KAKO ŽIVI DRVO ?

   Kako živi drvo ? 
POKRETNA VODA : Točan mehanizam kako se voda diže od korijena vrlo je kompliciran ali je osnovno - lišće siše  vodu da nadomjesti onu koju gubi transpiracijom- ishlapljivanjem.
KORIJENOVA KOSA : Svako proljeće na korijenju narastu milijuni tankih korjenčića, koji su svaki posebna stanica. To je korijenova kosa koja siše vodu i hranjiva iz tla. Svaki korijenčić živi jedan do dva mjeseca, a u jesen svi odumru.
RAZNOVRSNOST: Drveće proizvodi niz ostalih proizvoda osim trupaca, voća i plodova. jantar, papar, čokolada, aspirin,čaj,kava,vino,maslinovo ulje,kinin,vanilija, terpentin,javorov sirup i kaučuk - sve dolazi od drveća !
ZAŠTITA OD POPLAVA:  Drveće i ostala vegetacija pomaže smanjenju poplava. Šume apsorbiraju oko 85 % oborina,tako da svega 15 % otječe. U gradovima otječe skoro 100 % oborina.
VODA:  Odraslo drvo može usisati više od 1400 litara vode dnevno.
KONDICIONIRANJE ZRAKA :  Isparavanjem vode kroz lišće pomaže hlađenju zraka. Odraslo hrastovo stablo može upiti 10 puta više energije nego što emitira 1 KW električnog izvora.  Lišće također djelomično zadržava prašinu iz zraka prilikom ispiranja prašine kišom na tlo. Procjenjeno je  da šuma breze u godini dana zadržava blizu 5 tona prašine po hektaru.
KORA:  Kora je vodootporni sloj koji štiti drvo od isušivanja i napada kukaca i štetnih gljiva. Kako se stablo deblja, kora se širi i puca poprimajući često izbrazdani izgled. FLOEM služi za raspodjelu šećera proizvedeog u lišću po cijelom drvetu. KAMBIUM (kambij) proizvodi stanice koje oblikuju prstenove - godove. KSILEM služi za provođenje vode i hranjiva iz tla u listove. SRCE DRVETA je sastavljeno od mrtvih stanica ksilema koje više ne proizvode vodu. Mrtvo drvo je najmanje otporno na truljenje pa srce može sasvim istrunuti tvoreći šuplje deblo.
VELIČINA: Drvo je najveći živi organizam na zemlji. Rewkorder je divivska sekvoja u Kaliforniji nazvana "General Šerman". Visoka je 83,7 metara. Procjenjeno je da može dati građu za gotovo 40 drvenih kuća.
GODOVI: Drvo raste najviše u rano ljeto, zatim sve sporije,a zimi se rast prekida. Godišnji rast proizvodi prstene (godove), po kojima se lako određuje starost stabla.
ŽIROVI: Odraslo drvo hrasta može u godini dana proizvesti 50 000 žirova. Većinu pojedu životinje ili padnu na neplodno tlo. Manji dio koji proklije razvije se u sadnice no skoro sav bude popasen i pogažen.
UGLJIČNI DIOKSID:Drvo uzima ugljični dioksid i oslobađa kisik kroz proces fotosinteze. Za života drvo, koje, za razliku od malih biljaka, može doživjeti više stotina godina, veže ogromne količine ugljika. Samo kada ono umre ili izgori, ugljik se ponovno oslobađa kao ugljični dioksid.
VOĆE I PLODOVI:Svo bjelogorično drveće proizvodi pelud, ali svo nema tvrdi plod kao što je žir. Mnogo drveća tvori mesnato voće koje privlači životinje i tako pomažu širenju sjemenki. Najkomercijalnije
voće,jabuke i naranče prije je bilo manje, ali je povećano selektivnim uzgojem kroz stoljeća.
ZIMA:Listopadno drveće odbacuje svoje lišće u jesen i tako preživi zimu. (Stari hrast ima oko 250 000 listova). Lišće zimzelenog drveća je najčešće igličavo i zaštičeno voskom i smolom. To mu omogućava život kroz 18-24 mjeseca.
RAST:Drvo raste na taj način da nove stanice  nastaju dijeljenjem postojećih stanica. Na vrhu grančice stanice se dijele i tako one rastu u dužinu. Slojevi stanica ispod kore (kambium)  dijele se pa deblo i grane postaju deblje.
TRUPAC :Voda u živom drvu obično teži više nego sam trupac. Nakon što se drvo posiječe sokovi polako ispare i trupac se osuši i često raspuca. Kada završi taj proces nazvan sušenje, trupac je stabilniji za izradu namještaja.
FOTOSINTEZA: 6CO2+6H2O=C6H12O6+6O2. ugljićni dioksid+voda= šećer+kisik. U lišću, voda i ugljični dioksid iz zraka proizvode kisik i šećere u reakciji zvanoj fotosinteza. Reakcija se zbiva uz pomoć svjetlosne energije i zelenih stanica - klorofila.
TRULEŽ:Veze između jedinica šećera drže slabe veze u molekulama lignina i celuloze. Te veze pucaju pod napadom enzima koje proizvode gljive, koje napadaju mrtvo drvo ( a i enzime iz želuca životinja koje jedu lišće i biljke).
IMELA:Imela se hrani i raste koristeći sokove drveta. Plodove imele pojedu ptice i bilo gdje da ispuste neprobavljenu sjemenku na koru drveća, nova imela će razviti korijenje u tkivu drveta.
SISANJE VODE:vata, staklena cijev,odzračena voda,živa..
Pokus će pokazati kako ishlapljivanjem dolazi do sisanja vode. Ishlapljivanje kroz vatu siše sve više i više vode sve dok se cijev ne 
ispuni živom.
MI

