Početna stranica Početna stranica > Cvijeće - Forum o cvijeću > Balkonsko cvijeće
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Pelargonije ili muškatle
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Pelargonije ili muškatle

 Odgovori Odgovori Stranica  <1 8687888990 94>
Korisnik
Poruka
rajski vrtovi View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 26 Srpanj 2014
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 1789
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje rajski vrtovi Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Kolovoz 2015 u 14:59
Nije ni kod mene situacija sjajna, ali ... što je, tu je. Identificirala sam "nepogodu", puno stranica isčitala i na kraju ostala prilično razočarana. Pelargonije mogu stradati od mnogih bolesti: gljivične (ima ih nekoliko), bakterijske (isto tako), viroze, neparazitske bolesti, bolesti zbog nedostatka nekog od hranjivih elemenata, bolesti izazvane štetočinama. Razočaralo me što za većinu njih piše da "ne postoji adekvanta kemijska zaštita" već samo preventiva (mjere higijene).

Moje pelargonije imaju edem. Kažu da je to fiziološki poremećaj koji se javlja zbog neujednačene (previše)  vlage, i naravno, biljka na kraju propada. Pojavilo se samo na roza pelargonijama, na bijelima ne.



Zalijevam sa cca 2 dcl vode  biljku, svaki ili svaki drugi dan. Po meni to nije puno, ali po simptomima izgleda da je. Obično sam zalijevala na večer (jer mi je balkon istočni i taman se do noći žardinjere ohlade), ali stručnjaci kažu da biljka ne smije ući u noć vlažna jer je to izvrsna podloga za razvoj bolesti. Zalijevati isključivo u jutro i nikako po listu.

Blijedi listovi kao što su na slici ag008 osim zbog nedostatka željeza , mogu biti i zbog toplotnog šoka (temp. više od 35 C).
"I budi kao ruža koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili drvo koje daje hlad i onome koji želi da ga posječe." M.Selimović
Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
bugicaza5 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Siječanj 2014
Lokacija: Karlovac
Status: Offline
Bodovi: 8291
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje bugicaza5 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Kolovoz 2015 u 15:28
Godinama sam ih imala bez ikakvih bolesti. Kako se klima mijenja, tako su i one manje otporne i više boležljive.

Uvijek zalijevam navečer, a za vrućih dana i ujutro. Ne znam kako bih izvela zalijevanje bez polijevanja listova, jer su jako guste. Osim preko podloška. Iskreno, mislim da bi na taj način dobile premalo vode. Jednu žardinjeru zalijem sa oko 7,5 dl do 1 l vode. Ove godine imam odličnu zemlju, platila sam je nešto skuplje, tako da odlično zadržava vodu pa je i zalijevanje svedeno na minimum.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Kolovoz 2015 u 17:47
Originalno poslano od člana administrator administrator napisao:

Članak je preuzet sa http://www.medjimurje.hr/

Pelargonije

ili muškatli (Pelargonium peltatum, Pelargonium zonale) lako se razmnažaju reznicama, pa su vrlo prikladne i česte za uzgoj u ukrasnim posudama na balkonima i prozorima. Stoga se osim tržno usmjerenih cvjećarskih gospodarstva, uzgojem presadnica bave i mnoge vrijedne domaćice radi vlastitih potreba. Matične biljke s kojih uzimamo reznice moraju biti zdrave, snažne i dobro razvijene.

Poznato je da muškatle napada oko 14 gljivičnih i 4 bakterijske bolesti, a dijelimo ih u skupinu (pseudo)gljivičnih koje uzrokuju trulež korijena i venuće biljaka (npr. Fusarium, Phytophthora, Pythium, Rhizoctonia, Thielaviopsis, Verticillium), zatim lisne pjegavosti (Alternaria, Glomerella, Cercospora, Cylindrocladium, Phyllosticta), hrđu (Puccinia) i palež biljaka (Botrytis, Sclerotinia). Od bakterijskih uzročnika bolesti (Agrobacterium, Ralstonia, Xanthomonas, Pseudomonas) pojavljuju se simptomi venuća, pjegavosti i paleži pelargonija. Ipak, u našim se uvjetima proteklih godina često pojavljuju dvije bolesti na koje nakon “prezimljenja” muškatla upozoravamo, a najčešće se prenose zaraženim matičnim biljkama.

