Šmrckov dnevnik radova

E izgleda da je korjen plitak i da mora u hlad, a nadzemni dio bi bilo bolje u punom suncu.

Posadit ću je u blizini vrtne kućice, skoro sve biljke naguravan na tu jadnu kućicu jer je iz nekog razloga preživljavanje uz beton veće.

Već se tu nalaze pasiflora, lažna lozica, neka ruža, glicinija, weigela, vrba iz divljine, alstroemerije, javor, gortenzija penjačica, grmići, sibirski kiwi............

Ma možeš naravno, žežam se.

Nedavno sam se probudila, a bila umorna kao pas  pa me krenulo

Joj Dado ovo je samomoj  dnevnik radova, pusti da to i bude

smrcko napisao: Da Dado, ali vazda zelene biljke po mom zapažanju su biljke koje ne nestaju i negube na ljepoti zimi. I četinjače su vazda zelene, a nisu trave nego vazda zelene. Ne uzrujavaj se zbog neta ili nečeg što piše, ovo je nešto što se meni svidjelo jer je festuca zaista vazda zelena i tako sam to napisala. Pjesnički bi se reklo , bar onaj tko je negdje hvalo festucu, nisu samo travušćine nego prvesnstveno vazda zelene jer i zimi su i na proljeće kao i u jesen su zelene. Pa što god stručnjaci rekli, ja učim iz vlastitog iskustva i veći sam stručnjak za klimu u kojoj su mi biljke od onih koji i prodaju i pišu o biljkama. Ne treba mi teorija nego iskustvo, učim se gledati vrh planine i što mi kaže kad je sjetva a to sa teoretisanjem nema veze. A već sudiram i brzinu vjetra koja mi sredi biljke, kao indijanac sam provjerim smjer vjetra polizanim prstom i po tome sadim

ne uzrujavam se, ja samo tako pisem, direktno bez pjesnickih fantazija :)

Definicija trava i definicija zimzelena nemogu se usporedivati. Jedna se koristi u botanici u klasifikaciji bilja (festuca pripada porodici trava) a druga opisuje osobine biljke (festuca ostaje zelena i tjekom zime). Znaci Festuca je i jedno i drugo  a ti si u prvoj recenici napisala da festuca nije trava (sto je pogresno). Samo sam to ispravio i to je to :)

U sustini nije krivo ono sto drugi pisu o biljkama (neke stvari jesu) jer oni opisuju kako se biljka ponasa kod njih. Jedan Englez nece pisati o tome kako biljke rastu u Hr. Niti mi mozemo pisati kako biljke rastu u Uk ak ne zivimo tamo. Ja isto tako volim kupiti razne vrste biljaka i isprobavati kako rastu, sta im pase itd. Jedan primjer moze biti Polygonum affine, puzavi dvornik kojeg Englezi svrstavaju uvijek medu kamenjarske biljke. Posadio ga i ja u kamenjar i koliko je izdrzao? 3 mjeseca i posusio se uz sva sedmicna zaljevanja (koja niti postoje u pravom kamenjaru). Lako Englezima posaditi tu biljku, koja zahjeva puno vode, u kamenjar kad kod njih svaki drugi dan pada kisa. Kod mene je sad ta biljke izbrisana iz popisa kamenjarki, raste u sjeni medu hostama u hranjivoj zemlji i sa cestim zaljevanjem i nikad nije bila lijepsa. Dakle jedini problem koji ja vidim je taj da ne postoje prave informacije na hr o tome kako neka biljka uspjeva u Hr pa sve sto drugi pisu treba uzeti s rezervom jer se jedna vrsta ponasa drugacije u razlicitim uvjetima.

Vjerujem da si strucnjak za tvoje podneblje ipak ti zivis tamo :)

smrcko napisao: Da Dado, ali vazda zelene biljke po mom zapažanju su biljke koje ne nestaju i negube na ljepoti zimi. I četinjače su vazda zelene, a nisu trave nego vazda zelene. Ne uzrujavaj se zbog neta ili nečeg što piše, ovo je nešto što se meni svidjelo jer je festuca zaista vazda zelena i tako sam to napisala. Pjesnički bi se reklo , bar onaj tko je negdje hvalo festucu, nisu samo travušćine nego prvesnstveno vazda zelene jer i zimi su i na proljeće kao i u jesen su zelene. Pa što god stručnjaci rekli, ja učim iz vlastitog iskustva i veći sam stručnjak za klimu u kojoj su mi biljke od onih koji i prodaju i pišu o biljkama. Ne treba mi teorija nego iskustvo, učim se gledati vrh planine i što mi kaže kad je sjetva a to sa teoretisanjem nema veze. A već sudiram i brzinu vjetra koja mi sredi biljke, kao indijanac sam provjerim smjer vjetra polizanim prstom i po tome sadim

festuca je trava

smrcko napisao: E pa ne znam Dado tako pišu na net-u, a ja si lovim zabilješke da otkrijepim praksu.  U moj dnevnik i moje bilješke ulaziš na svoju odgovornost.

