Argentina

Mira Miro, ili ti gledaj Miro, ja sam onaj koji slika, a ne onaj koji se slika. Kada dođem na red stavit ću i svoju sliku. Ima vremena tu ću biti još malo više od tri mjeseca, a kavu jedva čekam, jer mada u Argentini imaju dobru kavu esspreso im nije ni nalik našem, tako da jedva čekam da se nađemo na “pravoj” kavi, uživo.

I dalje mi s tobom putujemo svijetom!

ja bi radije putovala s tobom, ali zahvalna sam i na ovakvom putovanju! uzivaj i omoguci nama da uzivamo! hvala

Dr.žislav, hvala ti na prekrasim slikama, baš je krasno otputovati iz mog naslonjača čak u Argentinu, zahvaljujući tebi!!!

U nestrpljivom iščekivanju daljnih sličica veliki pozdrav tebi i tvojoj Seki iz Međimurja !!!!

Ako smo mi u 2,5 dana na Braču i putem do tamo napravile skoro pa 2ooo sličica (računam mojih 300x 8 cura pa i prelazi tu brojku), ne sumnjam da će tvoja tema imati više stranica od naša bračka!!!

Fala što dijeliš ovu ljepotu s nama, sasvim sigurno velika većina nas nikad neće doći do te predivne zemlje pa je sada kroz tvoje oči pomalo otkrivamo... molim te još puno, puno fotkica... ma organizirat ćemo samo radi tebe ZG kavicu i nalijevati te njome koliko možeš popiti...

Od tvoje reportaže višestruka korist.Mi ovdje putujemo s tobom.Tvoja Seka će se uključiti u komadić domovine....

Ola, la, la.... Korijenko...... pa ča je sad ovo? Kako to pričaš, jesi li poliglot? Do sad te baš nisam razumjela, a od sada ću još manje...

Cvijet bignonie mi se sviđa, a boja je baš za mene, Kontesu i Trišu..

Pozdrav Seki iz Liča!

Ovo je prava uživancija, sigurno si i prije putovao, a nisi znao za naš cvjetni forum, eto baš smo bogati što si sada dio nas.

Hvala svima koji pratite ovu stranicu, nadam se da ću i nadalje biti zanimljiv i da ću vam slati lijepe slike. Seka će se uskoro javiti, a Korijenko može prevoditi (ja ne želim jer hoću da Seka sama piše hrvatski). Franjice s radošću prihvaćam poziv na beskonačnu kavicu.

Nastavljamo s putovanjem po Sekinom vrtu, a mogu vam najaviti izvještaj iz parka ruža, japanskog parka, vrta mog bratića Davora i još puno toga što sam do sada obišao i snimio.

U jednom časopisu iz Hrvatske (izlazi jednom mjesečno) u kojem se objavljuju reportaže iz cijelog svijeta (mislim da ne smijem napisati ime da ne bi ispala reklama, ali Nataly zna detalje) izišla je reportaža o pustari Višnjica, koja se nalazi u Slavoniji. Slike za tu reportažu sam ja snimio, pa eto, ako vas zanima da znate.
Miro (gledaj) knjiga o kojoj me pitaš još nije izišla, a knjiga govori o uređenju vrtova. U knjizi je puno fotografija koje sam ja snimio. Čim knjiga iziđe javit ću vam, a mislim da bi mogli organizirati jednu prezentaciju knjige u Rijeci ili Gorskom kotaru (čitaj Liču) ili u Međimurju ili na Braču ili....

Za danas vam želim predstaviti cvijet koji se zove taco de reina (peta od kraljice - kako prevodi Seka odnosno čini mi se da je bolji prijevod kraljičina peta). Latinsko ime cvijeta je Tropaeolum majus, a kod nas se zove dragoljub (potočarka). Prenosim opis biljke sa stranica www.biovrt.com: Dragoljub (potočarka) je biljka iz porodice Tropaeolaceae, porijeklom iz toplih krajeva južne Amerike. Vrlo je osjetljiv na hladnoću, voli najviše topla, sunčana mjesta koja su tokom najjačeg sunca ipak malo zaklonjena laganom sjenom. Postoje visoke vrste koje narastu i do 2 metra, uglavnom pužu po tlu jer nemaju vitice za penjanje, i grmolike vrste. Cvate u nijansama od blijedo žute, preko raznih kombinacija narančaste pa sve do crvene boje. Cijela biljka je jestiva i sadrži vitamin C. Cvjetni pupovi i sjemenke okusom podsjećaju na papar, njegovi se cvjetovi mogu konzumirati u salatama, a zelene sjemenke ukiseljene kao kapare. Osim cvjetova, i lišće se može pripremiti kao proljetna salata – mlado lišće se sitno isjecka i pripremi s malo soli i limunovog soka – navodno je blago ljutkastog okusa.

Ne samo da je jestiv, dragoljub slovi kao jedan od najjačih prirodnih antibiotika. U tu svrhu koristi se tinktura od biljke i svježe iscijeđen sok biljke. U Andskoj narodnoj medicini koristi se kao sredstvo za dezinfekciju rana i lječenje. Svi dijelovi biljke djeluju antibiotski i povećavaju otpornost organizma – glikozid u biljci reagira s vodom i proizvodi antibiotik. Osim toga, dragoljub djeluje i antifungicidno, antiseptički, antibakterijski, kao diuretik i laksativ. Na vrtu navodno tjera miševe, puževe i uši te rahli svojim korijenjem zemlju u kojoj raste. Radi toga, preporuča ga se sijati i ispod voćki. Dragoljub je idealna biljka za prekrivanje komposta, sadi se uokolo tako da je kompostište tijekom ljeta zaklonjeno puzajućim dragoljubom. On ne samo da pruža zaklon od vjetra, već pruža i dražesnu zaštitu od pogleda.

Upravo sam napisao veliki post s puno slika, zazvonio telefon, ja se javio i stisnuo nešto drugo umjesto odgovori i sve otišlo u nepovrat. Idem sada ponovo samo s imenom cvijeta. Svi cvjetovi su iz Sekinog vrta.

Jedna primula