Bakterijska pjegavost i palež (Xanthononas campestris pv. pelargonii) je potencijalno najopasniji patološki poremećaj pelargonija, jer izravnim mjerama kemijske zaštite ne postižemo visoki postotak djelotvornosti. Uzročnik ima razvijenu fiziološku rasu (pv.) pelargonii, što mu daje patogenost za rodove biljaka Geranium i Pelargonium. Bolest uzrokuje sindrome truleži stabljike, venuća i pjegavosti lišća, ali izraz bakterijska palež najbolje odgovara manifestaciji simptoma u našim uzgojnim uvjetima muškatla. Dinamika pojave i izgled simptoma ovise o osjetljivosti vrste i kultivara, mjestu zaraze, uzgojnim uvjetima (temperatura i vlažnost), te potencijalu ili izvoru bolesti. Na primarno zaraženom lišću preko kontaminiranih kapljica vode razvija se pjegavost, prvo vidljiva na naličju a nakon nekoliko dana na gornjoj strani lišća. Lisne pjege su male, smeđe, promjera svega 2-3 mm, s jasno naglašenim rubovima. Spajanjem pjega nastaju žilama ograničene lisne nekroze (u obliku slova “V”) koje klorotičnim ili žućkastim tkivom prelaze u zdrav dio lista (sličan simptom javlja se kod venuća uzrokovanog Verticillium spp. i Fusarium spp.). Bakterija se širi iz lisnih pjega u žilno staničje, pa inficirano lišće odumire i ostaje visjeti na stabljikama.

Kada su biljke sustavno zaražene preko korijena, prve promjene vidljive su venućem donjih listova, uz naknadno propadanje svih nadzemnih organa = “palež”. Svi kultivari uspravnih (Pelargonium zonale) i visećih pelargonija (Pelargonium peltatum) su vrlo osjetljivi na bakterijsku palež. Na zaraženom lišću simptomi postaju vidljivi nakon 7 dana pri temperaturi 27°C, odnosno nakon 21 dan uz temperaturu 16°C. Temperature zraka manje od 10°C ili veće od 32°C mogu zaustaviti razvoj ove bolesti. Starije biljke su manje osjetljive na sustavnu zarazu i razvoj paleži. Ipak, takve biljke mogu sadržavati bakterije u žilnom staničju, što rezultira infekcijom reznica. Premda se bakterija ne može dugotrajno održati u zemljištu bez biljnih ostataka, moguća je zaraza mladih biljaka preko korijena. Uzročnik bolesti se održava do godinu dana na oboljelim biljnim organima. Bakterija se nekoliko mjeseci se može održati na površini lišća kao epifit bez vidljivih znakova. Može također dobro “prezimiti” na divljim ili kultiviranim višegodišnjim Geranium vrstama. Dobro se prenosi putem kontaminiranog noža za rezanje reznica.

Sekundarno se bolest vrlo dobro prenosi štetnicima (“bijelim mušicama”), kapljicama vode pri zalijevanju, kišom, te fizičkim dodirom zaraženog i zdravog lišća. Poznata je spoznaja da samo nekoliko inficiranih biljaka bakterijama roda Xanthomonas u optimalnim uvjetima uzrokuje propadanje 10.000 nezaraženih presadnica.

Osnovne mjere biljne higijene za sprečavanje pojave bakterijske paleži muškatla su korištenje zdravihmatičnihbiljaka pri uzgoju reznica, steriliziranog supstrata i posuda. Za sterilizaciju svih posuda, stolova, alata, konstrukcije plastenika ili staklenika, sustava za navodnjavanje i dr. može se koristiti benzojeva kiselina (Menno Florades). Mlade biljčice preporučuje se preventivno zalijevati otopinom kaptana (Captan ili Merpan). Pri kemijskom suzbijanju bolesti prednost dati preventivnoj primjeni bakrenih fungicida. U nekim razvijenim zemljama okruženja protiv bakterijske paleži se koriste spojevi koji povećavaju otpornost biljaka (SAR-spojevi), obogaćeni glineni minerali, antibiotici, organske kiseline i mikrobiološki pripravci. Sve navedene skupine su djelotvorne samo ako se koriste preventivno (ne liječe zaražene biljke). Neki bakarni fungicidi i antibiotici uzrokuju prijevremeno žućenje latentno inficiranih pelargonija bakterijom, pa se takve biljke izlučuju iz proizvodnje. Novije spoznaje govore u prilog određene djelotvornosti fungicida famoksadona (Equation PRO) na bakterije, ali istu treba provjeriti u proizvodnji pelargonija.

