Kompost u zdravom vrtu.

mirna napisao: Jako nam se proširio korov po travnjaku. Oko nas ima dosta livada i zapuštenih vrtova pa to nije ništa neobično.   Nabavili smo alatku za vađenje korova (naporan posao kad je u pitanju velika površina). Efikasna je ali ima jednu malu manu, a to je da uz korov vadi i nešto zemlje. Ostane rupa u zemlji, a nekako imam dojam da „bacam“ zemlju.   Zanima me što mislite o tome da se to sve skupa stavlja u komposter? Ne znam hoće li taj korov preživjeti i nekada kasnije se ponovno zakorijeniti. Imam na umu maslačke koji su ocvali i kojekakav korov bez cvijeta. Ako da, treba li to prije isjeckati?   Osim toga, imamo stari nešpricani voćnjak i takvim ga i dalje održavamo u smislu da obavimo samo zimsko špricanje crvenim uljem. Zbog toga (?) otpada dosta plodova. Mogu li se i oni stavljati u kompost ili će masa postati suviše žitka?

Postoji jednostavno rješenje za takav problem, ali traži truda. Možete iskopati rupu u koju ćeš taj korov bacati, sa busenjima trave. Tu izvađenu zemlju koristi za popunjavane rupa.
Ovo ti pišem iz svog iskustva i pravljenja više takvih hrpa korova. To možeš posuti vapnom, sloj po sloj zasuti.
Možeš baciti i humusnu zemlju između slojeva, pa i đubrivo u briketima. Na kraju se može prekriti kartonom i nalonom. Ili jednostavno zatraviti taj dio.
U toj rupi ćeš imati fenomenalan humus. Od površine prema dnu korov može samo na površini preživjeti, prema dnu sve tune i gliste ga prerade u humus. A tu glista kao u priči, prava mala feštica.

I to otpalo voće možeš zakopavati oko voćki. Moj tata to radi cijeli život. Voća kao u priči.
Njegove voćke se ništa posebno ne špricaju, zdrave i plodovi trajni.
Vraćaš biljki njeno blago.
A i to možeš ubaciti u te rupe sa korovom, gliste odrade svoje.
Evo ovako mi rješavamo korove i ništa se ne baca. Moje rupe su i po metar bile duboke, zbog građevinskih radova. Ima li smo velike rupe oko temelja u koje smo bacili i korove i četinjače. Sad u obje vrste imamo fenomenalan humus.

Jako nam se proširio korov po travnjaku. Oko nas ima dosta livada i zapuštenih vrtova pa to nije ništa neobično.

 

Nabavili smo alatku za vađenje korova (naporan posao kad je u pitanju velika površina). Efikasna je ali ima jednu malu manu, a to je da uz korov vadi i nešto zemlje. Ostane rupa u zemlji, a nekako imam dojam da „bacam“ zemlju.

 

Zanima me što mislite o tome da se to sve skupa stavlja u komposter? Ne znam hoće li taj korov preživjeti i nekada kasnije se ponovno zakorijeniti. Imam na umu maslačke koji su ocvali i kojekakav korov bez cvijeta. Ako da, treba li to prije isjeckati?

 

Osim toga, imamo stari nešpricani voćnjak i takvim ga i dalje održavamo u smislu da obavimo samo zimsko špricanje crvenim uljem. Zbog toga (?) otpada dosta plodova. Mogu li se i oni stavljati u kompost ili će masa postati suviše žitka?

Da ugibaju mokroorganizmi koji su se tu našli i osjetljiviji su, a da nismo ni bili svjesni da su na biljkama.  Ali ne smije bacati zaraženo u kompost. Sterilizacija se ne može desiti pri 50 stepeni, jer to nije nikakva temperatura.
Na biljkama postoje virusne bolesti ( pelargonije, hoste..), pa pljesan ,bakterije... Za pojedine mikroorganizme je potrebna visoka temperatura za ugibanje.
Pljesan, plamenjača i pepelnicu treba ukloniti pažljivo i najbolje zapaliti, one se šire zrakom i može dolaziti iz tla ili sa zaraženih biljaka. Kad bi se biljke bacile na kompost postoji mogućnost da se spore šire dalje. A kompostna hrpa nema jednaku temperaturu na svim djelovima, jer je to nemoguće postići. Jedino da se to prelije ključavom vodom.

