Crnocvjetne kraške ljepotice

Mistični crni cvjetovi (melanizam) su vrlo rijetki i na osobitoj cijeni u cvjećarstvu gdje su uloženi veliki napori na selekciji crnih ruža, tulipana, perunika i drugih koje se zajedno uzgajaju u tzv. 'gotskim' vrtovima s tamnim cvijećem. Engleski cvjećari su npr. samouvjereni da u prirodi ni nema divljih crnih cvjetova osim uzgojenih crnih kultivara, jer takvi ne rastu u samonikloj flori Britanije, dok je u kopnenoj Europi poznato tek desetak divljih crnih cvjetnica. Najviše izrazitih mračnocrnih cvjetnica rastu samoniklo u tropima, npr. neke vrste roda Tacca, Lisianthus, Sarracenia, etc.

Kako je u mojemu burnom zavičaju (uz Velebitski kanal) u proljeće i ljeti priroda prepuna raznovrsnih tamnih cvjetnica - brojnijih i ljepših od tamnih kultivara iz zapadnjačkih 'gotskih' vrtova, dugo je trebalo da se odredi koje su to čudne divlje vrste, a još više da se nadje zašto baš tu tolike rastu. Za razliku od šarenih europskih livada sa žutim, crvenim i plavim cvijećem, te olujne bijele kamenjare ukrašene crnim, sivim i čokoladnim cvjetnicama koje se stalno zibaju na buri, izgledaju posve nestvarno kao s druge planete.

Nasuprot tek desetak crnih cvjetnica u ostaloj Europi, samo kod nas na olujnim kamenjarama primorskih brda i otočnih vrhova raste zajedno čak 18 raznih mračnocrnih cvjetnica, pa još 12 drugih s tamnosmedjim čokoladnim cvjetovima i bar desetak njih s olovnosivim cvjetovima tj. preko 40 tamnomračnih cvjetnica. Zato su tamnomračne divlje cvjetnice daleko najbrojnije tu kod nas gdje rastu 3/4 svih europskih crnih cvjetnica kojih nema drugdje po Europi.

Svrha tih naših tamnomračnih cvjetova je njihovo drukčije oporašivanje: Dok na zavjetrinskim livadama drugdje po Europi i u našem zaledju, cvijeće živih boja većinom oprašuju nježni šareni leptiri, na našim kraškim vjetrometinama njih često rastrga i odnosi bura pa tu oprašivanje uglavnom vrše brzoletne otporne muhe kojima su privlačni mračnocrni i sivo-smedji cvjetovi. Takve boje mračnotamnih cvjetova su zbog obilja metaliziranih antociana s ugradjenim manganom, željezom i inim teškim metalima.

Primorske i otočne mračnocrne cvjetnice koje slabije podnose mraz i prikladne su za uzgoj samo uz Jadran: Arum nigrum, Aristolochia croatica, Astragalus hinkei, Eryngium dalmaticum, Edraianthus caudatus, Muscari commutatum, Ophrys atrata, Ophrys obscura i Viola adriatica. Bolje podnose mraz i otpornije su za uzgoj do zaledja naše mračnotamnne cvjetnice iz dinarskih brda: Aconitum adriaticum, Aquilegia sternbergii, Centaurea aterrima, Cen. cyanantha, Cerinthe tristis, Edraianthus kerneri, Iris erirrhiza, Lilium dalmaticum i Viola hirciana.

Neznatno svjetlije, tamnosmedje-čokoladne cvjetove kod nas još imaju samonikli Acanthus balcanicus, Centaurea atropurpurea, Cen. murbeckii, Cynoglossum columnae, Dianthus croaticus, Fritillaria orientalis, Geranium dalmaticum, Lilium X cattaniae (hibrid L.martagon X L.dalmaticum), Lonicera stabiana, Nigritella nigra, Ophrys fuciflora i Sempervivum dinaricum. Tamnije olovnosive cvjetove na olujnim kamenjarama još imaju Allium lussinense, Astrantia croatica, Asperula borbasiana, Centaurea diversicolor, Cichorium pumilum, Dictamnus obtusiflorus, Edraianthus adriaticus, Lavatera bryonifolia, Thalictrum velebiticum i druge.

