Rijeka

bebolina s velikim zanimanjem sam pregledala slike

Mari,5510 napisao: bebolina s velikim zanimanjem sam pregledala slike

Hvala

Bebi prekrasne stare slike naše Rijeke...Svi se pitaju gdje si uspjela skupiti sve te fotke, što si i objasnila.....Veseli me jedna činjenica, a to je da na starim slikama prepoznajemo zgrade i ulice od nekad davno...Teatro Verdi, Via Adamich, Palaco Adria, Guvernerova palača, Tržnica itd...Bravo Bebi..Ako ulovim vremena pokušati ću slikati iste zgrade u današnjem izdanju....

Kako sam staraaaa. Vozila sam se tramvajem. Ljeti su bili otvoreni vagoni.To naravski neposredno poslije II svj. rata, kad su već Rijeka i Sušak postali jedan grad!

baka napisao: Tri slike s prethodne stranice su nestale!

Sram ih bilo počupala sam ih za uši i vratila ih gdje im je mjesto

BRAVOBebolina i svi ostali koji nas vračate malo u prošlost!

Ovako je izgledalo oko podne 03.12.2011 negdje ispred Hamarinog vrta

Evo jedne razglednice Rijeke, koju je dobio moj tata davne 1966. g. - Malo interesantnih činjenica:



Na poleđini:




Ovu znamenitu sliku Rijeke iz tog doba, naslikao je slovenski povijesničar, umjetnik i etnograf Janez Vajkard Valvasor u 17 st., rijedak dokument koji danas nudi povijesnu sliku grada staru 400 godina.

Među imenima Slovenaca koji su ostavili trag u društvenom životu Rijeke u 18. i 19. st. su prezimena Valušnik, Jelovšek, Korošec, Špendov, Osojnak, no, najistaknutije ime nezaobilazne riječke povijesti je ime Ljudevita  Adamića ili preciznije Andreja Ljudevita Adamiča, bogatog trgovca koji, osim što je utjecao na izgled, ind. razvoj i društveni život grada, udario i temelje Harteri i izgradio prvo pravo riječko kazalište prema vlastitom projektu. Ime Ljudevita Adamića zapravo je samo jedno ime u nizu Slovenaca koji su ostavili svoj tragu gradu na Rječini. Bankar Josip Gorup, poznat još i kao slovenski mecena kulture i umjestnosti, u središtu je Rijeke sagradio za ono vrijeme velik hotel Europu. Na riječkom groblju Kozala dao je sagraditi 1883. g. veliku grobnicu (djelo znamenitog kipara Ivana Rendića), na kojoj se nalaze citati iz evanđelja na hrvatskom i slovenskom jeziku. Imućnoj Gorupovoj obitelji pripadale su i gradske rezidencije, a u jednoj od njih, onoj na riječkoj Štangi od 1950. g. pa sve do danas, središte je slovenskog društva, Kulturno prosvjetnog društva "Bazovica"(danas Podpinjol). Pored trgovaca kojima je Rijeka postala dom, tijekom povijesti  posjećivali su je i Primož Trubadur i intelektualac Janez Trdina, koji je polovicom 19. st. radio kao profesor u riječkoj gimnaziji smještenoj u tadašnjoj Adamićevoj kući na Mrtvom kanalu.

Hvala vam svima koji ne živite u Rijeci, a ipak ste si dali truda u prezentaciji mog predivnog grada!

Evo još malo ljepote