Hortenzija - Hydrangea

Prošle godine sam ožilio hortenziju koja ima crvene cvetove. Proletos je lepo krenula da tera listiće, ali me zanima da li hortenzije treba saditi na sunčano mesto ili one više vole polusenku. Unapred hvala za odgovore.
Fotografije naših hortenzija možete naći ovdje:

http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=224

Više o istoj biljci:http://www.cvijet.info/savjeti/kategorije/6/savjet/21.aspx

Najbolje je uzeti zeleni dio izdanka, koji još nije odrvenio i posaditi odmah u zemlju, dobro zalivati i prima se 100 %, Ja imam crvene hortenzije i razmnožavam ih u proleće sa zelenim reznicama. Zelene izbojke otkinem rukom do drvenastog dela i zasadim. Može i sa starijim reznicama ali tada im je potreban duži period za ožiljavanje.

Ružičasto ili plava boja hortenzije je pitanje tla, tj.o pH vrijednosti.

Sve naprijed napisano odnosi se na velelisnu ili vrtnu hortenziju (Hydrangea Macrophylla). Ponovit ću da se hortenzije u pravilu NE orezuju - osim održavanja "higijene" grma (proljetno odrezivanje suhih cvatova, smrznutih i starih uzdužno raspucanih grana, tankih kržljavih izbojaka, gornjih dijelova zimom oštećenih izboja).

Prirodno ima roza cvijetove (za postizanje plave boje tlo mora biti kiselo pH 4 - 4,5 sa  dovoljno željeza - da bi mogla asimilirati dovoljno aluminija u obliku al. sulfata potrebnog za stvaranje plave boje. Ako je tlo alkalno, neće se moći postići plava boja). Preparat za plavljenje hortenzija može se naći u trgovačkim centrima koji imaju odjele za vrt.
Uz gore navedenu vrstu, evo nekih značajnijih koje se i kod nas sve češće sreću:
Šumska hortenzija (H. arborescens) - krembijela.
Metličasta hortenzija (H. Paniculata) bijela, naraste i do 3 m, cvate od 7. mj.
Penjačica (H. Petiolaris) - bijelog cvijeta
Treba napomenuti da za razliku od prve vrste, H. Arborescens i H. Paniculata cvatu na mladim ovogodišnjim granama - stoga ju treba u rano proljeće drastično orezati.

Sve hortenzije se mogu prihranjivati gnojivom za rododendrone - prihranjivanje završiti najkasnije krajem kolovoza - da stignu sazreti vršni dijelovi grančica, jer će inače zimi stradati.

Iako dobro podnose kontinentalnu zimu, zbog relativno plitkog i osjetljivog korjenja dobro je staviti malč (može i od suhog lišća) i ne saditi ih na izložene i  mokre položaje.

MIRNA,ja moje hortenzije orezujem u drugom mjesecu, tada skratim za trećinu. ako sada orezivaš onda skini samo cvijetove a na zimu ostatak, granu koja nije cvijetala prepoznaješ po pupu na vrhu, tu ne diraj, onu sa orezanim cvijetom vidiš da ima rez na vrhu. radi ovako i mislim da će ti hortenzija uzvratiti ljepotom i veličinom svojih cvijetova. moram ti napomenuti da sam ja na jugu, radi orezivanja u stvari u nas reču da se orezuju kad i loza!