Pogotovo gdje se to javlja, kao kod mene, je najbolje odstraniti biljke koje stvaraju zarazu općenito. Cijeli vrt mi dobije pljesan, povrće, cvijeće... Prvo krene sa krumpirom. Mada mi je jedna osoba rekla da nikada do unatrag 2-3 godine nisu imali plamenjača i te vrste bolesti, ali se klima promjenila i sad pogoduje bolestima.

Evo recimo kako je opasna pepelnica.

Štetnost: Pepelnica (oidium) je američkog porijekla. Zapažena prvi put u Engleskoj 1845. godine, brzo se raširila u Evropi, da bi već 1850. zahvatila sva vinogorja Sredozemlja, a potom i Afrike i Australije, onemogućavajući praktično, u prvo vrijeme, proizvodnju grožđa. Pepelnica je i danas u mnogim vinogradarskim rajonima, naročito toplih krajeva, vrlo ozbiljna bolest, često opasnija od peronospore.

Na većini savjeta stoji ovakva preporuka

- Nikad u kompost ne treba stavljati zaražene i bolesne dijelove biljaka te korov

http://www.kompost.hr/info.asp?ID=21

Da u mom komposteru su normalno rasli krumpiri i biljke se ukorjenjivale, nije bilo uništeno
Zato je bolje nemani uništiti i namlatiti po kratkom postupku

Hoyček, čula sam i ja za to - ali ipak radije takve biljke spalim, pa mi onda i pepeo dobro dođe  . Sve iskoristimo!!

Moj kompost je već više godina u upotrebi i daruje mi puno kvalitetne zemlje. U njega ubacujem isključivo zdrave biljne otpadke. Prije sam znala ubaciti i karton ali sam i od toga odustala.  

Kompostiranje u buretu

Priprema posude

Potrebno  je plastično bure s poklopcem  ili kanta za smeće. Bure ili kantu za smeće dobro operite. Zatim izbušite rupe u dnu i stranicama. Veličina rupa neka bude od 15-25 mm. Pri dnu bureta možete izrezati pravokutni  otvor (5-10 cm od dna)  za vađenje komposta.

Postupak kompostiranja

Dno bureta (oko 15 cm visine) pokrijte sječkom, ili, u nedostatku sječke, može se koristiti usitnjeni karton. Zatim, napunite bure, najmanje do pola, vašom smjesom za kompostiranje: dobro izmiješajte usitnjene grane i travu s ostacima biootpada iz kuhinje. Pazite da masa ne bude zbijena, jer može doći do truljenja i ružnog zadaha. Dobro bi bilo umiješati jednu kantu komposta (tražite od nekoga tko već kompostira! ), jer se u njemu nalaze bezbrojni mali pomagači koji su neophodni: bakterije, gljivice, gliste i druge male životinje iz tla. U nedostatku komposta, dodajte lopatu obične vrtne zemlje. Veoma je važno da sve bude sitno isjeckano (kao za voćnu salatu) i dobro izmješano, jer svi mali organizmi koje hranite u vašem kompostu moraju imati kisika i vlage. Gornji dio mora uvijek biti rastresit i zračan, ali ipak dovoljno vlažan. Kod stavljanja bioostataka iz kuhinje, potrebno je svježi materijal grabljicama umješati u površinski sloj uz obavezno dodavanje usitnjenog drveta, slame, hoblovine ili suhog lišća.
 Uvijek koristite pola sječke i pola kućnog biootpada. Preporuča se kao dopuna, zbog važnih minerala i elemenata u tragovima, dodati tjedno 2 žlice kamene prašine.
Proces raspadanja u prirodi traje godinama, a u buretu je uspješno za 3-12 mjeseci, ovisno o vanjskom utjecaju i sastavu upotrebljenog biootpada.
Ako u početku napunite bure do vrha, ništa se ne brinite. Vidjet ćete da razina opada brže nego što uspijete redovito nadopuniti. Isto tako, prvo punjenje bureta ne smije biti premalo, jer neće dostići "kritičnu masu". Strogo je pravilo, osobito kod manjeg bureta: bolje više, nego premalo, inače smjesa u buretu neće postići dovoljno visoku temperaturu potrebnu za higijenizaciju komposta.

