Badem, bajam, mendula

prije dva mjeseca, dobila sam grancicu badema koju sam zapiknula u zemlju. biljcica se na moje veliko cudjenje primila. onda joj je popadalo svo lisce i sad je dobila dva listica i to je to... i sto sad?!    

Ja mislim da badem ne može podnijeti niske temp. kakve su u kontinentalnom dijelu Hr. On je drvo i cvate zimi, mislim u veljači. Inače spada u porodicu ruža pa pokušajte nešto pronaći na internetu. Zovu ga još i bajam, a latinski naziv nažalost ne znam.

hvala na lijepim odgovorima!

Ažurirao RMaria - 08 Kolovoz 2007 u 23:15

ja cu se truditi da mi badem naraste, pa makar krasio samo balkon. ako jos netko nesto zna o mom novom ljubimcu, javite mi! thx.

da ga odmah posadim vani ili da cekam jesen?

Udruga u kulturi "Stol" Kraljevica, odlučila je izvući iz zaborava staru i tako predivnu i finu, a zaboravljenu MENDULU, pa je mještanima tog malog primorskog gradića podjelila 1000 sadnica mendula da bi se obnovili nasadi.

Evo jedne zgodne pjesmice Lidije Komes

Uzgoj badema većinom je ograničen na naš obalni pojas.Stablo badema je prilično otporno na niske temperature,no rana je cvatnja uzrok da se ne može širiti na ostale krajeve.Karakteristika badema je da prije cvate nego što lista,pa je opasnost od smrzavanja cvijeta vrlo velika.Badem cvate već u sijećnju.Možemo ga naći i u kontinentalnom dijelu,no to su uglavnom ostaci podloge za breskvu,jer tek kad breskva ugine,badem potjera.
Badem uspijeva na mršavom,suhom i plitkom tlu.Na dubljem i hranjivijem tlu razvija organizam stabla.To je dugovjećna voćka.U rodnost dolazi nakon pet godina.Najbolji oblik krošnje je prirodni oblik,odnosno popravljena piramida.U nas je običaj da se badem ne reže svake godine,što je sasvim pogrešno.Badem se mora rezati svake godine isto kao i breskva.Upravo radi toga što se ne reže redovito,rodnost je mala i neredovita,a krošnja je gola u donjem dijelu.Rez za rodnost je isti kao i kod breskve.
Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema.Danas je u svijetu najraširenija podloga GF677 križanac badem-breskva,za teža tla preporučuje se podloga šljive(Marianna 2624).
Kod nas su najzastupljenije sorte Non Pareil,Primorski,Aromatični,Priceza,dok u zemljama u kojima je badem visokozastupljena višegodišnja biljka,prevladavaju četiri sorte i to:Ferragnes,Supernova,Tuono i Genko.Njihova je odlika dobra i redovita rodnost,kasna cvatnja,kvalitetan plod i jezgra.
Ferregnese,podrijeklom je iz Francuske,ima srednje do bujno uspravno stablo,cvate kasno.Rod je obilan i redovit,dozrijeva početkom rujna,te je plod u suhom stanju težak prosječno 3,5grama.Dobri oprašivači su joj:Ferraduel,Ferstar,Filippo Ceo,Jaltinski,Texas,Tuono i Fra Giulio.
Ferraduel,podrijeklom je iz Francuske,ima stablo srednje bujno i razgranato,cvijeta kasno,dozrijeva srednje rano,redovito i obilno,prosječna težina suhog ploda je 4,7grama.Dobri oprašivači su joj:Ferragnese,Filippo Ceo,Texas i Tuono.
Primorski je sorta podrijeklom iz Rusije,stablo je srednje bujno,rastresite krošnje viseća rasta,nije samooplodno,dozrijeva srednjekasno,umjerene rodnosti,a prosječna težina ploda je 2,6grama.Dobri oprašivaći su joj Ferragnese,Ferraduel i Texas.
Nikitski je sorta podrijeklom s Krima,stabla umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom,cvijeta kasno,plodovi dozrijevaju srednje rano,a prosječna težina suhog ploda iznosi 3,5grama.Dobri oprašivaći su joj Primorski i Jaltinski.
Jaltinski je sorta također podrijeklom sa Krima,široke krošnje s mnogo obrastajučih izboja,dozrijeva srednjekasno,a prosječna težina suhog ploda je 2,0grama.Dobri oprašivaći su jojFerragnese,Nikitski i Primorski.
Filippo Ceo je podrijeklom iz Italije,raste umjereno,bujno i uspravno,plodovi dozrijevaju srednje rano,obilato,a prosječna težina suhog ploda je 4,2grama.Dobri oprašivaći su joj Ferragnese,Tuono i Genčo.
Badem je jako osjetljiv na bolesti,posebno na Moniliu laxu(sušenje grančica sa cvijetovima),Taphrinu dephormans (kovrčavost lista)i Stigminu carpopholiu(šuplikavost lista),pa su vrlo bitne kvalitetne mjere zaštite uz pravilan odabir odgovarajućih sredstava za zaštitu.
Najčešči štetnici na bademu su žilogriz,pogotovo u mladim nasadima,lisne uši i štitaste uši.Za njihovo suzbijanje potrebno je odabrati odgovarajuće insekticide,te zaštitu provoditi kvalitetno i redovito.

Tekst je preuzet s Agro-savjetnik.bloger.hr

Vidim da su Božikovine otvorile ovu temu, pa neka je moderatori spoje - da se ne ponavljamo.

Super - hvala iris