 99% i još 10-tak vrsti ali m je to malo ( 99%)...i najbezalenija može biti otrovna a otrovnih ko gljiva poslije kiše :O))) ..ima ključ za gljive i onu od božca... negdje....al iskreno... nemam više pase pa mi nije baš za sama ići u šumu...morda bi se trebala u kakvu gljivarsku sekciju upisati...:O)
|
Objavio: Fermina-Daza
Datum objave: 18 Rujan 2008 u 10:45
Blago vam se što poznajete gljive.Mene to godinama golica.Probala sam nešto o tome i naučiti ali ne ide.
Baš lijepo da imamo vas.
Cordyceps, bit ćeš tražen(a) na ovoj temi.
Ja živim na jugu Dalmacije i to podneblje definitivno nije za gljive.Koliko znam, nitko ih ne skuplja.
Ali kako puno šetam prirodom (ljekovito bilje ) naiđem i na gljive.
Često sam ih donosila doma i probala detektirati ali nikad nisam imala hrabrosti i skuhati.A obožavam gljive.
Odsad idem ciljano na gljive i sa digitalcem.
Ako odapnem, čuvajte se.
Može li i neki dobar link za detekciju, osim vas, naravno.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 18 Rujan 2008 u 16:19
Jug Dalmacije mi gljivarski uopće nije poznat (ja sam sa sjevera Hrvatske) pa će biti jako zanimljivo (i teško) dok nešto pronađeš to determinirati. Ali veselim se tome jer me zanima koje to gljive rastu na jugu, da ne kažem u mediteranskoj klimi.
A evo nekoliko odličnih linkova uglavnom samo sa slikama gljiva, rijetko gdje se nađu dobri tekstovi (kao ovaj prvi link npr.).
http://www.rogersmushrooms.com/gallery/default~GID~253~chr~a.asp - http://www.rogersmushrooms.com/gallery/default~GID~253~chr~a.asp
http://www.micologia.net - http://www.micologia.net
http://www.mycodb.fr/list.php - http://www.mycodb.fr/list.php
http://users.skynet.be/bs133881/ - http://users.skynet.be/bs133881/
http://www.stridvall.se/fungi/gallery/albums.php - http://www.stridvall.se/fungi/gallery/albums.php
http://www.pilzepilze.de/galerie/v/Lateinisch/ - http://www.pilzepilze.de/galerie/v/Lateinisch/
http://www.mushroomexpert.com/sitemap.html - http://www.mushroomexpert.com/sitemap.html
http://www.swefungi.se/swindex.html - http://www.swefungi.se/swindex.html
http://www.nahuby.sk/ - http://www.nahuby.sk/
http://www.errotari.com/ - http://www.errotari.com/
http://www.funghiitaliani.it/ - http://www.funghiitaliani.it/
http://www.mtsn.tn.it/russulales-news/photos.asp - http://www.mtsn.tn.it/russulales-news/photos.asp - krasnice i mliječnice
http://www.cortinarius.com/Photosection/indexSYS.html - http://www.cortinarius.com/Photosection/indexSYS.html - koprenke (podrod Phlegmacium)
http://home.online.no/~araronse/Mycenakey/list.htm - http://home.online.no/~araronse/Mycenakey/list.htm - šljemovke (Mycena)
http://pluto.njcc.com/~ret/amanita/mainaman.html - http://pluto.njcc.com/~ret/amanita/mainaman.html - Amanite
http://www.gobe.si/Gobe/Gobe - http://www.gobe.si/Gobe/Gobe
http://www.gljive.com/ - http://www.gljive.com/
http://www.morchella.com.ba/ - http://www.morchella.com.ba/
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 18 Rujan 2008 u 23:37
Fermina-Daza napisao:
Blago vam se što poznajete gljive.Mene to godinama golica.Probala sam nešto o tome i naučiti ali ne ide.
Baš lijepo da imamo vas.
Cordyceps, bit ćeš tražen(a) na ovoj temi.
|
---- Nadajmo se da Cordyceps nije masovni ubojica, da nebude . Šalim se. Cordycepsu za znanje o gljivama. Gljive su ti ono- gledaš ih i ništa ti nije jasno, i nerazumiješ kako da skontaš, a kad shvatiš kasno je.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 18 Rujan 2008 u 23:40
..možda je cordyceps autor neke knjige o gljivama??
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 18 Rujan 2008 u 23:40
..a ako nije trebao/la bi biti!!
