Drenjula, drijen, dren

DRIJEN (Cornus mas L.)

DRIJEN je grmoliko, oko šest metara visoko drvo. Grane su mu ponešto dlakave, zelenkaste ili sivkaste. Listovi su nasuprotni, jajoliki, jako zašiljeni i nazubljeni, odozdo su svjetliji. Žuti cvjetići drijena izrastaju na dugim peteljkama, čineći jednostavne štitce, pravilni su i četveročlani. Javljaju se prije listanja, već u ožujku, naročito kad je toplije vrijeme. Plod je crvena, duguljasta koštunica, kiselkastog, ugodnog okusa. Raste gotovo svuda, ali ponajviše po suhim, sunčanim, kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma, u zajednici s drugim grmljem i šibljem. U ljekarničke svrhe, kao pomoćno ljekovito sredstvo, od drijena se koriste samo plodovi i, rjeđe, kora. Cvjetovi i listovi drijena ne koriste se ni u kakvom obliku kao pomoćno ljekovito sredstvo. Iako cvijet drijena cvate već u ožujku, njegovi plodovi sazrijevaju tek u jesen. Obično se beru kad su posve sazreli, od rujna do studenoga. Međutim, i nezreli plodovi drijena ljekoviti su. Kiselkasta, još nesazrela bobica drijena (lako ćemo je prepoznati po tome što skuplja usta kad je pregrizemo) upotrebljava se protiv proljeva, odljeva krvi, katara crijeva i grozničavih stanja zbog bolesti probavnog sustava. Plod drijena i kora, priređeni kao čaj, liječe bolesti crijeva. Naročito dobro pomažu kod proljeva i groznice. Od posve zrelih plodova drijena pripremaju se pekmez, slatko, voćni sok i vino. Drenjula, koja je procvala na Velom vrhu - brdašcu  nad Rijekom na 420 m n/m     E

gdje si nabavio sadnice, il si iz sume uzeo

salel napisao: osbourne napisao: gdje si nabavio sadnice, il si iz sume uzeo     ženin brat je lugar,pa znaš kako ,što nemože ponijeti to dođe samo za njim.

pozdravi mi ga, kolege smo po struci!!!

Može li koja fotkica. Ja to nikak nemrem prepoznati jer oko mene tolko crvenkastih plodova!

...kod mene na najbližem stablu čak i previše popadali plodovi a dijelom se i posušili... jako je suho ljeto bilo, bit će da je i to kumovalo....al drenjina mi baš zanimljiva.... znam di raste jedno 7,8 stabala na području od cca 1 km kvadratnog- dakle blizu  i na svakom je drugačiji plod :O)))... negdje dozri 15 dana ranije, neki su krupni kao male šljive, neki sitni kao koštica +koža, neki kiseli, neki totalno slatki a neki sočni i gorkasti... a sve drenjina.... :O)))) morda i kod njih ima nekih podrvsti.... ako ne, ako je sve samo do genetskog materijala - pregenjalno!! :O)))

Triša napisao: Ako dobro gledaš sva su stabla nakrivljena. Kažu da je to zato, jer je prva voćka koja procvate, pa se medo naslonio na nju i čekao plod, a nije znao da plod daje među zadnjima.

...kako dobro :O))))....jeli znaš još štogod takvog o biljkama, drveću? :O)))

Drenek je naša autohtona biljka, prilagođen je uvjetima naše klime i večine tala (osim jako kiselih). Drenek je jedna izuzetno samozatajna i skromna biljka. Prirodno živi u šumama kao donji i srednij sloj malog drveća ili većeg grmlja. Nikad se ne nameće kao lider. Ne pokušava ispasti veći zaklanjajući Sunce drugima. Zato ga mi volimo. Ta biljka ne sudjeluje u sveopćoj borbi i trci na kratke staze. Ona je jednostavno tu i ide dalje kao šetač na duge pruge. Sve češće čitamo o tome kako skromnost nije vrlina, pobjeda je jedino vrijedna nastojanja. Ali je užitak, u sveopćoj strci i jurnjavi za što skupljim autom i što boljom frizurom, sresti nešto što ne postoji na taj način.
Drijen je dugovječno drvo koje živi i do 200 godina. Poznato je da je drenovina tvrdo, teško i jako žilavo drvo od kojega se izrađuju razne drške za alatke i pokučstvo, pa nije čudo da se u narodu često kaže da je netko zdrav ko drijen. Kora se skida s dvogodišnjih grana. Drenovina je česta sirovina za izradu stolica i drvenih dijelova za drške raznih poljoprivrednih alatki i drvenih dijelova strojeva. Konzerviranje drijena u slanoj vodi opisuje i Dioskurid, a Hipokrat ga preporučuje za liječenje proljeva.