Nakon nekoliko tjedana, potrebno je kroz rupu na dnu kante ( bureta) izvaditi dio materijala, te ga dobro rastresti – prozračiti. Zatim dodati i izmiješati svježi biootpad iz vrta i kuhinje i sve zajedno staviti na vrh sadržaja u  bureta. Ovaj postupak ponavljati svakih nekoliko dana.

 Nakon otprilike 3- 4  mjeseca moći ćete, u malim količinama,  koristiti prvi vlastiti kompost.

Ima detaljno uputstvo kako se kompostira na balkonu.  Sve se mora jako dobro usitniti i pomješati sa usitnjenim grančicama, hoblovinom,  i mora biti vlažno i rahlo. Onda nema mirisa. Dobro je dodati malo zrelog komposta,( tko može nabaviti)ili običnu zemlju iz vrta ( da se gliste  nasele)Vidjela sam jednom na tv, čovjek drži gliste u velikoj kutiji u dnevoj sobi i hrani ih ostacima iz kuhinje!!!!!!!!!!!!!

Nisu problem, već je problem ako ih nema u kompostu, tj ako je u izbetoniranom. Ali veli čovjek da iako je izbetaonirao da ih on ima i da razgrađuju kompost, jer se drže u gornjem tj. friškom sloju komposta.
Sorry prvi put sam se krivo izrazila.

Evo link foruma gdje je čovjek postavio i sliku toga kompostera :



http://www.vinogradarstvo.com/forum/index.php?topic=437.15

gospina trava napisao: smrcko napisao: Da uletim malo u temi i pozdravim vas.[IMG]http://www.smilys.net/winkende_smilies/smiley226.gif" alt="smiley226.gif" />Moram se pohvaliti da već kompostiram na balkonu, stavljam oljupine u manje vrećice pa u kutiju. Čekam prvu slobodnu nedelju MM da nosim na teren, ako me susjedi u međuvremenu nenamlate zbog mirisa[IMG]smileys/smiley36.gif" align="absmiddle" alt="LOL" />Neka životinja mi je dolazila i grizla te vrećice, iako sam poduplala ( prvo je bilo te vrećice u ubačene u vrećicu od dućana) sad su u kartonskoj kutiji. Mislim da je gladna mačka[IMG]smileys/smiley5.gif" align="absmiddle" alt="Confused" /> I ja , i ja, ono kaj skupim po zimi stavljam direktno na gredice, dodam suhe trave i lišća, malo gnoja i to je to. Grančice od živice sitno sjeckane, novine i otpatke iz kuhinje skupljene ljeti stavljam na kompostnu hrpu. Dragi mi je obečao proljetos napraviti komposter od paleta. Razgovarala sam sa čovjekom koji ima vrlo neobičan komposter, a meni se jako sviđa. Napravljen od paleta, ali visoki, tj. paleta na paletu dupli. Na doljnjoj strani je stavio vratašca i odozdola vadi zreli kompost dok odozgora stalo stavlja novi materijal. Veli da su gliste u gornjam dijelu, uvijek mu se razgradi, a nema prebacivanja kompostne hrpe. Odlučila sam i ja tako nešto probati.