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 19 Rujan 2008 u 09:15
Smrcko i griva hvala na komplimentima. Baš sam se dobro nasmijao, ovo s masovnim ubojicom je urnebesno! Nisam autor ni jedne knjige, ali nikad se ne zna, možda nekad nešto i napišem što će se objaviti .
3 i 4 listopada, ako će sve teći prema planiranom, imam izložbu gljiva u Varaždinu. Izložba se održava u sportskoj dvorani "Graberje", u sklopu sajma lova, ribolova, turizma, prirode, zdrave hrane.... koji se održava svake godine u Varaždinu. Pa kao je netko od vas forumaša blizu ili će ići na taj sajam neka potraži i izložbu gljiva.
|
Objavio: Fermina-Daza
Datum objave: 19 Rujan 2008 u 13:01
Što mi je žao da mi Varaždin nije malo bliže.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 19 Rujan 2008 u 15:08
..i meni je nažalost na.drugom kraju države..... :o((
...cordyceps!! napravi knjigu o gljivama u pdf formatu, sprži ju na cd i prodavaj u knjižnicama!! :o))... sa puuuuno slika... najgore je kad stave 1 sliku za identifikaciju ....bolesno....... i desi se ovo :
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 20 Rujan 2008 u 01:14
Danas planiram ići u gljive i nosim novi mobitel sa kamerom, i biti će, a ako sretnem medu . Ipak se nadam da su mi zvijezde.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 20 Rujan 2008 u 17:10
...smrčko, javite nam ako ste šta našli :O)))...
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 20 Rujan 2008 u 17:57
Ništa danas , lov je odgođen za sutra. MM je jako umoran, neda mi se samoj boriti sa medom. Sutra u jutro nadam se lovu na gljive.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 22 Rujan 2008 u 02:53
Bila u gljivama i , samo jedan dedek i možda 2 lisičarke. Slikala sam ih ali mi komp neće instalirat program za prebacivanje slika sa mobitela, bit će sutra ako ne proradi. Suprug tvrdi da lisičarke imaju poseban miris po kom su jedinstvene, a ovo nije imalo taj miris. Ipak život je draži.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 22 Rujan 2008 u 10:44
Vidjet ćemo mi te lisičarke dok im staviš slike ovdje. Nadam se da su slike uspjele.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 22 Rujan 2008 u 15:02
... ja našla 6 pečurki, 2 čavlića i 2 srednje velike biljele puhare..... tu sramotu od jada nisam niti slikala ( jer smo prešli više od 60 km do "the mjesta" za berbu.... :o) naravno autom ali i sate i sate pješke po ledenoj buri..... no..poslikala nešto bilja pa stavim to....:o)
|
Objavio: dugokosa
Datum objave: 24 Rujan 2008 u 07:42
jučer smo nabrali brdo pečurki jedan dio smo doslovce smazali MM i ja, dio je u škrinji, a dio sam donesla doma dečkima i ostalim ukućanima ove god ih beremo onak usput kad izađemo van ko da ih ima više nego inače
------------- sutra je novi dan
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 24 Rujan 2008 u 11:59
dugokosa napisao:
jučer smo nabrali brdo pečurki jedan dio smo doslovce smazali MM i ja, dio je u škrinji, a dio sam donesla doma dečkima i ostalim ukućanima ove god ih beremo onak usput kad izađemo van ko da ih ima više nego inače
|
GDJE??? gdje , gdje???!!!! meni je ova sezona počela jako loše.... al se nadam kao što cordyceps reče ( mislim....) da će sezona tek početi....
...gdje, u kojem dijelu države ste te silne pečurke brali.... idem bacit pogled koliko imam benzina šalim se!!!! :O))))))))))))))))))))))
|
Objavio: dugokosa
Datum objave: 25 Rujan 2008 u 19:42
moslavina draga, imamo suseda sa puuuuuunoooo kravica,poneko još gnoji stajskim gnojem a nešto i mi nosmo na batama-gum.čizmama i eto poterfi se godina sa dosta pečurki
------------- sutra je novi dan
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 25 Rujan 2008 u 22:03
...aha!! moslavina! :o)))))))....... nisam tamo nikada bila, a možda je vrijeme .... dugokosa, moram priznati da to za stajski gnoj nisam nikada čula, ali nešto mi jako interesantno, vuče mi na onu moju berbu iz fotelje!!
...... no, ozbiljno... sad kad razmislim one livade gdje sam prošlih godina znala naći puno pečurki su u biti blizu seoskih imanja na kojima drže krave... i one ponekad znaju biti puštene slobodno pasti.....to uopće nisam povezala.....hmmmm nema mi druge, moram nabaviti kravu!!