na tom nasem rasprostranjenom netu nazalost pise i mnogo, kak bi rekli englezi, craps iliti sr...a.   a to da festuce spadaju u trave reci ce ti svaki botanicar, a mogli bi te i krivo pogledati ak kazes da nije trava. Potvrdu mozes naci npr u knjizi Radovana Domaca Flora Hrvatske - tako da se ne bojim uci u tvoj dnevnik jer je to 100% tocno ;) Festuce uz druge trave ulaze u smjese sjemena za travnjake.

E pa ne znam Dado tako pišu na net-u, a ja si lovim zabilješke da otkrijepim praksu.

 U moj dnevnik i moje bilješke ulaziš na svoju odgovornost.

Iskreno rečeno šišanje u jesen nije uopće smetalo, ali čačkanje i razmnožavanje mi je popolovilo biljke pa i više od 50% /radi se o Gorskom Kotaru/.

Tako da sad što dirnem, više neću remetiti do sljedeće godine.
A šišati obavezno volim kad su isfrizirane.

Misliš da ću ti ja gurati onu kariolu sa filmića ?!

Pješčane staze u vrtu

-Staze u vrtu jedan su od izuzetno važnih elemenata u oblikovanju. Staze ne izgrađujemo u vrtu samo zato da bismo >razbili< vrt.
One moraju biti svrhovite. Uvijek moraju voditi do nekog određenog prostora ili odredišta.

 Pjeskovite staze su puno prirodnije i najčešće ljepše, premda ne uvijek od onih izgrađenih od manje prirodnih materijala. Ipak preporučljivo je da glavni pješački put do kuće bude od tvrdih materijala, radi lakšeg održavanja i manjeg unošenja blata i prljavštine pri ulazu u kuću.

    Za uništavanje trave na pješačkim stazama možete koristiti herbicide, najčešće totalne, ali vrlo oprezno kako herbicid ne bi došao na okolno bilje i tako ga uništio.

No, postoji mogućnost izgradnje pješčane staze bez trave i to na način da stazu najprije obrubimo rubnjacima koji moraju biti do 5 cm viši od okolnog terena kako na stazu pri obilnijim kišama ne bi dolazilo okolno zemljište i prljavština te tako uprljalo stazu koja se kasnije teško čisti.

 Prije uređenja rubnjaka nabavimo protutravnu pokrivku. Dakle, mreži sličnu foliju koja propušta vodu i zrak, a kroz koju ne raste trava. Takva foliju je prilično jeftina - oko 10 kuna m2 i može se nabaviti u svakoj boljoj vrtlariji. Kad smo učvrstili rubnjake do njih s nutarnje strane na dubini od 10 do 15 cm postavljamo protutravnu pokrivku, najprije uz jednu stranu, a potom i uz drugu stranu rubnjaka.

 Kada je pokrivka postavljena izravnamo stazu, dobro nabijemo po cijeloj širini. Kad su prekrivke složene i preklopljene jedna preko druge, nanosimo pjesak ne prevelike krupnoće, da ne odmiče pod nogom i ne većeg zrna od 2 cm .

Boju pijeska odabiremo sukladno boji kuće ili okoliša, a debljina pijeska na stazi ne smije biti predebela, najbolje do 10 cm . Tada stazu povaljamo da očvrsne. Kod tako formirane staze neće niknuti trava, ili tu i tamo tek uz rubnjak.

http://hic.hr/vrt38.htm

smrcko napisao: ... Kupila sam i  Vrbu salix integra"flamingo": -Lišćar,doseže do 2m u visini i širini.Može se formirati kao stablašica ili kao žbun.Treba je obavezno orezivati s proljeća pa i više puta u toku godine jer mlade grančice formiraju listiće zeleno-bele boje a pri vrhovima roze boje.Jedna od najotpornijih vrsti,podnosi -34°C,otporna na sušu i vlagu,podnosi sve tipove tla.

Sve je preživjela i tako sam ponosna na moju saliksicu, malo po malo napreduje i nadam se da se neće predomisliti kao 50 posto mojih biljaka koje su mi krepucnule

Nema više kupovine ničega, odmah se šamaram na sred dućana i to sve dok me želja ne mine