Korisnik	Poruka Tema Pretraga Opcije teme Odgovori Otvori novu temu Verzija za ispis Prijevod Tema
Ivan Profil člana Pošaljite privatnu poruku Pronađi poruke člana Poseti WEB site člana Dodaj na listu prijatelja Odrastao grm Autor ljekovitog bilja Pridružen: 24 Travanj 2007 Status: Offline Bodovi: 1213	Opcije poruke Odgovori Citiranje Ivan Prijavi poruku Hvala(0) Citiranje Odgovor Tema: KAKO ŽIVI DRVO ? Objavljeno: 27 Svibanj 2008 u 10:06
	Kako živi drvo ? POKRETNA VODA : Točan mehanizam kako se voda diže od korijena vrlo je kompliciran ali je osnovno - lišće siše vodu da nadomjesti onu koju gubi transpiracijom- ishlapljivanjem. KORIJENOVA KOSA : Svako proljeće na korijenju narastu milijuni tankih korjenčića, koji su svaki posebna stanica. To je korijenova kosa koja siše vodu i hranjiva iz tla. Svaki korijenčić živi jedan do dva mjeseca, a u jesen svi odumru. RAZNOVRSNOST: Drveće proizvodi niz ostalih proizvoda osim trupaca, voća i plodova. jantar, papar, čokolada, aspirin,čaj,kava,vino,maslinovo ulje,kinin,vanilija, terpentin,javorov sirup i kaučuk - sve dolazi od drveća ! ZAŠTITA OD POPLAVA: Drveće i ostala vegetacija pomaže smanjenju poplava. Šume apsorbiraju oko 85 % oborina,tako da svega 15 % otječe. U gradovima otječe skoro 100 % oborina. VODA: Odraslo drvo može usisati više od 1400 litara vode dnevno. KONDICIONIRANJE ZRAKA : Isparavanjem vode kroz lišće pomaže hlađenju zraka. Odraslo hrastovo stablo može upiti 10 puta više energije nego što emitira 1 KW električnog izvora. Lišće također djelomično zadržava prašinu iz zraka prilikom ispiranja prašine kišom na tlo. Procjenjeno je da šuma breze u godini dana zadržava blizu 5 tona prašine po hektaru. KORA: Kora je vodootporni sloj koji štiti drvo od isušivanja i napada kukaca i štetnih gljiva. Kako se stablo deblja, kora se širi i puca poprimajući često izbrazdani izgled. FLOEM služi za raspodjelu šećera proizvedeog u lišću po cijelom drvetu. KAMBIUM (kambij) proizvodi stanice koje oblikuju prstenove - godove. KSILEM služi za provođenje vode i hranjiva iz tla u listove. SRCE DRVETA je sastavljeno od mrtvih stanica ksilema koje više ne proizvode vodu. Mrtvo drvo je najmanje otporno na truljenje pa srce može sasvim istrunuti tvoreći šuplje deblo. VELIČINA: Drvo je najveći živi organizam na zemlji. Rewkorder je divivska sekvoja u Kaliforniji nazvana "General Šerman". Visoka je 83,7 metara. Procjenjeno je da može dati građu za gotovo 40 drvenih kuća. GODOVI: Drvo raste najviše u rano ljeto, zatim sve sporije,a zimi se rast prekida. Godišnji rast proizvodi prstene (godove), po kojima se lako određuje starost stabla. ŽIROVI: Odraslo drvo hrasta može u godini dana proizvesti 50 000 žirova. Većinu pojedu životinje ili padnu na neplodno tlo. Manji dio koji proklije razvije se u sadnice no skoro sav bude popasen i pogažen. UGLJIČNI DIOKSID:Drvo uzima ugljični dioksid i oslobađa kisik kroz proces fotosinteze. Za života drvo, koje, za razliku od malih biljaka, može doživjeti više stotina godina, veže ogromne količine ugljika. Samo kada ono umre ili izgori, ugljik se ponovno oslobađa kao ugljični dioksid. VOĆE I PLODOVI:Svo bjelogorično drveće proizvodi pelud, ali svo nema tvrdi plod kao što je žir. Mnogo drveća tvori mesnato voće koje privlači životinje i tako pomažu širenju sjemenki. Najkomercijalnije voće,jabuke i naranče prije je bilo manje, ali je povećano selektivnim uzgojem kroz stoljeća. ZIMA:Listopadno drveće odbacuje svoje lišće u jesen i tako preživi zimu. (Stari hrast ima oko 250 000 listova). Lišće zimzelenog drveća je najčešće igličavo i zaštičeno voskom i smolom. To mu omogućava život kroz 18-24 mjeseca. RAST:Drvo raste na taj način da nove stanice nastaju dijeljenjem postojećih stanica. Na vrhu grančice stanice se dijele i tako one rastu u dužinu. Slojevi stanica ispod kore (kambium) dijele se pa deblo i grane postaju deblje. TRUPAC :Voda u živom drvu obično teži više nego sam trupac. Nakon što se drvo posiječe sokovi polako ispare i trupac se osuši i često raspuca. Kada završi taj proces nazvan sušenje, trupac je stabilniji za izradu namještaja. FOTOSINTEZA: 6CO2+6H2O=C6H12O6+6O2. ugljićni dioksid+voda= šećer+kisik. U lišću, voda i ugljični dioksid iz zraka proizvode kisik i šećere u reakciji zvanoj fotosinteza. Reakcija se zbiva uz pomoć svjetlosne energije i zelenih stanica - klorofila. TRULEŽ:Veze između jedinica šećera drže slabe veze u molekulama lignina i celuloze. Te veze pucaju pod napadom enzima koje proizvode gljive, koje napadaju mrtvo drvo ( a i enzime iz želuca životinja koje jedu lišće i biljke). IMELA:Imela se hrani i raste koristeći sokove drveta. Plodove imele pojedu ptice i bilo gdje da ispuste neprobavljenu sjemenku na koru drveća, nova imela će razviti korijenje u tkivu drveta. SISANJE VODE:vata, staklena cijev,odzračena voda,živa.. Pokus će pokazati kako ishlapljivanjem dolazi do sisanja vode. Ishlapljivanje kroz vatu siše sve više i više vode sve dok se cijev ne ispuni živom. MI

