Šmrckov dnevnik radova

Misliš da ću ti ja gurati onu kariolu sa filmića ?!

E pa ne znam Dado tako pišu na net-u, a ja si lovim zabilješke da otkrijepim praksu.

 U moj dnevnik i moje bilješke ulaziš na svoju odgovornost.

Iskreno rečeno šišanje u jesen nije uopće smetalo, ali čačkanje i razmnožavanje mi je popolovilo biljke pa i više od 50% /radi se o Gorskom Kotaru/.

Tako da sad što dirnem, više neću remetiti do sljedeće godine.
A šišati obavezno volim kad su isfrizirane.

smrcko napisao: E pa ne znam Dado tako pišu na net-u, a ja si lovim zabilješke da otkrijepim praksu.  U moj dnevnik i moje bilješke ulaziš na svoju odgovornost.

na tom nasem rasprostranjenom netu nazalost pise i mnogo, kak bi rekli englezi, craps iliti sr...a.   a to da festuce spadaju u trave reci ce ti svaki botanicar, a mogli bi te i krivo pogledati ak kazes da nije trava. Potvrdu mozes naci npr u knjizi Radovana Domaca Flora Hrvatske - tako da se ne bojim uci u tvoj dnevnik jer je to 100% tocno ;) Festuce uz druge trave ulaze u smjese sjemena za travnjake.

smrcko napisao: Da Dado, ali vazda zelene biljke po mom zapažanju su biljke koje ne nestaju i negube na ljepoti zimi. I četinjače su vazda zelene, a nisu trave nego vazda zelene. Ne uzrujavaj se zbog neta ili nečeg što piše, ovo je nešto što se meni svidjelo jer je festuca zaista vazda zelena i tako sam to napisala. Pjesnički bi se reklo , bar onaj tko je negdje hvalo festucu, nisu samo travušćine nego prvesnstveno vazda zelene jer i zimi su i na proljeće kao i u jesen su zelene. Pa što god stručnjaci rekli, ja učim iz vlastitog iskustva i veći sam stručnjak za klimu u kojoj su mi biljke od onih koji i prodaju i pišu o biljkama. Ne treba mi teorija nego iskustvo, učim se gledati vrh planine i što mi kaže kad je sjetva a to sa teoretisanjem nema veze. A već sudiram i brzinu vjetra koja mi sredi biljke, kao indijanac sam provjerim smjer vjetra polizanim prstom i po tome sadim

festuca je trava

smrcko napisao: Da Dado, ali vazda zelene biljke po mom zapažanju su biljke koje ne nestaju i negube na ljepoti zimi. I četinjače su vazda zelene, a nisu trave nego vazda zelene. Ne uzrujavaj se zbog neta ili nečeg što piše, ovo je nešto što se meni svidjelo jer je festuca zaista vazda zelena i tako sam to napisala. Pjesnički bi se reklo , bar onaj tko je negdje hvalo festucu, nisu samo travušćine nego prvesnstveno vazda zelene jer i zimi su i na proljeće kao i u jesen su zelene. Pa što god stručnjaci rekli, ja učim iz vlastitog iskustva i veći sam stručnjak za klimu u kojoj su mi biljke od onih koji i prodaju i pišu o biljkama. Ne treba mi teorija nego iskustvo, učim se gledati vrh planine i što mi kaže kad je sjetva a to sa teoretisanjem nema veze. A već sudiram i brzinu vjetra koja mi sredi biljke, kao indijanac sam provjerim smjer vjetra polizanim prstom i po tome sadim

ne uzrujavam se, ja samo tako pisem, direktno bez pjesnickih fantazija :)

Definicija trava i definicija zimzelena nemogu se usporedivati. Jedna se koristi u botanici u klasifikaciji bilja (festuca pripada porodici trava) a druga opisuje osobine biljke (festuca ostaje zelena i tjekom zime). Znaci Festuca je i jedno i drugo  a ti si u prvoj recenici napisala da festuca nije trava (sto je pogresno). Samo sam to ispravio i to je to :)

