Biovrt

evo me konačno,nakon napornog rada u vrtu,pripreme večere za moje ukućane i kolače za sutrašnju feštu jer moj barba ima 80-ti rođendan a to je ipak impozantna brojka.

Mušice su crne sitne i iste su i kod blitve i kod mahuna (niskih).Krenu odmah kad krenu biljke iz sjemena.Nekad znam samo uzeti prvi otkos blitve a na drugi mi krenu mušice.Kod mahuna čim krenu iz sjemena,kad malo narastu krenu i mušice i ako i dođe do ploda on je pun crnih mušica.

Pozdrav MGrubi! Baviš se biovrtlarstvom ili počinješ?

Evo stigla ja sa feše.

E onda bi ja u sličaju "invazije"ciljano išla s sredstvom na bazi buhača - mislim, uništava i korisne kukce, ali se razgrađuje na suncu nakon 4 sata i može se s malom prskalicom ciljano nanjeti, a ako imaš kolonije mušica i sve ono prije ne pomaže.... Uz mahune posadi čubar, to je odlična kombinacija.
Što je tagetes?
Još jedna stvar iz vlastitog islustva: Neven i kamilica se prvi u godini zaraze pepelnicom (gljivično oboljenje). Zato prati ih i ukloni na vrijeme zaražene biljke da ti ne zaraze ostale, nakon njih se zaraze grašak, pa tikvice, krastavci i suncokret... Tak je barem kod mene. Pomaže kao preventiva čaj od preslice, kad se zaraze ukloniti i spaliti.
Na kamilici (koja poboljšava okus kupusnjačama i krumpiru) mravi vole uzgajati crne uši (i na bobu). Mrave tjera paprat, lavanda, vratić, matovilac.

Cvijet koji kao i kadifice tjera nematode iz tla gdje je posijan (mali "crvići" u tlu koji nagrizaju korijenje) Preporuča se ga sijati posvud po vrtu, pogotovo uz kupusnjače. Cvijeta najduže u godini.

http://www.scribd.com/word/full/22220?access_key=hsjxe9pegh2ru

Vrtni čubar je začinska biljka koja tjera lisne i krvave uši. Mješovite kulture mahuna i čubara štiti mahune od crnih uši (to bi valjda bilo super i za bob)
Niti ja nisam nigdje do sad uspjela pronaći sjeme čubara. Šteta...

 Pozdrav svima. Konačno stranica za moju dušu. Toliko sam surfala po internetu i ponekad bila ljuta jer o biovrtlarenju malo ili preoskudno piše i onda slučajno nabasam ovdje. Kako sam rekla u predstavljanju "lupila" me ekologija i već par godina u svom vrtu ne koristim umjetna gnojiva niti zaštitu. Zlobnici mi kažu da zato skoro ništa ni ne raste u njemu. Ali ljudi moji, i ono malo što uzgojim sasvim je druga priča.  Evo recimo sa rajčicama. Kako ih trošimo u enormnim količinama nikad dosta za kečap i ja prošlo ljeto užicam od mame nekakvih dvadesetak kilograma. Moj je bio sitniji, skuhala sam 15-ak litara, a mamin ogroman, onaj "amerikanac" kako se kod nas u Slavoniji kaže. Uberem ga jučer on sutra već omekanio, oram kuhat, pun vode , kuhala ja cijeli dan dok nije ugustio. A j a svoj ponijela na more i jeli ga deset dana, da je bilo više izdržao bi i duže, ni premekan ni truo. Moj stari kaže: " A bacio sam samo malo uree u svaku rupu za sadnju. Eto tako, to je moja eko priča. Baš sam jučer bila na svom "ranču" kako ga ja zovem i planirala. Inače, kupila sam taj komad zemlje da imam kamo pobjeći kad poludim od muža, djece, nakuhavanja i drugih nužnih stvari. Nažalost, prijašnji vlasnici se nisu baš trudili pa je bio zapušten, obtastao divljom kupinom i trninom. Smješten je na brežuljku iznad grada , treba mi pola sata pješice kroz šumu. Nekad su tu bili vinogradi ali je zemlja strašno loša. Za primjer, u podnožju tog brda nekad je bila ciglana, što znači da je tlo sama glina. To je jedan od najvećih problema koji me prate u stvaranju mog " rajskog " vrta. Drugi je to što danas malo tko ima stoku pa je do stajskog gnoja teško doći, a i kad dođeš onda se ljudi boje sa traktorom uz brdo. Znam, reći ćete da je kompost zakon ali ne mogu ga napraviti koliko mi treba. OK, neću se sada samo jadati nego ću vam uslikati moje pokušaje i padove pa ako mi uspije stvoriti mali djelić ljepšeg svijeta podijeliti ćemo ga zajedno. 

ostaje mi samo pitanje: danabavim sjeckalicu ili ne? ....