Orah

Evo ja probao ove godine kalemiti orah .

Baš je simpa ovaj orah, makk!
Nego, ovo gore cjepljenje koje je prikazala GT linkom izgleda lako izvedivo...
...u kojem mjesecu se to radi?
...ak i ne uspijem, bar mogu reći da sam probala!

to su pecan orasi, plod hikorija iz sjeverne amerike

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Pecans.jpg

Tražim kontejnirane sadnice kasnog cjepljenog oraha, ako netko ima informaciju, iz rasadnika koji su iz Prigorja, Zagorja ili Međimurja. Hvala na informacijama.

Možda bi trebalo deblo zamotavati u nešto.Kad sam bila dijete moj otac je već odraslu palmu zamotavao mislim u slojeve najlona.

Orahu smeta vjetar dok je mali, kasnije ne.

Ja sam nekoliko oraha veličine jajeta posadila u posude. Evo jednog, slikan prošle godine, sada je veći i lijepo raste. Po zimi ga unesem u podrum jer su se neki od tako posađenih smrzli vani u posudi.

Pročitajte si malo o orahu ovdje :

http://www.komora.hr/?page=savjeti,15,224

Orah raste od nulte nadmorske visine. Dakle nema zahtjeva kao lješnjak, da mora rasti na visokom području. Jedino što ne voli noge u vodi, tj. mokro krijenje.
Dakle pogodan je jednako za nizinsko područje isto kao i za brdsko, samo je potrebno napraviti dobru melioraciju.

U današnje vrijeme se uzgaja divlji orah za industrijsku preradu drva i cjepljeni orah za konzumnu potrošnju.

Industrijski, tj divlji, orah se uzgaja tako da se dobije što više visokih i ravnih trupaca.Dakle može ga se saditi već na raznak od 3x3 metra.
Potrebno je na deblu rezati pokrajnje grane barem do 3 metra visine da bi se dobio što kvalitetniji trupac.U puni urod odlazi jako kasno. Trupac je spreman za industrijsku obradu tek u 20 godini.
Postoji više vrsta divljeg oraha. Onaj sa manjim plodom i tvrđom ljuskom koji brže razvija stablo i onaj sa debljim plodom i tanjom ljuskom koji malo sporije razvija stablo.
Najkvalitetnije sadnice divljeg oraha se još danas mogu naći po zapuštenim dvorištima naših sela.

Cjepljeni orah se sadi na razmak od najmanje 8 x 8 metara. Dolazi u puni urod u petoj godini.
U prvim godinama uzgoja konzumnog oraha zbog velikog razmaka između voćaka (razmak mora biti velik zbog kasnije velike krošnje) može se između voćaka saditi i neka međukultura, kao napr. niski grah (grmak) jer će grah i pognojiti tlo , a također i neko drugo povrće, ili jagode. Moramo isto tako paziti da se međukultura ne sadi tako da bi na bilo koji naćin mogla štetiti mladoj stabljici oraha.

Prednosti uzgoja oraha su te što je jako otporna voćka. Treba primjeniti samo dva prskanja . Jedno za preventivnu zaštitu lista (jesensko ili u proljeće), a drugo protiv nametnika u kori (zimsko). Dakle ne postoji bojazan od kontaminacije ploda prskanjem. U slučaju nepredviđene pojave bolesti tokom vegetacije treba se pridržavati savjeta stručnjaka, uputa na sredstvima i treba paziti na karencu.
Nema posebnih potreba što se tiće orezivanja osim onog koji se uzgaja za drvo.
Orah razvija veliku krošnju i njegov list posjeduje prirodni herbicid za pojedine korove, tako da kad jednom voćnjak zasađen orahom dosegne punu rodnost skoro da i nije potrebno kositi ispod oraha.

Jednina mana mu je što su sadnice prilično skupe, sadnice divljeg oraha se na tržištu kreću već od 25,00 kn na dalje, a za cjepljeni nisam ni pitala. No, mi na ovom forumu smo pretežno hobisti, pa bi vam preporučila da se snađemo za sadnice od rođaka i poznanika na selu, jer kako sam već rekla ima i sadnica divljeg oraha koji skoro da može kvalitetom prirati cjepljenom orahu.

Preporučila bi svima koji negdje imaju neko zapušteno zemljište da posade orah,jer je malih zahtjeva, a plod nema kratkog roka trajanja kao drugo voće. Plod oraha se jednako može prodati i iduće godine kao i prethodne, jer ako je dobro uskladišten neće se pokvariti, samo će nešto malo izugubiti na težini.

Dakle, spasimo naša polja od propadanja i zakorovljivanja, te zasadimo orah. Naša je država i poticala sadnju oraha, no ne znam kakva je sad situacija s obzirom na trenutnu krizu.

 
  Miha, ako su orasi još u vrtu, mislim mladice, imaš koju, mogu li kako do njih? Hoće li oni uspjevati  kod nas  u sjevernom primorju? Bila bih ti zahvalna a za uzvrat šaljem nešto iz naših krajeva...!