Sponzorirani linkovi

Šeflera Profil člana Pošaljite privatnu poruku Pronađi poruke člana Dodaj na listu prijatelja Trajnica Pridružen: 17 Siječanj 2008 Lokacija: Stankovo Status: Offline Bodovi: 2274	Opcije poruke Odgovori Citiranje Šeflera Prijavi poruku Hvala(0) Citiranje Odgovor Objavljeno: 27 Svibanj 2008 u 12:12
	Fascinantno! Hvala Ivane! Da li imela jako šteti drvetu i da li ju je poželjno ukloniti? Isto tako i bršljan. Za njega sam negdje čula-pročitala da je ustvari zaštita drvetu? Imaš li možda negdje podatak koje drvo uzima i preradi najviše CO2? Pročitala sam da je Paulownija vrlo radišna po tom pitanju! Hvala

Ivan Profil člana Pošaljite privatnu poruku Pronađi poruke člana Poseti WEB site člana Dodaj na listu prijatelja Odrastao grm Autor ljekovitog bilja Pridružen: 24 Travanj 2007 Status: Offline Bodovi: 1213	Opcije poruke Odgovori Citiranje Ivan Prijavi poruku Hvala(0) Citiranje Odgovor Objavljeno: 27 Svibanj 2008 u 12:43
	Imela je štetnija jer uzima drvu hranjve sokove. Bršljan je manje štetan. Za treće pitanje moram pronaći odgovor u šumarskoj literaturi pa javim dok ne nađem vidi ovaj link : http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2003/pavlovic/pro_biljke.html