Hrđa pelargonija (Puccinia pelargonii zonalis) spada u kategoriju obligatnih parazita koji u pravilu ne uništavaju inficiranog domaćina, ali smanjuju biljni vigor, reduciraju razvoj cvjetnih organa i zbog pojave sorusa (pustula) umanjuju estetsku vrijednost ukrasnog bilja. Na 56 različitih hortikulturnih vrsta opisano je čak 125 vrsta hrđa. Hrđa pelargonija je prvi put opisana na području južne Afrike (1926), a u Europi se prvi pu pojavila 1962. godine u Francuskoj. Hrđom su jače napadnute uspravno rastuće muškatle (Pelargonium x hortorum, P. zonale). Prvi znakovi bolesti često su neopaženi jer se pojavljuju na naličju lista u obliku sitnih žućkastih pjega promjera svega 0,5 mm. Nakon 10-14 dana pjege se povećavaju, postaju jasno vidljive na gornjoj strani lista, a na naličju izbiju crveno-smeđi uredosorusi. Početna masa infektivnih uredospora se formira u središtu pjege, a naknadno se još uredosorusi mogu pojaviti u koncentričnim krugovima. Jače zaraženo lišće požuti, odumire i otpada, pa bolest u optimalnim uvjetima i na osjetljivim kultivarima može biti jako destruktivna. Ova hrđa je autoecijska vrsta vezana isključivo na rod Pelargonium (nama prijelaznih domaćina, a nije pronađena niti na geranijama). Formira uredo- i teleuto- stadij, ali u epidemiologiji su važne uredospore.
Pri optimalnim temperaturama 16-21oC za klijanje infektivnih uredospora je potrebno vlaženje osjetljivog tkiva u trajanju barem 3 sata. Uredospore u zaštićenom prostoru mogu zadržati vijabilnost na otpalim i suhim listovima do tri mjeseca.

Zadržavanje vode na lišću pelargonija primarno određuje broj uspješnih infekcija i manifestaciju bolesti. Od zaraze do izbijanja novih uredosorusa pri povoljnim je temperaturama (21oC) potrebno 19 dana, a pri vrijednostima iznad 30oC razvoj hrđe prestaje. Potrebno je redovito kontrolirati zdravstveno stanje biljaka, nakon pojave prvih znakova ukloniti zaraženo lišće i obavezno provesti mjere kemijske zaštite. Moguće je koristiti površinske fungicide (npr. mankozeb = Dithane i sl., klortalonil = Daconil 720 SC, propineb = Antracol WP 70), odnosno nakon razvoja simptoma hrđe biljke tretirati kurativnim djelatnim tvarima (npr. bitartanol = Baycor, tebukonazol = Folicur 250 EW, miklobutanil = Systhane 12E i dr.). Dobru preventivnu zaštitu daju i strobilurini (npr. Stroby, Quadris, Cabrio Top, Zato WG, Zato Plus WG i dr.), odnosno napadnute biljke hrđom se uspješno mogu “liječiti” jedino njihovom kombinacija s triazolnim kurativnim pripravcima (npr. Amistar Xtra SC, Sphere SC, Nativo 75 WG).

Ove uzročnike bolesti valja razlikovati od šteta koje mogu nastati negativnim utjecajem niskih temperatura, zatim propadanja biljaka zbog sve raširene sive plijesni (Botrytis cinerea), te vrlo česte “plutavosti” lišća pelargonija (vidi fotografije). Negativna “plutavost” lišća prepoznaje se po razvoju sitnih kvržica nalik na pluto na donjoj strani starijeg lišća, u početku zelene, a kasnije smeđe boje. Lišće se na posljetku suši, a jače su osjetljive viseće pelargonije (Pelargonium peltatum). Glavni uzrok ove štetne pojave su visoka relativna vlažnost i vrlo visoka temperatura supstrata te neprimjeren spektar svjetlosti (jače su oštećene viseće pelargonije na južnim balkonskim ogradama!). Indirektno pojavu “plutavosti” pospješuje razvoj stakleničke grinje (Tetranychus urticae) i fitotoksičnost uljnih pripravaka za zaštitu bilja! Kontrola “plutavosti” nije jednostavna, a sastoji se od održavanja optimalne vlažnosti supstrata i sprječavanja izloženosti ekstremnoj toplini tijekom dana (temperature plastenika i staklenika do 30oC uz relativnu vlažnost 60-70%). Viseće pelargonije moraju biti optimalno ishranjene dušikom i željezom.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Kolovoz 2015 u 17:49
Moje iskustvo je da pelargonije ne napaduju kukci, napadne ih nekakva bolest. Meni je jedan čovjek iz poljo apoteke rekao da je to najčešće virusna zaraza. Tad se pelargonija sa zemljom baci u smeće ili zapali da ne dođe do zaraze drugih i budućih pelargonija. Svaki list je zarazan.
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
ajama View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 30 Siječanj 2012
Lokacija: slavonija,
Status: Offline
Bodovi: 5957
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje ajama Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Kolovoz 2015 u 07:51
moje iskustvo je da -kad hoće,hoće,a kad neće možeš dubiti na glavi one neće.bilo je godina da su super uz samo malo cvjetala i polijevanje svako jutro po malo.
sada uzimam kojekakva specijalna gnojiva i specijalne zemlje,ali nema svrhe.one nisu onakve kakve bi trebale biti.

