Kao prvo nabavi nešto alata za orezivanje bonsai drvaca ...

hbf.m

Bonsai - patuljasta stabalca u posudama

Ljudi uzgajaju biljke u posudama tisućama godina; začine, ljekovito bilje, te bilje za ukras, zbog ljepote cvijeta ili listova, ali je u Kini u II st. pr. Kr. stvoren novi koncept - kreiranje minijaturnih prirodnih pejzaža u posudama, koji su se nazivali Penjing. Posjedovanje minijaturnog pejzaža bio je statusni simbol.

Tek u XIII. st. počinje i uzgajanje pojedinačnog stabla u bonsai posudi. Ti prvi primjerci imali su debla izrezbarena tako da nalikuju na zmajeve i druge životinje i nazivali su se Pun-Sai.

Uzgoj minijaturnih stabalaca u Japan su prenijeli Zen redovnici kroz XI. i XII. st. kada je Kina imala znatan kulturni utjecaj, preko umjetnosti i filozofije na okolne zemlje. Njihov uzgoj se proširio prvo među japanskom aristokracijom i samurajima i dobio naziv Bonsai.

Za njih je bonsai bio religiozni objekat 'zelene stepenice koje vode na Nebo', odnosno spona između ljudi i Boga.

U centru uzgajanja bonsaija je uspostavljanje ravnoteže između čovjeka i prirode. Uzgajivač se posvećuje bonsaima, njeguje u sebi kreativnost, te svake godine ispočetka proživljava kroz njih ritam izmjene godišnjih doba. Sam uzgoj zahtijeva mnogo njege i pozornosti, ali kao nagradu donosi mirnoću uma, osjećaj osvježenja i unutarnju smirenost.

Tek u XIV. st. uzgoj bonsaia se popularizira i zajedno s origamijem, ikebanom, suisekima i čajnom ceremonijom (Chado), postaje dio japanske kulture.

Krajem XIX. st. kultura uzgoja bonsaija se iz Japana širi na Zapad. Prva velika izložba bonsaija je održana u Londonu, 1909. g.

Bonsai danas nije samo privilegij više klase. Pretvorio se je u poznatu i priznatu hortikulturnu umjetnost širom svijeta.

Bonsai u Hrvatskoj

Prije 15-ak godina pojavili su se prvi uzgajivači u Hrvatskoj. Od tada svakim danom interes za bonsaima raste, a tome uvelike doprinosi razvoj novih medija, posebno Interneta, koji je informacije učinio dostupnijima i olakšao međusobni komunikaciju uzgajivača iz cijeloga svijeta.

U Hrvatskoj su osnovana tri bonsai kluba: Bonsai klub Zagreb, Dalmatinski bonsai klub sa sjedištem u Splitu i Bonsai klub Rijeka.

Prirodni bonsai

Vjerojatno ste, šećući kroz prirodu, naišli na neobične primjerke patuljastih stabalaca koja nisu izrasla u stabla normalne veličine. Takva stabalca su obično polegnuta uslijed vjetra, ili se nalaze na strmim i nepristupačnim liticama koji rastu iz samog kamena. To su 'prirodni bonsai', za koje možemo reći da ih je 'oblikovala' sama priroda.

Zanimljivi primjerci prirodnih bonsaija mogu nastati uslijed izloženosti višegodišnjem bršćenju ovaca ili koza.

Ponekad sjeme upadne u rupu ili pukotinu, a kako stabalce raste, deblo se širi, sve dok se ne 'prelije' preko rupe. Zbog otežanih uvjeta ovakva stabalca nikada neće izrasti na uobičajenu visinu.

Listovi prirodnih bonsaija su obično znatno manji nego kao kod drugih stabala iz prirode.

Možda najljepši primjer prirodnog bonsaija u Dalmaciji je crni bor na krovu crkvice Sv. Petra u Nerežišću na Braču, zaštićen kao spomenik prirode, koji je ujedno zaštitni znak tog mjesta.

Mještani kažu da je star oko 120 godina.

