Nove spoznaje

Andina

dado, ovo je stvarno fascinantno Thumbs%20Up

Allan Savory: How to green the desert and reverse climate change

“Desertification is a fancy word for land that is turning to desert,” begins Allan Savory in this quietly powerful talk. And it's happening to about two-thirds of the world’s grasslands, accelerating climate change and causing traditional grazing societies to descend into social chaos. Savory has devoted his life to stopping it. He now believes -- and his work so far shows -- that a surprising factor can protect grasslands and even reclaim degraded land that was once desert.

http://www.ted.com/talks/allan_savory_how_to_green_the_world_s_deserts_and_reverse_climate_change.html

ovo jednostavno morate vidjeti, covjek dokazao neke stvari koje su se uporno tupile nemogucim i kontraproduktivnim.

velika gorica

E ovako....da vam pokažem svoj mali pokus...
ja sam imao 2 petunije-onako za moju znaanstvenu fantastiku,hehehh,na jednoj sam primjenjivao ekološke ideje a na drugoj kemijske,onako baš da vidim...Ova na koju sam primjenio ekološke...bila je manja ali su joj cvjetovi imali onaj miris i svježinu...a ova druga mi je jako velika naresla imala velike cvjetove,ali niti jedan nije imao onaj lijepi miris petunije...Zaključak:Bolje je koristit ekološke metode,nekad možda povrće ili cvijeće biti manje ali ćeš znati da si ga zaslužio i da je zdravo...Majka priroda je na našoj strani-!

Mari,5510 napisao:

admine onda je najbolje reći "božićno drvce" ne možemo pogriješit..kod nas su stare bake govorile "krispan" od njemački Krist-baum [IMG]smileys/emot37.gif" align="middle" />

kod nas još i dans znaju reci krispan, i do sada nisam znao zasto.
hvala mari5510 na ovom otkricu

>>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<<

Ja uvijek govorim jelka ili bor,nekak mi je smreka čudno

Upravo sam gledao ovo,jako je zanimljivo,onaj leptir je predivan!

Ja sam ove godine u domu imao Norvešku smreku,platio sam je 200 kn ,jako je lijepa bila,da sam je barem mogao spasiti i u vrt je posaditi!

evo odmah i malo zanimljivosti o četinjačama:

Četinjače, čije ime dolazi od izgleda i građe njihovih tvrdih igličastih listova koji su zimzeleni, skupina su biljaka koje ubrajamo u golosjemenjače. U Hrvatskoj nalazimo biljke iz tri porodice četinjača: borovi, čempresi i tise. U ovo blagdansko doba naše domove ukrašavamo stablima iz porodice „borovi“, ali radi se o vrstama bor, smreka ili jela. No, često ih ne razlikujemo: kažemo da kitimo bor ili božićnu jelku, iako je to najčešće zapravo smreka. Zagledate li se malo pozornije, uočit ćete velike razlike među tim zimzelenim stablima. Ipak, nešto im je zajedničko:

Znanstvenici sa Sveučilišta Laval i njihovi kolege s Canadian Forest Service su otkrili da je genom četinjaća poput smreke, bora i jele ostao isti u posljednjih 100 milijuna godina. Ta izvanredna genomska stabilnost objašnjava sličnosti između današnjih četinjača i fosila iz doba kada su dinosauri hodali Zemljom. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu BMC Biology.

Tim znanstvenika, pod vodstvom profesora Jeana Bousqueta koji se bavi istraživanjima šume i genomike okoliša, došao je do tog zaključka nakon analize genoma četinjača i biljaka cvjetnica. Obje grupe imaju istog pretka, ali razdvojile su se prije oko 300 milijuna godina.

Uspoređivan je genom makrostrukture za 157 obitelji gena prisutnih i u četinjačama i u cvjetnicama. Primijetili su da je genom četinjača ostao stabilan u posljednjih najmanje 100 milijuna godina, dok je onaj cvjetnica podlegao velikim promjenama u istom razdoblju. „To ne znači da nije bilo promjena manjih razmjera, poput genetskih mutacija.“ ističe Jean Bousquet i dodaje: „Međutim, makrostruktura genoma četinjača ostala je iznimno stabilna tijekom godina“.

Ova velika stabilnost ide ruku pod ruku s niskom stopom specijacije kod četinjača. U svijetu postoji samo oko 600 vrsta četinjača, u usporedbi s više od 400 000 vrsta cvjetnica. "Čini se da su četinjače postigle ravnotežu s okolinom vrlo rano.“ napominje profesor Bousquet i zaključuje: „Još i danas ove biljke uspijevaju po cijelome svijetu, prvenstveno u hladnijim podnebljima. Nasuprot tome, cvjetnice su pod jakim pritiskom evolucije i bore se za opstanak i razmnožavanje“.

Izvor: Université Laval

>>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<<

Vrlo zanimljivo Thumbs%20Up

Odgovori	Stranica 12 >
Tweet