za vaše nemam savjet jer ne mogu ni svojima pomoći.za svaki slučaj gurnite prst u dubinu.možda je u dubini zemlja prevlažna.znalo mi se i to dogoditi,naročito kod onih manjih.odozgo suho i zbijeno,a u dubini premokro
-poslije igre i kralj i pijun idu u istu kutiju-
Na vrh
Lu Lei View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 14 Svibanj 2013
Lokacija: Križevci
Status: Offline
Bodovi: 256
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Lu Lei Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 18 Kolovoz 2015 u 12:39
ja sam mislila da je moj problem što sam kupila zaražene mladice, ali to se s vremenom riješilo....ajde zadnjih par dana su živnule...valjda kako je zahladilo..ali ono šro je meni nejasno je razlog zašto im cvijet tako brzo ode...danas se pupoljak otvori , sutra već latice padaju....do prije dvije godine, nisam imala takvih problema....
Na vrh
Lu Lei View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 14 Svibanj 2013
Lokacija: Križevci
Status: Offline
Bodovi: 256
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Lu Lei Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 18 Kolovoz 2015 u 12:40
e točno takve listove sam i ja na svojima pronašla...kaj bi to točno bilo???
Na vrh
rajski vrtovi View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 26 Srpanj 2014
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 1789
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje rajski vrtovi Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 18 Kolovoz 2015 u 13:41
Ovako izgledaju moje roza pelargonije.



Vjerojatno ću ih ovaj tjedan baciti jer nema niti oporavka niti zaustavljanja tijeka zaraze. Sve grane su zaražene, mlitave, polusuhe. Gotovo sam sigurna da je riječ o bakterijskoj pjegavosti i paleži (Xanthomnas campestris pv. pelargonii) iako sam ispočetka mislila da je plutavost lista. Sam razvoj bolesti definitivno ukazuje na ovo drugo. Kada sam prvi puta uočila zarazu (prije otprilike mjesec dana) tretirala sam sa bakrenim preparatom, ali bez uspjeha.
Ukratko, bakterijska zaraza, pogoduje joj visoka temperatura i vlaga, vrlo teško (nikako) se ne može suzbiti. Nimalo optimistično.

Ovako izgledaju moje bijele Tongue



Nemaju niti jednog simptoma ove boleštine iako stoje jedne pored drugih, isto zalijevanje, prihrana, sve isto. Zašto je to tako ... mislim iz jednostavnog razloga što je ova vrsta otpornija.
"I budi kao ruža koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili drvo koje daje hlad i onome koji želi da ga posječe." M.Selimović
Na vrh
ag008 View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme
Avatar