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 25 Rujan 2008 u 22:06
.... a pitanje za cordycesa.... da li bi imalo smisla da ja iskopam nešto micelija pečurke sa livade, pomješam sa novootkrivenim stajskim gnojem :O))))))))))))))))))))))))))))) i zasadim u vrt među salatu :O)))))))))))))))))....redovito zaljevanje, neću nagaziti kao u travi..... :O)))
šta misliš???
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 26 Rujan 2008 u 10:57
Možeš probati, pa javi rezultate. Ja s tim nisam eksperimentirao. Možda bi i moglo upaliti jer su pečurke saprofitske gljive (nisu strogo vezane uz domaćina, tj. neko stablo).
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 26 Rujan 2008 u 16:13
...ok...onda ću ih probati vezati za sebe!! :O)))).... da iskopam micelij ili da i neku sakrivenu pustim ostariti zbog spora? šta bi bilo bolje? :o)
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Rujan 2008 u 17:27
cordyceps napisao:
Možeš probati, pa javi rezultate. Ja s tim nisam eksperimentirao. Možda bi i moglo upaliti jer su pečurke saprofitske gljive (nisu strogo vezane uz domaćina, tj. neko stablo). |
A iz kojeg razloga rastu uz određena stabla? Čak i nazive dobiju po stablima.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Rujan 2008 u 17:29
griva1978 napisao:
...ok...onda ću ih probati vezati za sebe!! :O)))).... da iskopam micelij ili da i neku sakrivenu pustim ostariti zbog spora? šta bi bilo bolje? :o)
|
Zasadi malo stablo, možda i uspije.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 27 Rujan 2008 u 17:53
cordyceps, bila u berbi... vrlo uspješnoj :o)) stavim slike sutra... :o))
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 28 Rujan 2008 u 17:31
..no bile su to berbe u 2 dana ....ali evo malo više slika...puhare, pečurke, 1 mlada sunčanica i 1 kranj
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 28 Rujan 2008 u 20:14
@griva1978
Odličan ulov! Ovo su trbušaste puhare (Calvatia utriformis) i poljske pečurke ili rudnjače (Agaricus campestris). Obje odlične jestive gljive.
A što je to "kranj" to nemam pojma. Nikad čuo za taj naziv. Je li vidljiv na kojoj slici?
@smrcko
Neke gljive rastu uz određena stabla zbog obostrane koristi. Tj. kaže se za gljive stupaju sa drvećem u "mikorizu", tj. simbiozu gdje i gljiva i biljka imaju koristi od tog udruživanja. Micelij gljive se spaja sa vršcima korijenja drveća i tim putem razmijenjuju ono što im je potrebno za život. Gljiva obično osigurava stablu dodatne koičine vode i minerala otopljenih u vodi, a stablo gljivi za rast potrebne ugljikohidrate u obliku škroba i drugih šećera.
|
Objavio: Fermina-Daza
Datum objave: 28 Rujan 2008 u 20:55
griva1978, promjeni ime u gljiva1978
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 29 Rujan 2008 u 00:54
...e da sad vidjela na slici pa se sjetih da je bilo i par borovih čavlića.... ...kranj je lako moguće neki lokalni naziv....sutra ću baciti pogled po knjigama pa javim službeni..... a to budu ogromne gljive veličine ovih odraslih puhara ( koje su zapravo male ubrane)....a vrlo slične pečurkama ali sa mesnatijim i težim mesom, rozastih listića ( kao mlade pečurke), gletkog klobuka bijelog koji ponekad zna baciti nijansu u natruhama mrvicu na žućkasto-žlatkasto...ali vrlo malo po vrhu... sve u svemu vrlo slične mladim pečurkama a okus je isto tako blag kao kod njih ali sa jednom malom iskrom oštre note...kao npr 5% kako bude u puhara.... ...no pogledam sutra pa javim :o)...nisam sigurna da se na slici vidi...
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 29 Rujan 2008 u 03:09
Hvala na odgovoru member_profile.asp?PF=330&FID=52 - cordyceps . Nisam se uspjela dogovoriti sa kompom da mi instalira program za prebaciti slike sa mobitela, javlja mi grešku 1935 (Win XP), A na lapt. vista javlja da nije predviđen program za nju, ali naću ja način makar telepatski. Danas smo išli u gljive, a završili planinareći na vrh brijega i nijedne gljive. Ali svejedno dobro uspinjanje, noge su mi se tresle na povratku.
Ljudi pazite se krpelja, znam 2 slučaja da su jedva preživjeli sa teškim posljedicama. Jedan je iz Opatije, možda Grivica zna za to.
