Narodna vjerovanja i legende o bilju

lijepo si nam sve ispripovijedala ,ja sam uživala !

Ajde da oživimo ovu temu

Mandragora officinarum (Solanaceae)

Ta biljka (i njen korijen koji ima formu koja podsjeca na covjeka), ima veliku ulogu u magiji, prvo zbog jakog halucinogenog efekta i cudne (covjekolike) forme! Zbog te cudne slicnosti, nastalo je vjerovanje da Mandragora ima nadprirodne moci iznad covjekove duse i tijela. U Egiptu, Mandragora je bila visoko cijenjena kod Faraona. Na odorama Faraona cesto se nalazi motiv od ove biljke, a u cvijetnom vijencu koji je pronadjen pored Tut-Anch-Amona-a nadjen su nekoliko upletenih stabljika Mandragore. U procesu protiv Jovanke Orleanke - (Jeanne d’Arc) jedna od tuzbi bila je zbog posjedovanja Mandragore!

Od davnina postoje komplikovani rituali u iskopavanju ove biljke i njenog korijena. Theophrastus pise u 3.vijeku p.n.e. da beraci ove biljke naprave prvo krug u zemlji, i prvo odsijeku stablo od korijena gledajuci prema istoku. Ostatak korijena iskopaju govorci tajne formule i odigraju odredjeno kolo. Dva vijeka ranije, Pithagoras opisuje Mandragoru kao ,,antropomorf’ ili ,,mali covjek". U rimsko doba kada su psiho-aktivne biljke pocele da igraju vaznu ulogu u magiji, u prvom vijeku nove ere, pise Flavius Josephus: da u krajevima oko Mrtvoga mora ima jedna biljka koja nocu siri crvenkasto svijetlo i da se ona sakriva od ljudi. Ali ona se moze otkriti ako se poprska sa urinom ili krvlju od menstruacije.

Takodje opasno je tu biljku licno iscupati iz zemlje, zato je najbolje da to uradi pas, koji ce poslije toga umrijeti"! Mitovi oko Mandragore postajali su sve cudniji, vjerovalo se da prilikom cupanja ova biljka toliko jako vristi, da onaj koji ju cupa mora umrijeti. Kada su u mracnom srednjem vijeku ljudi poceli da sade ovu biljku u Evropi, vjerovalo se da moze samo da raste ispod vjesala gdje urin i sperma od objesenih kaplje. Zato Njemci zovu ovu biljku ,,covjeculjak sa vjesala"!

Drago mi je da dijelimo interesovanja, jer je ova tema zaista posebna i drugačija

misty-da napisao: Ljubičica Grčka legenda priča o nimfi po imenu Io, koja je bila Zeusova ljubav. Kad je Hera, njegova žena posumnjala u to, Zeus je da bi prikrio istinu, Io pretvorio u bijelu kravu. Nakon toga kada bi Io plakala suze su joj imale ukus i kakvoću grube trave. Da ublaži njenu patnju Zeus joj je suze pretvorio u male slatko-mirisne cvjetiće, naše ljubižice. Rimska legenda pak govori o mladoj, nevinoj djevojci koja je bila žrtva bijesa božice Venus. Kad je Kupido proglasio tu nevinu djevojku najljepšom ikad viđenom ljepoticom, Venus je bolesna od ljubomore, djevojku bjesomučno tukla sve dok jadnica nije u potpunosti poplavila. Tad se pretvorila u mali cvijet i tako je nastala ljubičica.

I još ponešto o ljubičici: U europskoj kulturi ljubičica je najpoznatija kao simbol poniznosti, tajne ljubavi, skromnosti, vjernosti.