smrcko napisao: Nastavak o hortenzijama. Veliki problem za ljubitelje hortenzija u hladnijim podnebljima, je što čekaju cijelu zimu i iščekuju ljeto da vide hoće li se cvjetovi pojaviti na njihovim hortenzijama i dožive razočaranje. Dolazi do odbacivanja pupova. To se dešava kod vrste Hydrangea macrophylla temp. min. - 23, H. serrata temp. min. - 23. Savjet je jednostavan, birajte biljke koje su za vaše klimatske uvjete . Rješenje za taj problem može biti sadnja hortenzija na sjevero- istok ili prem apadinama, umjesto na jug i zapad. Razlog tome što se jug i zapad prvi zagrijavaju,  to uzrokuje da se pupoljci prerano otvore i odbace zbog hladnoće. Može se pokušati zaštiti borovim granama ili zaštitnim pokrivalima, ali u promjenjljivim klimatskim i teškim uvjetima to je mala pomoć. Hortenzije koje imaju previše hlada mogu rezultirati bogatim lisnatim dijelom, a bez cvatnje. Sve ovisi od klime i uvjeta u kojoj biljka raste. Naprimjer u maglovitim sjevernijim, hladnijim krajevima ( bilo bi to kod nas više planinski) ona ne mora uopće biti u hladu. Bitno je biljci pogoditi pravilan položaj,  za klimatske uvjete koje biljka ima, u kojem će ona dati svoj maksimum. Još jedan problem može zasmetati hortenziju, a to je previše đubrenja. Previše dušika u gnoivu može dati bogatu lisnatu masu, sa malo cvjetova ili potpuno bez cvjetova. Hortenzija može podnijeti velike količine gnoiva, bez da se ošteti i spali korjen, tako da možete eksperimentirati. Previše vlažnosti ili suhoća zemlje može takođe rezultirati manjkom cvatnje. Poboljšavanjem tla možete pojačati boju vaše hortenzije. Boja ovisi PH vrijednosti zemlje i o količini aluminija u zemlji ( osim bijelog varijateta koji nije ovistan o pigmentu).  Hortenzija može apsorbirati aluminij samo ako je PH vrijednost niska. Znači što je niža PH vrijednost zemlje i više aluminija u zemlji to će cvjetovi biti plavlji. Što je zemlja manje kisela i manje aluminija u zemlji to će ružičastiji cvijet biti. S obzirom da testovi za aluminij nisu baš lako dostupni, dopustite da vas vaša hortenzija vodi u iskustvo uzgoja i korigiranju boje. Nek biljka raste jednu sezonu i promatrajte njenu boju. Ako biljka poplavi imate aluminija u zemlji i tlo je kiselo. Ako je pink ili tlo nema aluminij ili je PH višlja. Trebali bi imati PH indikatore i testirati zemlju u proljeće  da bi ste mogli reagirati na vrijeme. 1. Ako je vaše tlo kiselo i imate alumij prisutan u zemlji = cvjetovi plave, a želite ružičaste. Dodajte vapno u zemlju i fosfor da povećate PH zemlje, ne dodajite aluminij. Ili možete hortenziju držati u posudi u zemlji koja ne sadrži aluminij. 2. Veća PH vrjednost, sa aluminijem = ružičasti cvjetovi, a želite plave cvjetove dodajte kompostnu zemlju koja će smanjiti Ph vrijednost zemlje. 3. Kisela zemlja, bez aluminija= ružičasti cvjetovi. Želite li plavlje dodajte aluminij sulfat za povećanje aluminija u zemlji. 4. Visoka ph zemlje i malo aluminija= ružičasti cvjetovi. Želite plavlje cvjetove dodaje aluminj sulfat i zemlju niže PH vrijednosti da pojačate apsorbciju aluminija.

Ovo sa sumporom funkcionira ovako. Sumpor se prirodnom oksidacijom putem kisika i vode u zemlji pretvara u sumpornu kiselinu koja snizava ph zemlje (u isto vrijeme odlican je fungicid za zemlju buduci da gljivice nemogu razviti otpornost na sumpor). Koliko sumpora dodati u zemlju zavisi o pocetnoj pH vrijednosti zemlje. Sto je ph veci to ce trebat dodati vise sumpora da bi se snizio (zakiselio). Sumpor se moze pomjesati u zemlju prilikom presadivanja ili dodati na povrsinu zemlje okolo biljke. Kao i sa svim kemikalija treba paziti sa dozom jer koliko moze pomoci toliko moze i odmoci ako se ga stavi previse. Plava boja ovisi a kolicini teskih metala u zemlji i o ph same zemlje. Najbitniji je aluminij koji je upleten u sintezu antocianina (gr. anthos = cvijet, cyanos=plavo) - biljni pigmenti koji ovisno o pH mjenja boju iz plavo/ljubicaste u crvenu (kad je ph kisel antocianini su plave boje). Usput aluminij i zakiseljuje biljnu stanicu. Sto je veca kolicina aluminija u zelji to ce cvijetovi biti vise plavi. Da bi se aluminij apsorbirao u biljku pH zemlje mora biti kisel - recimo da je tada aluminij "topiv" u zemlji pa ga biljka moze apsorbirati (mada se na molekularnoj razini dogada malo drugacija prica). U supstratima koji imaju visi pH, znaci vise su bazicni, aluminij postaje nedostupniji (spaja se sa drugim elementima u zemlji i tvori slabo topive soli, npr sa fosfatom). Dodavanjem aluminij sulfata elegantno rjesavamo taj problem jednim potezom jer ta sol dodaje aluminij u zemlju i sulfat koji je zakiseljuje (znaci ne treba dodavati sumpor). Ta se sol dodaje par puta kroz godinu pocevsi od proljece. Moze se posipati kao prah oko biljke ili se moze rastopiti u vodi pa se otopinom zalije biljka. Kolicina opet ovisi o stanju supstrata i o velicini biljke.