Što je bonsai

Pojam se sastoji od dvije japanske riječi: bon - posuda i sai - stablo. Ali bonsai je mnogo više od minijaturnog stabalca u plitkoj posudi. Za njegov uzgoj nije dovoljna samo hortikulturna vještina. Veći je naglasak na umjetničkoj sposobnosti uzgajivača, potrebnoj da bi se prepoznalo i različitim tehnikama stabalce oblikovalo u određeni bonsai stil, da bi se izabrala odgovarajuća posuda, te da bi bonsai kao cjelina, pravilnim uzgojem i brigom napredovao i postajao sve bolji.

Osnovno pravilo je da bonsai mora biti oblikovan tako da ima karakteristike koje ta biljna vrsta ima u normalnoj veličini. Zato je važno promatrati stabla u prirodi.

Za usporedbu, na fotografijama uz tekst prikazana je maslina u prirodnom okruženju i bonsai maslina španjolskom majstora Angela Mote, poznatog uzgajivača bonsai maslina. Njegova bonsai jer odličan primjer jer ima sve karakteristike masline: oblik i gustoću krošnje, ispucanu i staru koru na deblu, površinsko korijenje i dr.

Uobičajene zablude o...

... mladicama u bonsai posudama

Početnici često mladicu presađenu u bonsai posudu smatraju bonsaijem. Ali ne čini posuda stabalce bonsaijemm već njegove karakteristike. Bonsai je minijaturno stabalce, ali 'minijaturno' ne znači samo da je ono nisko rastom i ne treba mladicu staru 3-4 godine visine 30-tak cm zvati bonsaijem. To je samo mladica koja možda jednom postane bonsai.

Najjednostavnije bi mogli reći da je bonsai zakržljalo stabalce i kao takvo se razlikuje od ranije spomenute mladice po svim svojim karakteristikama: maleno je, ali ne i mlado, već staro i zdepasto, ima namreškanu ili ispucanu koru (ovisno o vrsti), krošnja mu je zgusnuta i razgranjena, listovi su mu manji nego uobičajeno (iako ne uvijek), svojim ukupnim izgledom odražava karakteristike stabla te vrste u prirodnoj veličini.

Za mladice čije je oblikovanje u bonsai tek započelo upotrebljava se engleski termin - prebonsai.

... uzgoju

Često sam nailazila na mišljenje da je uzgoj bonsaija ništa drugo nego maltretiranje i mučenje biljke kako bi ona ostala mala. Do ove zablude također dolazi iz neznanja i lako ju je pobiti.

Znate li koja je osnovna tehnika koja se primjenjuje kako bi već formirano bonsai stabalce održali na određenoj veličini, ili 'običnu' biljku učinili bonsaijem? Ništa drugo nego orezivanje – tehnika koja postoji otkako se ljudi bave uzgojem biljaka. Orezivanjem se krošnja bonsaija zgušnjava i postiže se fina struktura grana. Zašto bi orezivanje bonsaija bilo mučenje, a orezivanje vinove loze na rod nije, kada se u biti radi o istoj tehnici. Orezuje se i živica, začinsko bilje, penjačice, voćke i dr.

Dalje, zna se reći da bonsai stabalca jedva preživljavaju u premalim posudama, te da uslijed nedostatka mineralnih tvari i ne mogu narasti viši nego što jesu, te da je to ustvari tajna njihova nastanka. To također nije točno.

Već smo ranije govorili o prirodnim bonsaima, koji su nastali uslijed teških životnih uvjeta, nedostatka hranjivih tvari, vode i sl. koji rastu na liticama ili vire iz malenih škrapa. Sama priroda na taj način 'proizvodi bonsaije', ali ne i čovjek.

Stabalce u posudi ima idealne uvjete: pomno biranu mješavinu zemlje prilagođenu upravo potrebama njegove vrste, dovoljnu količinu vode, dodatno prihranjivanje u sezoni rasta mineralnim gnojivima obogaćenim svim potrebnim mikroelementima, i u posudi proživljava ritam izmjene godišnjih doba kao i stabla u prirodi, daje cvijet i plod. Osim toga stabalce se svakih nekoliko godina presađuje u novu zemlju, te mu se orezuje korijen.