U sustini nije krivo ono sto drugi pisu o biljkama (neke stvari jesu) jer oni opisuju kako se biljka ponasa kod njih. Jedan Englez nece pisati o tome kako biljke rastu u Hr. Niti mi mozemo pisati kako biljke rastu u Uk ak ne zivimo tamo. Ja isto tako volim kupiti razne vrste biljaka i isprobavati kako rastu, sta im pase itd. Jedan primjer moze biti Polygonum affine, puzavi dvornik kojeg Englezi svrstavaju uvijek medu kamenjarske biljke. Posadio ga i ja u kamenjar i koliko je izdrzao? 3 mjeseca i posusio se uz sva sedmicna zaljevanja (koja niti postoje u pravom kamenjaru). Lako Englezima posaditi tu biljku, koja zahjeva puno vode, u kamenjar kad kod njih svaki drugi dan pada kisa. Kod mene je sad ta biljke izbrisana iz popisa kamenjarki, raste u sjeni medu hostama u hranjivoj zemlji i sa cestim zaljevanjem i nikad nije bila lijepsa. Dakle jedini problem koji ja vidim je taj da ne postoje prave informacije na hr o tome kako neka biljka uspjeva u Hr pa sve sto drugi pisu treba uzeti s rezervom jer se jedna vrsta ponasa drugacije u razlicitim uvjetima.

Vjerujem da si strucnjak za tvoje podneblje ipak ti zivis tamo :)

Joj Dado ovo je samomoj  dnevnik radova, pusti da to i bude

Ma možeš naravno, žežam se.

Nedavno sam se probudila, a bila umorna kao pas  pa me krenulo

E izgleda da je korjen plitak i da mora u hlad, a nadzemni dio bi bilo bolje u punom suncu.

Posadit ću je u blizini vrtne kućice, skoro sve biljke naguravan na tu jadnu kućicu jer je iz nekog razloga preživljavanje uz beton veće.

Već se tu nalaze pasiflora, lažna lozica, neka ruža, glicinija, weigela, vrba iz divljine, alstroemerije, javor, gortenzija penjačica, grmići, sibirski kiwi............

http://zivotnaselu.blogspot.com/2012/03/kompostiranje.html

Savjeti i posljedice

http://www.ekologija.ba/index.php?w=c&id=113

• Biootpad na hrpi ne treba pritiskati, jer time smanjujemo količinu zraka u kompostu, a on je neophodan za život i razvoj organizama u kompostu.
• Ukoliko su se razvili neugodni mirisi, to znači da je kompost prevlažan i nedovoljno prozračen. Treba ga okrenuti i promiješati nekoliko dana zaredom. Dodavanjem usitnjenih grančica, kore, iverja i slično, omogućavamo bolje prozračivanje. Kompostna hrpa se pokriva radi zaštitite od kiše.
• Ako se skupljaju muhe, kompost možemo prekriti tankim slojem zemlje.
• Drveni otpaci i strugotine ne smiju sadržavati Ijepila, boje, metalne žice i čavle. Neka budu od čistog drveta. Lišće i Ijuske oraha, Iješnjaka, hrasta, jablana i kestena sadrže tvari koje u početnoj fazi usporavaju razvoj mikroorganizama, pa ih treba koristiti u maloj mjeri, pomješane sa ostalim biootpadom, zemljom i svježim kompostom.
• Veće količine mokrih otpadaka ne treba odlagati samo na jedno mjesto, nego ih razdijelite po cijeloj hrpi i pokriti suhim materijalom.
• Nije preporučljivo dodavati umjetna gnojiva ili druge materijale "za ubrzanje ili poboljšanje bioloških procesa".
• Korisno je dodavanje zemlje, čiste kamene prašine i svježeg komposta.
• Zaražene i bolesne dijelove biljaka se ne stavljaju u kompostni materijal.

Moguće negativne posljedice tokom kompostiranja: