Medonosno bilje |
Odgovori | Stranica <1 234 |
Korisnik | |
schumy
Pustio korijenje Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Zahvaljujem, biti će još objava!
Schumy |
|
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
|
Sponzorirani linkovi | |
natalija
Cvjetni guru Pridružen: 15 Prosinac 2007 Lokacija: zadar Status: Offline Bodovi: 5452 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
schumy super napisano
obožavam šafrane, maleni, skromni i krhki, a prelijepi, šteta što im je cvatnja kratka |
|
schumy
Pustio korijenje Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Za nadolazeći vikend, predstavljam novu medonosnu biljku:
Jaglac obični (primula officinalis), jednog od 4 vjesnika nadolazećeg proljeća: Naziv: JAGLAC, JAGORČEVINA, JAGORČIKA, JAGLIKA,
JEGLIČ, VISOKI
Sl.1. Proljeće je na pragu....
Latinski
naziv: PRIMULA OFFICINALIS L. Jaglac, (jagorčevina, jagorčika, jaglika, jeglič, visoki jaglac, blijedožut), taj blijedožuti glasnik proljeća, vrlo je raširena vrsta velike biljne vrste koju svrstavamo u porodicu koju zovemo primulama. Porodica primula čini impresivnu brojku od oko 400 vrsta ove drage nam cvjetnice, koliko ih je rasprostranjeno u svijetu. Obično
se sve ove vrste na području gdje obitavaju nazivaju jaglac, jagorčevina ili primrose,
na engleskom jeziku, te obični jaglac (primula vulgaris) ili engleski jaglac,
da bi je razlikovali od drugih vrsta iz roda primula koje se također
nazivaju – jaglac. JAGLAC cvjeta u rano proljeće, od veljače
(2 mjesec) do svibnja (5 mjesec), i jedna je od šumskih biljki-cvjetnica koje
najranije cvjetaju u Europi. Engleski naziv za jaglac je primrose, a potiče od starofrancuskog primerose
ili srednjovjekovnog latinskog jezika prima rosa, što izvorno znači prva ruža.
Sl.2. Alpski jaglac (primula auricula) u svom prirodnom staništuje značajan izvor hrane za medonosnu pčelu.... JAGLAC je zeljasta, višegodišnja biljka, relativno niskog rasta. Naraste u visinu od 10 do 30 cm, s baznom rozetom listova, koji su dugi od 5 do 25 cm i široki 2 do 6 cm, sa neregularno nazubljenim rubom i obično veoma kratkim lisnom drškom. Cvjetovi su 2 do 4 cm u promjeru, pojedinačni na duguljastoj peteljci, svijetložuti, bijeli, rjeđe crveni ili blijedoružičasti. Cvjetovi su hermafroditni ali su heterogeni, pojedine biljke nose ili samo muške ili samo ženske cvjetove. Oplodnja cvjetova se može odvijati isključivo izmedu različitih cvjetova, tako da polenizacija sa muškog na muški cvijet, ili sa ženskog na ženski cvijet nije učinkovita, tj. nema nikakvog efekta. Sl.3. Ovako izgleda "stanovnik" prigorskih krajeva našeg zavičaja - visoki jaglac (primula elatior).. I – tu se umješala naša
pčela, koja upravo u ovo rano proljeće, tražeći svoj «kruh», koji se zove pelud, vrši neumornno oplodnju i produljuje
egzistanciju ove drage biljke, jaglaca, koja joj peludi daje u izdašnim
količinama. Ovo nije slučaj u blizini naseljenih
mjesta, gdje jaglac često bude meta prekomjernog branja i sakupljanja tako da
se danas može naći veoma malo prirodnih staništa jaglaca koja nisu ugrožena od
čovjeka. U svrhu zaštite ove biljke, u mnogim europskim zemljama doneseni su
zakoni kojima se apsolutno zabranjuje branje i sakupljanje jaglaca. Ovo je
najbolje iskazano u Engleskoj, gdje je u prošlosti, divlji jaglac bio udomaćen,
kako u prirodi, tako i kao njegovana vrsta u engleskim vrtovima u viktorijansko
doba. Međutim, danas se u Engleskoj jaglac isključivo uzgaja u vidu brojnih pripitomljenih
podvrsta. Zato – ne dopustimo da se to i nama dogodi! Sl.4. Prigorski i brdski krajevi imaju i ovakav varijetet jaglaca – Kitaibelov jaglac..... Kao biljka, koriste se listovi
u pripravcima kao kao povrće za kuhanje, za salatu i kao biljni čaj. Proljeće je uistinu vrijeme