Grivice imaš lijepu ruku i stoljnak kakav su naše mame heklale( neznam kako vi to zovete), i ja sam to učila. Napravila sam krasne pletene u krug, poklonila i kad sam krenula sebi šake nemogu više(art.). Dosta gljiva poznaješ, mljac mljac.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 29 Rujan 2008 u 07:35
Kranj je onda vjerojatno isto vrsta pečurke ako ima rozaste listiće. Možda je to onda da je to naša najveća pečurka - kračun (Agaricus macrosporus)???:
http://img301.imageshack.us/my.php?image=agaricusmacrosporus1qu1.jpg"> http://g.imageshack.us/thpix.php">
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 29 Rujan 2008 u 11:27
... da stoljnjak je radila moja baka :o))))
...cordyceps, da pogledala kod božca....taj je, kračun, (Agaricus macrosporus a reče on i moell.et schff, pilat...što god da to značilo.... ...al su kao na onim njegovim slikama , svijetliji nego tvoji ...bijeli ... :o)... na kupu gljiva je negdje tko zna gdje...al bio mlađahan pa ne toliko velik...... ...nego, jel ono na slici prava košarkaška lopta!!!!!!!!! i usporedba za večličinu!!!!!!!
cordyceps, znam da ćemo mi ostali smrtnici umrijeti od šoka... al ajde i ti nabaci koju sliku.... tek toliko da vidimo šta propuštamo :O)))
|
Objavio: dugokosa
Datum objave: 29 Rujan 2008 u 23:16
ljudi moji ja trebam znalca za gljive da hoda samnompokušala sam sa slikama ali mi ne uspjeva bojim se reakcije poznajem vrganje,grmačice i pećurke a i njh sam upoznala tek kad sam se udala mi ih nikad nismo brali ili ih nije bilo????!!!! bog zna, jedino mi je žao kaj je deda umrl davno a on je poznavao dosta gljiva,znam da je donosil iz šume i mi smo ko klinci uredno jeli bez problema, ali ni jedno njegovo dijete nema pojma ko ni ja tak da je moj stol skroman kaj se gljivarenja tiče ali neka bum već i ja na neke naišla
------------- sutra je novi dan
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 30 Rujan 2008 u 00:35
meni su vrganji i pečurke naj njam!! :o).... a koje su to grmačice?..njih ne znan...
|
Objavio: dugokosa
Datum objave: 30 Rujan 2008 u 08:31
to su ti najčešće sad jesenske gljive rastu u skupinama neki ih zovu puze, panjevčice... a u Samoboru glivuši, mada su one sve one različite kad ih naberem ak bum imala fotić sa sobom stavim ili još bolje cordy imaš li ti koju sliku
------------- sutra je novi dan
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 30 Rujan 2008 u 12:12
griva1978 napisao:
... da stoljnjak je radila moja baka :o))))
...nego, jel ono na slici prava košarkaška lopta!!!!!!!!! i usporedba za večličinu!!!!!!!
|
Da, to je prava košarkaška lopta. Ovaj je kračun sa slike imao 27 cm promjera klobuka. Mogu narasti i preko 30 cm.
griva1978 napisao:
cordyceps, znam da ćemo mi ostali smrtnici umrijeti od šoka... al ajde i ti nabaci koju sliku.... tek toliko da vidimo šta propuštamo :O)))
|
Drugi tjedan ću staviti neke sa svoje izložbe...
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 30 Rujan 2008 u 12:23
Puze i grmačice su gljive iz roda Armillaria. Ima ih nekoliko vrsta.
Grmačica (Armillaria tabescens) nema prsten i najbolja je jestiva od njih sviju:
http://www.crtice-hrvatske.com/slike/gljive/Grmaca_Armillaria_tabescens.jpg - http://www.crtice-hrvatske.com/slike/gljive/Grmaca_Armillaria_tabescens.jpg
Puze imaju prsten i njih ima nekoliko vrsta. Sve su dobre jestive gljive. Sirove su otrovne pa se prije upotrebe moraju dobro termički obraditi. Preporuka je da se malo prije same pripreme prokuhaju u vreloj vodi (blanširaju).