... smještaju bonsaija

Najuobičajenija greška je staviti bonsai na vidljivo mjesto u dnevni boravak, da ga gosti odmah uoče s vrata, ili čak ako se radi o manjem primjerku, na televizor.

Prijatelj mi je pričao kako je na početku svoga bavljenja bonsaijem, izvadio nekoliko lijepih primjeraka graba i smjestio ih u kuhinju na kuhinjske elemente, učinilo mu se da je to zgodno mjesto na kojem će ih moći paziti. Naravno niti jedan nije dočeo proljeće.

Ne smijete zaboraviti da je bonsai živo stablo čije potrebe nisu drukčije od stabla te vrste u prirodi. To znači da bonsai morate držati u sličnim uvjetima koje ono ima u prirodi.

Dakle, svi bonsai uzgojeni od autohtonih biljaka (npr. u Dalmaciji: maslina, zelenika, rašeljka, crni i alepski bor, crni jasen, bjelograb, šipak i dr.) trebaju se držati vani, eventualno u plasteniku ili negrijanoj verandi. Ako ih unesete u stan ili kuću, tu im je pretoplo i bit će osuđeni na sigurnu propast.

Jedino se primjerci bonsaija od vrsta koje dolaze iz toplijih klima, kao što su fikusi, kineski brijest, japanski brijest, mogu držati u kući, ako nemate negrijanu prostoriju, barem daleko od izvora topline.

Ako živite u stanu bez balkona, onda nemate uvjete za uzgoj bonsaija. Idealno bi bilo imati vrt, s mjestom koje je u zavjetrini i tu ih smjestiti, a ako se možete zadovoljiti samo s nekoliko primjeraka bonsaija, tada će vam biti dovoljan i balkon (poželjno je da nije sjeverne orijentacije). Važno je napomenuti da u Dalmaciji za prezimljavanje bonsaija nije nužan plastenik, dok je u kontinentalnom dijelu Hrvatske potreban.

Opis fotografija u članku:

Povijest

• 01 - bonsai
• 02 - Yoshishige (1848.g.) - minijaturni pejzaž u posudi
• 03 - Samuraj s patuljastim borom i šljivom u posudama.

Bonsai u Hrvatskoj

• 04 - Crni jasen, Fraxinus ornus, visina 18 cm, vl. Marija Hajdić.

Prirodni bonsai

• 05 - Prirodni bonsai hrasta lužnjak ili duba, nastao brštenjem.
• 06 - Prirodni bonsai crnog bora na krovu crkve u Nerežišću.

Što je bonsai?

• 07 - Maslina u prirodi
• 08 - Bonsai maslina španjolskog majstora Angela Mote.

Uobičajene zablude o...

... mladicama u bonsai posudama

• 09 - Japanski javor - prebonsai
• 10 - Japanski javor - bonsai, majstora Waltera Palla, visina 85 cm, starost 75 god.

... uzgoju

• 11 - Fina struktura krošnje postignuta višegodišnjim orezivanjem.
• 12 - Jabuka s plodovima, majstora Waltera Palla, visina 65 cm, starost 40 god.

... smještaju bonsaija

• 13 - U vrtu austrijskog bonsai majstora Wolfganga Putza
• 14 - Taikan bonsai muzej, Japan.

y-bonsai.com

Šalji fotke pa ćemo vidjeti o ćemu se radi. No sigurno ga treba rezati jer bonsai je drvo u posudi a ne grm

Alissia,sorry no ovo tvoje"obrezivanje" me do suza nasmijalo E da kaj se biljke tiče,ne znam ništa o njima no bilo bi dobro da  znamo koja vrsta je,kako to misliš dugačke grane?? Aj ti njega slikaj,i nadajmo se da će naš bonsai-Mario svratiti pa da ti pomogne.Mi se budemo potrudili

Pozdrav Alissia i dobro nam došla nazad!!!