Botaničke karakteristike:
Visina biljke: Drenek je veći grm ili manje stablo koje sporo raste i dostiže visinu do 5 (rijetko 8) m i debljinu do 0,5 m ako mu dozvolimo da traje preko 100 godina .
Krošnja: široko ovalna kasnije kod solitera okrugla.
List: jajast, 5-10 cm, sjajno zelen.
Cvijet: Cvate vrlo rano, prije listanja, četveročlanim žutim cvjetovima skupljenim u štitaste cvatove. Zato su ga naši stari nosily na posvetu na cvjetnicu u godinama kad je Uskrs dolazio rano. Iz tih se cvjetova u kolovozu ili rujnu razviju jestivi crveni plodovi bogati vitaminima.
Plod: To je taj voćni dio priče. Stvar je u tome da su ti plodovi savršenog okusa ali samo kad su potpuno zreli i ne dugo iza toga. Ova vas voćka mami da je obilazite svakog dana i tražite zrele plodove. Jako zanimljivo i korisno. Učite jezik bilja i gomilate vitamine u svom tijelu. Vrlo dobra kombinacija.
U ljekarničke svrhe, kao pomočno ljekovito sredstvo, od drijena se koriste samo plodovi i, rjeđe, kora. Cvjetovi i listovi drijena ne koriste se ni u kakvom obliku. Iako cvijet drijena cvate več u ožujku, njegovi plodovi sazrijevaju tek na kraju ljeta I u jesen. Obično se beru kad su posve sazreli, od rujna (ili kolovoza) do studenoga. Međutim, i nezreli plodovi drijena ljekoviti su. Kiselkasta, još nesazrela bobica drijena (lako čemo je prepoznati po tome što skuplja usta kad je pregrizemo) upotrebljava se protiv proljeva, odljeva krvi, katara crijeva i drugih grozničavih stanja zbog bolesti probavnog sustava.
Plod drijena i kora, priređeni kao čaj, liječe bolesti crijeva. Naročito dobro pomažu kod proljeva i groznice. Od posve zrelih plodova drijena pripremaju se pekmez, slatko, vočni sok i vino.
U ljekoviti sadržaj drijena spadaju šečer, sluz, smola, pektin, organske kiseline, glikosalna kiselina, te od 50 do 100mg vitamina C.

Vjerojatno može, ali to baš i nema nekog smisla, jer se sam zasijava i mladica ima svuda, zato u šumu po biljke, Ako ne prepoznaješ dren, čekaj da procvjeta, pa posadi na proljeće, jako rano cvate.

Molim ljepo.
Kako bi se mogao privatno kontaktirati sa "Griva 1978" ?

Sto se tice sadnje drijenka iz sjemena , moze ali vrlo sporo raste.
Ako se ide u prirodu po sadnice morate biti jako dobar poznavatelj ( vrlo cesto ga i sumarski inzinjeri zamijene sa " svibovinom " -sramota , a osim toga upropasteno vrijeme ocekivanjem roda )
,te su sadnice nejednake.
Ako netko i planira saditi divljak potrebno je to uciniti vrlo rano u proljece ( ALI dobro reducirati krosnju )
Ali smatram da je najpametnije u proljece oznaciti , a u jesen doci i izvaditi te ih saditi
Naravno u proljece izabrati manje sadnice te sto udaljenije od maticne biljke ili korijenja drugih ( te i u jesenskoj sadnji reducirati krosnjicu - nebas u "glavu" )