Najpoznatija puza je Armillaria mellea:
Odrasli primjerci:
http://media-2.web.britannica.com/eb-media/84/118084-004-2B82BDBF.jpg - http://media-2.web.britannica.com/eb-media/84/118084-004-2B82BDBF.jpg
Mladi primjerci:
http://img363.imageshack.us/img363/18/armillariamellea2006gp1hp1.jpg - http://img363.imageshack.us/img363/18/armillariamellea2006gp1hp1.jpg
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 30 Rujan 2008 u 13:51
...a joj, znam te......tu armallariu....... bilo ih je kod nas jako puno po panjevima ali kako je u našam kraju bilo stvarno jako, jako puno gljiva mi ih nismo brali... ma samo jednom, pa u teglicu mlde...al..tu gdje ja živim je prije bilo toliko gljiva da smo svau zimu imali 1 dupkom punu škrinju gljiva ( doslovno!!) i to ne samo mi nego tako i većina ljudi u susjedstvu... ali kako su se šume i šikare raskrčile, napravile se široke staze i šetnice, gljive su nestale... a i ljekovito bilje.... a niti ne zamjeram im...ne bih niti ja voljela živjeti na mjestu gdje se stalno španciraju ljudi, a na svaki kvadratni metar bar jedan pseći drek... sa oproštenjem.... ali to me bezgranično ljuti....ako će se tko od ljubitelja zivotinja i eventualno sagnuti na cesti za nepodovštinom svog ljubimca, u prirodi im to ne pada na pamet... kao razradivo je...možda je bil razgradivo prije 50 god kada se psi nisu hranili isključivo umjetnom i najčešće suhom hranom.... ali sad mi se čini da je ta njiova nepodovština ne razgradiva već vječna!! ..gdj ljudske noge kroče pustoš često nose....
.... cordyceps ....onaj kranj ( službeno kračun) ti je veeeeličanstven!!! :o))
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 01 Listopad 2008 u 01:08
I meni treba vodič za gljivice u šumi. Možda bi najbolje bilo usvojiti medeka, on sigurno ne jede otrovne gljive. Šalim se, mede treba pustiti da žive svoj život. U šumi kod Klane (točnije iznad Lisca ,put pored velikog drveta Kraljica šume) sam vidjela hrpice gljiva za mede i životinje( porošle godine), mislim da ih ostavljaju ovi što brinu za šume. Dva puta sam išla u te šume (ima dosta pješačenja). Drugi put sam zbrisala, u daljini smo vidjeli medu( srećom na vrijeme). Nikad više u tom smijeru, a čula sam da tamo ima dosta gljiva.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: Božikovine
Datum objave: 01 Listopad 2008 u 01:18
Ondau tu šumu treba ići u tenisicama.
-------------
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 01 Listopad 2008 u 01:33
Ako si meni napisala komentar,ne samo jedne tenisice druge trebaju za bježanje. Ali ja još ne mogu vjerovati da sam vidjela to krasno stvorenje.Voljela bi da sam mogla prići bliže, ali ne ne. U Gorskom kotaru sam slušala priče o snazi medvjeda. Predzadnji put sam u šumi čula šuštanje ( srećom gospođa), i bila sam spremna penjati se na drvo( kao da bi mi pomoglo). U nekim šumicama ima i veprova. Dobro imam volje tražiti gljive, s obzirom da ih tražim na krivom mjestu i ništ ne nađem. Početak je težak, treba upoznat prvo šume i nabavit neku literaturu. Bit će bolje...
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 01 Listopad 2008 u 11:27
smrcko napisao:
I meni treba vodič za gljivice u šumi. Možda bi najbolje bilo usvojiti medeka, on sigurno ne jede otrovne gljive. Šalim se, mede treba pustiti da žive svoj život. U šumi kod Klane (točnije iznad Lisca ,put pored velikog drveta Kraljica šume) sam vidjela hrpice gljiva za mede i životinje( porošle godine), mislim da ih ostavljaju ovi što brinu za šume. Dva puta sam išla u te šume (ima dosta pješačenja). Drugi put sam zbrisala, u daljini smo vidjeli medu( srećom na vrijeme). Nikad više u tom smijeru, a čula sam da tamo ima dosta gljiva.
|
SMRČKO!!! kako poznaš okolicu Rijeke???!!! jesi iz rijeke???!! okolica lisca, klane i ona poljana pod platkom - gumanac su moja omiljena mjesta za berbu.... zato jer 15-tak god idem tamo.... a ima osim puno medjvjeda i veprova i jelana koji dođu sve do ceste klana-lisac... čula ( brrrr) a neke i vidjela više puta....
...a ako tamo bereš gljive možda smo se i sreli!!!! :o)))
Smrčko, ako si mi iz županije ondak te pozivam u berbu, ja ću te voditi ( ako mi vjeruješ!!! :o)))))))))))))))))))))))))))))))))
|
|