Šmrckov dnevnik radova

Prebacijem neke tekstove i postove iz mog vrta koje mi mogu pomoći

Idealna mješavina za kaktuse i sukulente

5 djelova perlita ili mljeveni kamen ( kao 1/3 zrna graha)

4 dijela kupovne zemlje

1 dio grubljeg pijeska( znači ne najsitniji)

Alisa savjetuje " KAN u omjeru 5-10-10, na 10l vode 1 veliku žlicu Kan-a.Ja tim đubrim i sve ostale biljke vrtne pa čak i neke sobne koje ljetuju u bašti.Obavezno brugmansije i to sedmično jednom u toku sezone,Jako sam zadovoljna ovim đubrivom,jer mi djeluje kod dosta biljaka,pa ne moram imati tonu nekih drugih đubriva.Bitno je samod ržati se mjere,jer vrlo brzo zna da sprži biljku ako se stavi više nego se smije.."

Savjeti za Ripsalis

Osvjetljenje- jaka svjetlost bez direktnog sunca. Dobro bi bilo da se ripsalis stavi u visecu košaru pored prozora, okrenutog prema sjeveru.

Zemlja - polovina supstrata za orhideje i polovina dosta vlaknastog humusa od lišća.

Đubrenje - đubriti 3 do 4 puta ljeti tekućim đubrivom za orhideje.

Vlaznost - za vrijeme vrućina pošpricati ripsalus svakog 2 ili 3 dana.

Zaljevati svakih 5 do 7 dana u toku rasta. Svakih 10 do 12 dana u toku zime.

Ne tolerira propuh narocito ne zimi.

Anaida savjetuje

Ja sam ove sezone povremeno (npr. jednom mjesečno) zalijevala vrt razrijeđenim pilećim gnojivom (inače svake sezone doma hranimo 30-tak pilića pa imam dosta tog gnojiva) i vrt je odlično napredovao. Npr. primjestila sam da su mi mirisne kunice nekako požutjele, i ja ih zalila tim gnojivom i one pozelenile, propupale, bujale... Baš sam na njima vidjela fantastičan napredak takoreći preko noći. Ali i svo ostalo bilje bilo mi je zahvalno zbog tog pripravka. Znam da je svježe, živo gnojivo jako i da može spaliti korijenje biljkicama, zato sam ga uvijek prorijeđivala u vodi. A isto ga tako prorijedim npr. s puno zemlje i malo pijeska - to recimo kad sadim cvijeće i grmlje vani...

Ako je biljka osjetljivijeg korjena protiv truleži pomaže poprašivanje drvenim ugljem, kao preventiva

Jedna od najboljih kombinacija za bogatu zemlju u posudama.

jednaki djelovi:

-tresetne zemlje ( tresetna zemlja nikada nesmije biti sama, uguši biljke)

-perlita-mineralni zasipni materijal od poroznog vulkanskog kamena

-komposta

-vrtne zemlje

Takođe se može umješati po šaku:

Vrtnog vapna
sojinog brašna
fosfata stijena
brašno morskih trava ( bilo koja morska trava) (idemo u lov na morsku travu)

Sve ovo dobro promješati.

Tvrde da ova 4 zadnja dodatka toliko unesu hranjljivih tvari u posudu da   biljka može bez đubrenja cijelu godinu.

Za sukulenta sam pročitala jedan savjet . Pisala sam u jedom od prijašnjih postova sastav zemlje koji je idealan ako odlučite sami napraviti zemlju za sukul.( nemojte kukati kad vam propadnu i oni traže određenu zemlju).
Savjet je da napravite .
Zemlju za sukulenta treba prekriti sa kamenčićima ili krupnijim pijeskom, da se spriječi truljenje krunice biljke.

Sukulente treba zaljevati sa tekućinom = 18 litara vode u koju se doda čajna žličica  bjelog octa, da bi se lagano povećala kiselost zemlje.

Sa penjačicom si mirna dok je mlada..a tek kad "napuni" 3 godine, onda je režeš na proljeće. Za čajevke i floribunde...to ti isto nije neka velika nauka....na jesen se skrate grane da ih ne polomi ev. snijeg, a na proljeće se orezuju....čajevke nisko....a floribunde ostaviš malo više...jer su uglavnom dosta niže od čajevki. Orežuješ po slijedećem: prvo ukloniš sve trule i oštećene grane, onda ukloniš one grane koje rastu "prema unutra"....onda skratiš grane koje će ostati na način da na svakoj ostaviš 2-3 pupa. ...i kad ti izgleda "da si pretjerala"....e onda si dobro orezala ružu.  

Sadnja ruža u posude

Idealna širina posude za ruže je od 60- 90 cm. Zemlja može biti bilo koja kupovna. Bitno je ostaviti par prstiju dubine da se može obilno zaljevati vodom. Za manje tipove ruža ide 40cm posuda. A sve ostalo raditi kao i kod obične ruže. U biti najvažnija je veličina posude.

----
Prebacivanje biljke iz posude u zemlju.

Sad sam pročitala da kad sadimo biljku iz trgovine  i donosimo je u posudama, ne zatrpavamo površinski zemlje koji je bio van stjenki posuda. Biljka se u posudama tako privikla da diše preko tog površinskog dijela i može biti veliki šok za nju ako je zatrpamo do vrata( gušenje). Dobro je malčirati tek zasađene biljke jer to omogućava i vlažnost , a i konstantniju toplinu za korijen koji se prilagođava novim uvjerima( ako sadimo u vrt, u posudu ne malčiramo). Malč se nikada ne stavlja tik uz biljku( ovo je jako bitno), jer to može izazvati bolesti na samoj biljci i navući kukce koji će oštetiti biljku. Prije nego što ubacimo korijen treba ga dobro rastresti i osloboditi prstima( ako je potrebno i zasjeći u cilju lakšeg oslobađanja korijena), da se lakše može širiti u zemlji. Korak se čini drastičnim, ali u biti pomažemo biljci. Biljku prije konačnog zatrpavanja obilno zaliti, kad je napola zakopana. Neke biljke sa drvenastijim korijenom prije sadnje staviti  par sati u vodu da se napije prije zakopavanja.