Identifikacija gljiva

 

 lijepo uslikaj gljive u staništu, znači bez da ih ubereš. Objasniš nam teren otprilike (polje, obrađeno ili nije, napušteno, livada, ako znaš da je tamo nekad bila neka kultura npr.kukuruz, kraj kojeg drveća je nađeno, koliko daleko od drveta, mješana šuma?, kesten? grab?, znači malo edukacije o botanici), nakon toga izvaditi gljivu sa cijelim korjenom (dopušteno je za edukaciju). E sad ovisi koji fotić imaš. Lijepo bi bilo MACRO uslikati razne detalje kao dno stručka (stabljike), stručak, spoj stručka sa klobukom, listiće, klobuk, pokušati skinuti kožicu klobuka (boja koja se stvara na klobuku nakon toga je jako važna). Boje na monitoru ne odgovaraju stvarnosti? E pa onda i pokušati nam prenijeti boje koje ste zapazili. Prerez kod gljiva daje neke boje koje su različite kad su odmah ubrane, od onih prereza nakon više sati. Ili, odmah pri prerezu ima jednu boju, koja nakon nekog vremena nije više takva. E sad, ono što svi zaboravljaju ili ne napišu je veličina gljive, veličina stručka, promjer klobuka, koegzistencija klobuka i stručka, mekano tvrdo, vlaknasto, žilavo, lako puca, itd. Gljiva ubrana nakon kiše ili po suhom vremenu. Miris? jako važna stavka u determinaciji gljive.

 

I vremena da se neki znalac pozabavi time je jako bitno. Ne mislite valjda da će netko znati milijun vrsta napamet? Ponavljam, rod ako se odredi, rješili smo problem 90%. Ostalo će pomoći oko 5%, ostalih pet će riješiti ljubav prema gljivarstvu dotičnog forumaša.

 

Sve te informacije vrijede gljivarima hobistima ili koji namjeravaju to postati, kojima su sve gljive jednako vrijedne. Ustvari njima i posvjećujem post.

 

Nažalost najčešće pitanje je "jestiva ili nije", a to nije dobro. Takvima nejestive i otrovne gljive ništa ne znače. Takve informacije si moramo sami pronaći (najbolje poznavanje nekog iskusnog gljivara i dobra literatura, internet može pomoći, ali i za to treba iskustva).  

I, zato, bih napomenuo kako je navažnije (najlakše) naučiti opasne otrovnice (15-tak u nas), nego ostalih jestivih ili neotrovnih (nejestivih) kojih ima na tisuće.

 

Možda je osoba koja je slikala prethodne gljive htjela postupiti po uputama, ali jako bitan podatak te gljive (pošto mislim da se radi o rodu Oudemansilela, Korjenjača) je dužina stapke i korjena. A kad ono sve odrezane, isčupane.

Puno više vremena se potroši na pokretanje računala, čekanje da se Windowsi  pokrene, pa na forum, itd. A kad već tipkamo, tipkajmo. Pomoći ćemo ljudima da se ne truju.

 

Doviđenja, a do tada pomoći ćemo kako možemo, a koliko, najviše ovisi o vama.

 

Primjećujem nepovezane rečenice u svom postu, ispravljao sam ih, editirao ali žurim sada.

Pozdrav

 

I nije ništa loše upozoriti odmah u početku, na neke stvari.

 

Sve OK. idemo u šume, ali sa fotoaparatom i nožićem.