Ove crne cvjetnice kod nas većinom nisu zaštićene, jer su naše zaštitne liste uglavnom prepisane iz susjednih kopnenih zemalja Mitteleurope gdje naših crnocvjetnih egzota nema na popisu. Ove mračnotamne cvjetnice se mogu uzgajati samo vani na otvorenom (ne u sobi), na sunčanom vapnastom kamenjaru i najbolje na propuhu: vrh kamenog brežuljka, ugao terase, vanjski rub jugozapadnog balkona. U kasnijim postovima će biti nešto više o pojedinim najotpornijim i najljepšim crnim cvjetnicama, te o mogućnosti njihova uzgoja - čime sam se dosad bavio tridesetak godina.

Korisnik	Poruka Tema Pretraga Opcije teme Odgovori Otvori novu temu Verzija za ispis Prijevod Tema
rain Profil člana Pošaljite privatnu poruku Pronađi poruke člana Dodaj na listu prijatelja Mladi grm Pridružen: 09 Prosinac 2008 Status: Offline Bodovi: 953	Opcije poruke Odgovori Citiranje rain Prijavi poruku Hvala(0) Citiranje Odgovor Tema: Crnocvjetne kraške ljepotice Objavljeno: 07 Studeni 2009 u 19:38
	Kakva zanimljiva tema,prilika da naučimo nešto novo!Nestrpljivo čekam nastavak!pozdrav!
	Kuća bez cvijeća i dlaka nije dom!

Sponzorirani linkovi

Zrinka Profil člana Pošaljite privatnu poruku Pronađi poruke člana Dodaj na listu prijatelja Već proklijao Pridružen: 04 Kolovoz 2009 Status: Offline Bodovi: 208	Opcije poruke Odgovori Citiranje Zrinka Prijavi poruku Hvala(0) Citiranje Odgovor Objavljeno: 07 Studeni 2009 u 07:35
	Predivno ste ovo napisali, i vrlo me zainteresirali za ovu temu. Hvala vam što ste odlučili svoje znanje i iskustvo podijeliti sa nama. Ako mogu spomenuti, meni je zanimljivo kako su upravo ljudi iz velebitskih krajeva veliki stručnjaci na području prirodoslovnih znanosti i oni pokreću moj fakultet, ako se mogu tako izraziti. Kako ta predavanja ne izbjegavam pod svaku cijenu, neću ni vaše postove