@nina22 - od samog sumpora mogu poplaviti ako u zemlji vec postoje visoke kolicine metala ali koje nisu dostupne biljci zbog visoke pH vr. Znaci sam sumpor bez metala nema bas ucinka.

@free - svejedno koliko im dajes vode bit ce vise sretne ako ih stavis u sjenu, a i imat ce ljepse i tamnije cvijetove :). Meni ne zvuci luckavo pricanje s biljkama - odavno je vec poznato (a i ima i puno znanstvenih radova) i dokazano da biljke ne "vegetiraju" nego jako dobro komuniciraju sa okolinom, drugim biljkama, dobrim bakterijama i gljivicama u zemlji a isto tako i sa ljudima na nekoj energetskoj razini. Isto tako mogu biti jako okrutne prema bliznjima (bez problema se poubijaju medusobno - alelopatija) ali znaju biti i jako solidarne i altruisticno nastrojene prema pripadnicima svoje vrste. Oni ljudi koji jos uvjek misle da su biljke bezdusna stvorenja koja nista ne osjecaju, zao mi je to reci, ali zagubljeni su jos uvjek u srednjem vjeku. Kako se ponasas prema  svojim biljkama toliko ti i one vrate kroj ljepotu i prinose.

Inace se biljke, pa tako i hortenzije, nikad ne sade dok su u punom cvatu jer je sva energija usmjerena na stvaranje cvijetova a manje na korijen, Drugo hortenzije se ne sade tjekom ljeta, nego kako i svaki drugi grm u jesen i maksimalno do pocetka proljeca. Trece sve hortenzije koje se nalaze na trzistu, rascvijetane pocetkom proljeca su forsirane (a da ne spominjem da nikad nisu ni osjetile dasak hladnoce) - prirodno doba cvatnje je ljeto. Cetvrto biljke posadene u cisti treset tesko se ukorijenjuju zbog previse veliki strukturnih i svojstvenih razlika izmedu treseta i normalne zemlje (zato ja moje biljke nikad ne sadim u cisti treset) - a to sprecava da se korijen siri izvan tresetne grude u okolnu normalnu zemlju, sto rezultira time da je biljka stalno zedna.

meri-en dobro nam došla

lijepo ti se oporavila kupljena, a reznice su ti super

moja crvena je ogromna, nisam ni ja baš načisto kako točno orezati, ako ti nije velika i stara, i ne trebaš je orezati, ako je, onda bi bilo dobro svaku treću granu, da se prorjedi i potakne rast novih izboja, da se pomladi

ali glavno je da je orežeš u pravo doba, najbolje nakon cvatnje, najkasnije u jesen, jer ono što skineš u zimu ili proljeće, na tim granama ti neće cvjetati, skineš zametnute pupove

http://www.hanabayflowers.com/hydrangea.html

mislim da one najbolje uspjevaju onda kad imaju malo sunca koje zalazi znaci gdje im nije puno toplo

Hvala, gde sam je posadio samo ujutro ima sunca, tako da mislim da će joj odgovarati. Kada potera na stablu mlade izboje dužine 5-6 cm, taj zeleni deo se otkine i posadi. Stalno se zaliva i jako se lako ožili na taj način.

ma nije bitno ona se moze uzgojiti i u basti u koju nikako ne dolazi sunce kao moja npr jer je u osjenu a kuce su sa strana posaljem slike za koji dan

Neki dan sam iz baste uzela jedno mladicu i stavila je u vodu da je ozilim
naravno sa grancicom vrbe
pa me interesuje dali je neko ovako uspio da ozili hortenziju ili je odmah sadite?
kod mene su u basti vec godinama a iskreno nemam pojma kako ju je nana posadila

ja cu iskopati jos jedno u odmah cu je posaditi a aovu drugu cu pustiti da se ozili
hvala Nina

Najbolje je uzeti zeleni dio izdanka, koji još nije odrvenio i posaditi odmah u zemlju, dobro zalivati i prima se 100 %, Ja imam crvene hortenzije i razmnožavam ih u proleće sa zelenim reznicama. Zelene izbojke otkinem rukom do drvenastog dela i zasadim. Može i sa starijim reznicama ali tada im je potreban duži period za ožiljavanje.

Donata ovo je prelijepo

donata, hvala

to bi jaaaaa