Pridružen: 24 Lipanj 2014
Lokacija: Rijeka
Status: Offline
Bodovi: 9
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje ag008 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Kolovoz 2015 u 13:28
Izgleda da ću morati i ja tako. S time da su mi u istoj vazi crvene i ljubičaste s duplim cvijetom, roze i bijele.
Samo su 3 roze zaražene, ali toliko da svi listovi otpadaju, novi listovi malo, skoro ništa ne rastu i bijeli su.
Zanimljivo da su bijele obične i crvene duple i dalje ok. Ne znam hoće li se bolest prenijeti i na njih i da li da skroz odrežem zaražene, izvadim iz zemlje ili što.
Jer možda bi kupio nove, a ne znam je li ta bolest i dalje u zemlji, moram li apsolutne sve baciti ili...
Na vrh
rajski vrtovi View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 26 Srpanj 2014
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 1789
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje rajski vrtovi Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Kolovoz 2015 u 15:33
Znaš što ag008, ja sam svoje roza bacila i neću ih više u buduće saditi iz dva razloga: u ovom našem klimatskom području očito je da su vrlo osjetljive na bolesti (u nekim umjerenijim uvjetima vjerojatno nisu), literatura kaže da je gotovo nemoguća zaštita ili vrlo mala (znači od prskanja baš i nema velike pomoći). Stupanj zaraženosti odnosno nezaraženosti ovisi o otpornosti same vrste pelargonije. Rekla sam da su mi bijele ok, i vjerujem da će tako i ostati. Da su trebale, mislim da bi se već zarazile, jer osim što su jedne pored drugih, i ruke su mi stalno i u jednima i u drugima.

Da sam na tvom mjestu, odrezala bih i uklonila samo zaražene biljke. Ostavila bih one koje su dobre baš iz tog razloga da vidim hoće li oboljeti ili ne. Zemlju bi bilo dobro promijeniti i dezinficirati vaze, ali to možda na proljeće kada budeš sadio nove biljke.

Općenito mislim da ne treba forsirati ono što ne ide. Ne možemo utjecati na klimu, na visoke temperature, na količinu oborina i sl. Ali možemo na promjenu "asortimana". Ako mi bijele ostanu zdrave, slijedeće ću godine ići samo sa njima. Tongue
"I budi kao ruža koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili drvo koje daje hlad i onome koji želi da ga posječe." M.Selimović
Na vrh
Sunlight View Drop Down
Upravo klijam
Upravo klijam
Avatar

Pridružen: 14 Lipanj 2014
Lokacija: BiH
Status: Offline
Bodovi: 147
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Sunlight Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Kolovoz 2015 u 22:02
Potpuno se slazem sa onim sto je Rajski Vrtovi napisala. Forsirati biljke kojima odredjena klima ne odgovara je borba s vjetrenjacama! a pogotovo kada se uzme u obzir da postoji ogroman broj vrsta od kojih se uvijek moze naci nekoliko biljaka kojima odlicno pasu bas klimatski uslovi odredjenog podrucja i na taj nacin mogu se imati prekrasni primjerci biljaka oko kojih se ne treba puno truditi a koje izgledaju zdravo i bogato.
Sto se tice bas ove teme vezane za pelargonije, od raznih vrsta, meni se odlicno pokazala ova stara tamno crvena koja se po komsiluku uzgaja vec godinama i tako pelceri idu od kuce do kuce.
Ovdje je klima jako cudljiva, samo ovog ljeta je bilo puno dana u nizu kada se temperatura penjala na 40 stepeni pa onda u 8.mjesecu naglo pala ispod 20 sa svakodnevnom kisom. Ipak nista od toga nije smetalo ovoj sorti pelargonije koja je na svim tim uslovima izgledala zdravo i cvjetala neumorno
Na vrh
Sunlight View Drop Down
Upravo klijam
Upravo klijam
Avatar

Pridružen: 14 Lipanj 2014
Lokacija: BiH
Status: Offline
Bodovi: 147
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Sunlight Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Kolovoz 2015 u 22:36
A kad smo vec na ovoj temi, evo i par ne puzajucih sorti koje imam:


Na vrh
ag008 View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme
Avatar

Pridružen: 24 Lipanj 2014
Lokacija: Rijeka
Status: Offline
Bodovi: 9
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje ag008 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 29 Kolovoz 2015 u 13:33
Jedan update, prije tjedan dana sam ih odrezao skoro na nulu sve koje su odumirale, već se počelo nešto događati, nadam se da će biti nešto od njih.
Bijele i dvolistašice i dalje normalno rastu.