Sedum Profil člana Pošaljite privatnu poruku Pronađi poruke člana Poseti WEB site člana Dodaj na listu prijatelja Već proklijao Pridružen: 27 Lipanj 2008 Status: Offline Bodovi: 170	Opcije poruke Odgovori Citiranje Sedum Prijavi poruku Hvala(0) Citiranje Odgovor Objavljeno: 07 Studeni 2009 u 02:18
	Mistični crni cvjetovi (melanizam) su vrlo rijetki i na osobitoj cijeni u cvjećarstvu gdje su uloženi veliki napori na selekciji crnih ruža, tulipana, perunika i drugih koje se zajedno uzgajaju u tzv. 'gotskim' vrtovima s tamnim cvijećem. Engleski cvjećari su npr. samouvjereni da u prirodi ni nema divljih crnih cvjetova osim uzgojenih crnih kultivara, jer takvi ne rastu u samonikloj flori Britanije, dok je u kopnenoj Europi poznato tek desetak divljih crnih cvjetnica. Najviše izrazitih mračnocrnih cvjetnica rastu samoniklo u tropima, npr. neke vrste roda Tacca, Lisianthus, Sarracenia, etc. Kako je u mojemu burnom zavičaju (uz Velebitski kanal) u proljeće i ljeti priroda prepuna raznovrsnih tamnih cvjetnica - brojnijih i ljepših od tamnih kultivara iz zapadnjačkih 'gotskih' vrtova, dugo je trebalo da se odredi koje su to čudne divlje vrste, a još više da se nadje zašto baš tu tolike rastu. Za razliku od šarenih europskih livada sa žutim, crvenim i plavim cvijećem, te olujne bijele kamenjare ukrašene crnim, sivim i čokoladnim cvjetnicama koje se stalno zibaju na buri, izgledaju posve nestvarno kao s druge planete. Nasuprot tek desetak crnih cvjetnica u ostaloj Europi, samo kod nas na olujnim kamenjarama primorskih brda i otočnih vrhova raste zajedno čak 18 raznih mračnocrnih cvjetnica, pa još 12 drugih s tamnosmedjim čokoladnim cvjetovima i bar desetak njih s olovnosivim cvjetovima tj. preko 40 tamnomračnih cvjetnica. Zato su tamnomračne divlje cvjetnice daleko najbrojnije tu kod nas gdje rastu 3/4 svih europskih crnih cvjetnica kojih nema drugdje po Europi. Svrha tih naših tamnomračnih cvjetova je njihovo drukčije oporašivanje: Dok na zavjetrinskim livadama drugdje po Europi i u našem zaledju, cvijeće živih boja većinom oprašuju nježni šareni leptiri, na našim kraškim vjetrometinama njih često rastrga i odnosi bura pa tu oprašivanje uglavnom vrše brzoletne otporne muhe kojima su privlačni mračnocrni i sivo-smedji cvjetovi. Takve boje mračnotamnih cvjetova su zbog obilja metaliziranih antociana s ugradjenim manganom, željezom i inim teškim metalima. Primorske i otočne mračnocrne cvjetnice koje slabije podnose mraz i prikladne su za uzgoj samo uz Jadran: Arum nigrum, Aristolochia croatica, Astragalus hinkei, Eryngium dalmaticum, Edraianthus caudatus, Muscari commutatum, Ophrys atrata, Ophrys obscura i Viola adriatica. Bolje podnose mraz i otpornije su za uzgoj do zaledja naše mračnotamnne cvjetnice iz dinarskih brda: Aconitum adriaticum, Aquilegia sternbergii, Centaurea aterrima, Cen. cyanantha, Cerinthe tristis, Edraianthus kerneri, Iris erirrhiza, Lilium dalmaticum i Viola hirciana. Neznatno svjetlije, tamnosmedje-čokoladne cvjetove kod nas još imaju samonikli Acanthus balcanicus, Centaurea atropurpurea, Cen. murbeckii, Cynoglossum columnae, Dianthus croaticus, Fritillaria orientalis, Geranium dalmaticum, Lilium X cattaniae (hibrid L.martagon X L.dalmaticum), Lonicera stabiana, Nigritella nigra, Ophrys fuciflora i Sempervivum dinaricum. Tamnije olovnosive cvjetove na olujnim kamenjarama još imaju Allium lussinense, Astrantia croatica, Asperula borbasiana, Centaurea diversicolor, Cichorium pumilum, Dictamnus obtusiflorus, Edraianthus adriaticus, Lavatera bryonifolia, Thalictrum velebiticum i druge. Ove crne cvjetnice kod nas većinom nisu zaštićene, jer su naše zaštitne liste uglavnom prepisane iz susjednih kopnenih zemalja Mitteleurope gdje naših crnocvjetnih egzota nema na popisu. Ove mračnotamne cvjetnice se mogu uzgajati samo vani na otvorenom (ne u sobi), na sunčanom vapnastom kamenjaru i najbolje na propuhu: vrh kamenog brežuljka, ugao terase, vanjski rub jugozapadnog balkona. U kasnijim postovima će biti nešto više o pojedinim najotpornijim i najljepšim crnim cvjetnicama, te o mogućnosti njihova uzgoja - čime sam se dosad bavio tridesetak godina.