Bljušt - lat. Tamus communis

Evo ja nešto našla o toj biljci i načinu pravljenja lijeka.
Inače čula sam za to ali nikada zapravo nisam imala priliku se susresti s njim.
Opis: To je trajna biljka povijuša s debelim mesnatim i teškim korijenom (rizom); iz njega raste tanka, 3 - 4 m duga stabljika koja se penje po drveću. Korijen je iz vana sivocrn, na prijesjeku bijel, ljepljiv, neugodnog mirisa i ljutoga, gorkog okusa. Listovi su srcoliki i šiljati, na dugim peteljkama. Iz pazusaca listova izlaze cvatovi sitni, zelenkasto-žućkasti cvjetova. Plod je jajolika, sivocrvena, sjajna boba.

Sadrži: škrob, sluz u kojoj se nalazi oštri i veliki kristalni kalcijeva okusa, te steroidne saponozide.

Bere se: cvijet ljeti, u doba cvatanja, a korijen u jesen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Svijež korijen lijek je protiv reume, išijasa i krstobolja. Bolno se mjesto može njime natrljati, ili se pospe naribanim korijenom i privije na 5 minuta, ili se masira naribanim korijenom koji se moči 12 sati u alkoholu (konjaku). Odma nakon skidanja povoja ili nakon masaže, namaže se to mjesto mašću ili lanenim uljem, a u nuždi i mlijekom, da se ne pojave plikovi i rane. Nakon prve primjene tog lijeka na tom mjestu jako peče i svrbi, ali to nakon 10 min. prestane. Ako je koža prije masaže bila znojna, dakle pore proširene, lijek ulazi dublje u kožu pa jače svrbi i peče. Nastrugan korijen ostranjuje tamne podočnjake i modrice od podlivene krvi ako se na ta mjesta privije triput po 3 do 5 minuta. Bljušt je otrovan! Njegov sok izaziva jako povračanje i proljev. Mnogi su i život izgubili zbog neznanja. U slučaju nezgode treba liječniku reci da je upotrebljen bljušt, kako bi znao dati protuotrov. Zbog toga je bolje uzeti neko drugo neopasno, a možda i bolje sredstvo protiv reume, išijasa i krstobolje.

Dakle ja ne znam da li govorimo o istoj biljci ali mi biljku koju zovemo bljušt beremo kada i divlje šparoge i pripremamo isto kao i šparoge te se toga dobro najedemo.

Mislim da se ipak radi o istoj biljci.

Ovo je bljušt o kojem govori Mikica



To su izdanci koji se jedu. Izdanci su jako slični divljoj šparogi, ali sama biljka nimalo ne sliči šparogi



Bljušt neki još zovu i kuke, a latinski naziv je tamus communis

Tanja tvoj opis je u redu i opisala si bljušt.
Mladi izdanci bljušta su jestivi no neka se javi onaj koji je jeo stari bljušt. Baš me zanimaju iskustva.

aaaa bljušt=kuke onda sam to jela,više volim sirov nego kuhan onda mi je gorak od sirovog niked nisam imala nikakvih posljedice baš ga je uživancija grickat

Samo pazite na zmije,prije nego pružite ruku za ubrat udarite nekim štapom

Mikica napisao: Mi beremo i bljušt i kuke i sve to potamanimo sa jajima.

Najviše volim pripremiti na salatu sa jajima, ali ipak sa malo više šparoga.
Mljaaacccc, još malo pa ćemo u berbu.

Inače, kad kuham šparoge popijem pola dl vode u kojoj su se kuhale. Pok. nona i
moji su mi rekli da je dobro za bubrege, ali u malim količinama.

Jednom sam brala šparoge i sagnem se po nju, a uz nju uz lišće izvire mala glavica zmijice, mislim da se sunčala mlada riđovkica. Nisam odustala, njoj sam lijepo rekla da se makne (sa malom grančicom) i ubrala šparogu.

A toliko se priča o otrovu ali od kada znam za sebe mi smo to u proljeće brali i jeli nikad nikome nije dilo ništa,kuhan je malo gorak a  sirovih sam se najela neznam i ja koliko nikad ništa,govorim o cijetu-kukama.Na žalost o ljekovitosti korijena ništa neznam.