Na vrh
bugicaza5 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Siječanj 2014
Lokacija: Karlovac
Status: Offline
Bodovi: 8291
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje bugicaza5 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Rujan 2015 u 18:39
Žilave su one. smile55
Na vrh
bugicaza5 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Siječanj 2014
Lokacija: Karlovac
Status: Offline
Bodovi: 8291
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje bugicaza5 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 20 Rujan 2015 u 16:01
jučer slikane
Na vrh
bugicaza5 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Siječanj 2014
Lokacija: Karlovac
Status: Offline
Bodovi: 8291
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje bugicaza5 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 20 Rujan 2015 u 16:03
Na vrh
bugicaza5 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Siječanj 2014
Lokacija: Karlovac
Status: Offline
Bodovi: 8291
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje bugicaza5 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 20 Rujan 2015 u 16:04
Na vrh
rajski vrtovi View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 26 Srpanj 2014
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 1789
Odgovor Odgovor
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje rajski vrtovi Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 03 Veljača 2016 u 09:26
Ovo zimsko vrijeme sam iskoristila informirajući se malo više o pelargonijama na netu. Kako svake sezone imam barem nekoliko (visećih i zonalki) pokušala sam saznati nešto više o njima jer očigledno je da u nečemu griješim kod uzgoja jer konstantno imam osjećaj da moraju bolje izgledati (pogotovo zonalke). Cvjetaju one cijelo ljeto, ali nisam bila zadovoljna njihovim izgledom, bojom lista i definitivno veličinom i bujnosti same biljke.

Najprije u što sam se uvjerila je supstrat u koji ih sadim. Obično kupim univerzalnu zemlju za cvijeće i to je to. E pa nije, rekli bi znalci. Wink
Kupovna zemlja za cvijeće je u većini slučajeva treset (kombinacija bijelog i crnog) uz dodatak gnojiva koja obično traju 10-15 dana. Supstrat za sadnju pelargonija (ivy i zonale) trebao bi  biti kombinacija treseta i pijeska (može i perlit) uz dodatak komposta (humusa). Omjer ovih komponenti se u većini slučajeva svodi na 6:1:1 treset, perlit, humus.
Pelargonije definitivno ne vole mokar supstrat, a sam treset jako zadržava vodu. Pretjerana vlažnost u kombinaciji sa visokim temperaturama je glavni okidač za pojavu gljivičnih oboljenja.

Dakle treba ih zalijevati umjereno. Možda nije toliko problem u količini vode nego više u neadekvatnom supstratu koji tu vodu zadržava. Ako imamo propusan supstrat (što omogućuje pijesak ili perlit) nakon zalijevanja on će ostati vlažan ali ne i mokar.

Jako puno autora spominje primjenu humus glistenjaka. Prednosti su mu nebrojene, štetnih nuspojava nema. 

Što se tiče prihrane i tu sam bila u krivu (koristila sam Kristalon koji ima omjer 15-5-30). Preporuča se primjena gnojiva sa vrlo ujednačenim (jednakim) udiom NPK. Dakle 10-10-10 ili 20-20-20 + Me. Čak može biti i sa blagim povećanjem dušika i fosfora. 
Problem je jedino što još nisam pronašla gnojivo sa takvim omjerom na našem tržištu (mahom svi nemaju prisutnost mikroelemenata).

Dakle ove sezone ću definitivno mijenjati supstrat (kombinirat ću treset, perlit i glistenjak), biti pažljivija sa vodom i pokušati pronaći adekvatno gnojivo. Rezultate ću vam sigurno fotkati (bili oni ružni ili dobri, vidjet ćemo. Wink)
"I budi kao ruža koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili drvo koje daje hlad i onome koji želi da ga posječe." M.Selimović
Na vrh
bugicaza5 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Siječanj 2014
Lokacija: Karlovac
Status: Offline
Bodovi: 8291
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje bugicaza5 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 03 Veljača 2016 u 10:07
Zanimljivo. Dobar zimski posao si obavila.    Hvala na vrijednim informacijama.
Na vrh
administrator View Drop Down
administrator
administrator
Avatar
tata-mata foruma ©

Pridružen: 28 Siječanj 2007
Lokacija: Zlatna dolina
Status: Offline
Bodovi: 6910
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje administrator Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 10 Veljača 2016 u 10:47
Primjena gnojiva kod uzgoja je raznolika, i ne koristi se samo jedna vrsta jer biljke tijekom svog uzgoja uzgoja u svakoj fazi traže druge elemente.

Gnojivo 15-5-30 je savršeno za gotovu biljku. bilo bih dobro kombinirati na početku sadnje ( ako govorimo da se uzima gotova velika sadnica tj biljka ako se uzgaja iz pelcera onda je drugačije) sa 20-20-20.

ili pri samom kraju kada je biljka dovoljno dugačka i ne želimo da više raste a da bude bogata cvijetom možemo koristiti 9-12-36
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  <1 8687888990 94>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,344 sekundi.