kada se uz prirodu «budi» i čovjek, pa mješavinu cvjetova i korijena jaglaca
mnogi smatraju nezaobilaznim načinom korištenja jaglaca, uz dodatak listova
sljeza i stolisnika (hajdučice). Sl.5. Veselimo se ovakvim prizorima u prirodi, kada je svima jasno da zima nepobitno - odlazi..... |
|
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
|
enrikova nona
Cvjetni guru Pridružen: 06 Prosinac 2010 Lokacija: Slavonija Status: Offline Bodovi: 6269 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
|
|
enrikova nona
Cvjetni guru Pridružen: 06 Prosinac 2010 Lokacija: Slavonija Status: Offline Bodovi: 6269 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
zlatnica
|
|
<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
|
|
enrikova nona
Cvjetni guru Pridružen: 06 Prosinac 2010 Lokacija: Slavonija Status: Offline Bodovi: 6269 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
|
|
tekel
Upravo klijam Pridružen: 15 Kolovoz 2013 Lokacija: Zg Status: Offline Bodovi: 112 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
puno biljaka za koje nisam znao da su toliko korisne,vidim ima i iskusnih pčelara pa da postavim jedno pitanje,na netu sam jednom naišao na podatak da ako pćele posječuju rhodondrendon za svoju pašu med može biti otrovan za konzumaciju kod ljudi,malo me iznenadio taj podatak,dali je to moguče i postoji li možda i još neke biljke koje bi zapravo bile neprikladne na taj način.
|
|
schumy
Pustio korijenje Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Tekel, ovo pitanje je postavljeno i na Apimondiji (svjetski kongres pčelarstva) u par navrata. Nije dokazano i potvrđeno da nektar biljaka čiji je sok štetan po čovjeka sadrži toksične supstance koje bi takav med isključile iz uporabe u normalnoj ljudskoj prehrani. Čak i zemlje (otoci napose) koji imaju značajne nasade rhodondrendona (otok Rodos-Grčka), ovakav med imaju u prodaji bez ikakvog problrma. Ipak ovi nasadi ne dominiraju u takvom postotku da bi se proizveo uniflorni med (med od iste vrste bilja). Moje je osobno mišljenje da se ovdje radi o bezrazložnom strahu jer ne postoji 100%-tno medobranje od ovakvih kultura, med je uvijek izmješan sa raslinjem koje je u cvatu i medi zajedno u određenom vremenskom periodu na pojedinom mikrolokaciji.... Pozdrav.............schumy |
|
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
|
tekel
Upravo klijam Pridružen: 15 Kolovoz 2013 Lokacija: Zg Status: Offline Bodovi: 112 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
u potpunosti se slažem,ali eto ko bi reko da ima i takvih biljki
|
|
Glikica
Cvjetni guru Pridružen: 31 Svibanj 2012 Status: Offline Bodovi: 6512 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Evo moje zapažanje:
Prošle godine sam kupila origano i posadila ga u cvijetnjak, raslo je to nekako, ove godine sam ga u pol ljeta orezala i grane osušila ( bit će za pizzu i tople sendviče), s namjerom da ga još malo ove sezone ostavim i u jesen počupam i bacim. Nakon tog šišanja, bacio je stotine grančica koje su procvale ( neuglednim cvjetićima) , a ovih dana su na tim cvjetićima milijuni pčela. Dakle, sad mijenjam mišljenje i strategiju, te grmić origana ostavljam u cvijetnjaku do daljnjeg. Lijep vam pozdrav medoljupci ! |
|
...i kad poželiš se ravnice, dođi u Vinkovce...
|
|
ekomed
Novo sjeme Pridružen: 25 Rujan 2013 Status: Offline Bodovi: 3 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Origano je medonosan to je provjereno...
|
|
enrikova nona
Cvjetni guru Pridružen: 06 Prosinac 2010 Lokacija: Slavonija Status: Offline Bodovi: 6269 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
|
|
Odgovori | Stranica <1 234 |
Tweet
|
Pređi na drugi forum | Forumska ovlaštenja Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |