Ribiz je rod višegodišnjih grmolikih biljaka iz porodice kamenika (Grossulariaceae). Grm je uspravan, doseže do 2 m visine i može živjeti i roditi 20 godina i dulje. Razvija razmjerno jak korijenov sistem plitko ispod površine. Iz pupa na korijenovom vratu izbijaju bujna stabla koja se prve godine ne granaju, a plod se razvija na kratkom rodnom izdanku koji izrasta iz jednogodišnjeg drveta. Plodovi dozrijevaju 70-100 dana nakon cvatnje.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Uspijeva u umjerenoj klimi sa srednjom godišnjom temperaturom od 8 °C i srednjom ljetnom od 14-20 °C. Nije osjetljiv na niske temperature. Prolista pri 2-6 °C, pa je osjetljiv na proljetne mrazeve. Cvjetovi mogu izdržati temperaturu od -5 °C. U nedostatku niskih zimskih temperatura duljina cvatova se smanjuje.

Voda

Poželjna su humidna područja (područja gdje je količina oborina veća od isparavanja) sa 800 mm oborina godišnje. Oborina može biti manje ukoliko je povoljna vlažnost zraka u vrijeme formiranja ploda i diferencijacije (zametanja) pupa.

Tlo

Ribiz najbolje uspjeva na slabo kiselom (pH 5,5-6,5), dubokom, srednje teškom tlu koje je bogato organskim tvarima (više od 3 % humusa) i dobro drenirano ali ipak sposobno zadržati vlagu za prehranu ploda u ljetnim mjesecima. Kao indikator prikladnosti tla za uspješan uzgoj ribizla je krumpir. Znači, ako krumpir uspijeva na nekom tlu, tada je to tlo pogodno i za uzgoj ribizla.

Izbor položaja za podizanje nasada

Uzgaja se na hladnim i vlažnim mjestima na nadmorskoj visini od 600 do 1000 m. Podnosi djelomičnu sjenu ali prinosi su veći na suncu. Na višim mjestima sadi se na južne i jugoistočne položaje, a na nižim mjestima sjeverne i sjeverozapadne.

Priprema tla za sadnju

Prije sadnje mora se postaviti dobra drenaža i izvršiti obrada tla barem 40 cm duboko. U tlo se zaorava 500 kg/ha NPK gnojivo u omjeru 7:20:30. Nakon toga dubljeg zaoravanja, vrši se plitko i pri tome se dodaje 10 t stajskog gnojiva.

Razmnožavanje

Ribiz se razmnožava vegetativno, zrelim reznicama sa selekcioniranih grmova. U proljeće prije bubrenja pupova ili u kasnu jesen, uzimaju se jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice dužine oko 19 cm i režu se ispod pupa, a na vrhu se režu koso 1 cm iznad pupa. Posade se u zemlju i ostave da vire samo dva pupa, pokriju malčom i ostave tako godinu dana. Nove sadnice mogu se dobiti iz položenica ili nagrtanjem, što se radi na manjim površinama i okućnicama.

Sadni materijal

Sadnice se sade 1 m u redu i 2,5 m između redova. Prikraćuje im se korijen i potrebno je da prije sadnje preko noći budu namočene u smjesu vode, stajskog gnoja i ilovače. Nove sorte crvenog ribiza selekcionirane su na istovremeno dozrijevanje bobica. Prednost ribiza pred drugim voćem je što kad dozriju, mogu na grančicama ostati još 4-6 tjedana bez gubitka kakvoće.

Podizanje nasada

Zbog boljeg oprašivanja sadi se više sorata u jednom nasadu, no ribiz je u pravilu samooplodna biljka, pa se može uzgajati i u jednosortnom nasadu. Sadi se oblikom žive ograde na razmaku 3 x 1 ili 3 x 1,5 m, ovisno o bujnosti sorte, a i na takvim razmacima može se obrađivati mehanizirano. Pri sadnji sve grane skraćuju se do zemlje. Druge i treće godine, ukoliko je grm pregust, prorjeđuju se grane iz sredine grma. Od četvrte godine, pa na dalje, postepeno se izrezuju grane starije od tri godine te se tako grm besprekidno pomlađuje.

Održavanje nasada

Tlo u nasadu održava se strojnom ili ručnom plitkom obradom jer je korijenov sistem u površinskom sloju. Tlo se može i malčirati. U jesen se unosi stajsko i osnovno NPK gnojivo, u proljeće NPK gnojivo u kombinaciji sa ureom, a pri posljednjoj ljetnoj obradi unosi se KAN. Ribiz povoljno reagira na folijarnu prihranu.

Berba i skladištenje

Ribiz dozrijeva u lipnju i srpnju, a berba se obavlja ručno i to kada je već 90 % bobica potpuno zrelo. Bere se u grozdovima i odmah stavlja u košare ili gajbe u kojima će se otpremiti. U zemljama s tradicionalnom proizvodnjom oberba se obavlja posebnim strojevima - tresačima.

Izvor: dipl.ing. B. Volčević; Jagoda, malina, kupina; Bjelovar, 2005.